Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2024

Čovjek za velike evente: Tomo Ricov savjetuje kako poduzetnici i lokalne vlasti trebaju surađivati kad organiziraju evente

Izvor: uplift.hr · Autor: uplift.hr  

Čovjek za velike evente: Tomo Ricov savjetuje kako poduzetnici i lokalne vlasti trebaju surađivati kad organiziraju evente

Počeo je kao DJ, da bi se kasnije posvetio organiziranju evenata
Iza sebe ima više od tisuću evenata- glazbenih, medijskih, gastronomskih…
Ističe kako je sadržaj eventa ključan – sve drugo su stvari koje se moraju odraditi
Godina je 1985. U SAD-u je na vlasti Ronald Reagan, a Mihael Gorbačov stigao je na čelo SSSR-a, druge velesile Hladnoga rata. Na Live Aidu pjeva se antologijska „We are the world“, na radiju se vrti „Like a virgin“ neke perspektivne, nove pjevačice Madonne, a u kina je upravo stiže „Povratak u budućnost“. Te 1985. Tomo Ricov u Zagrebu organizira svoj prvi event – rockabilly party. Dok je s prijateljem improvizirao oko toga kako će izgledati scenografija, dok je lijepio plakate i najavljivao parti na tek osnovanom Omladinskom radiju, nije ni znao da organizira prvi od evenata u nizu jer od tada do danas napravio ih je više od tisuću – od Zagreba do obale. Mediji ga nazivaju “čovjek za velike događaje”. Nitko ne zna bolje od njega kakva je sinergija potrebna između lokalne zajednice i organizatora kako bi eventi bili čim uspješniji.

Gospodine Ricov, za početak – koji su neki najvažniji eventi koje ste dosad organizirali?

Najveći eventi koje sam organizirao su Weekend Media Festival koji se u Rovinju organizira 17 godina, a tamo tri godine radimo i Weekend Food Festival. Zatim sam organizirao Terraneo u Šibeniku, Dolce Vita u Rovinju i tko zna koliko još raznoraznih događaja, od PR evenata do velikih koncerata. U suradnji s lokalnim vlastima organizirao sam Sunset sports media festival koji je održan u Zadru, Women’s Weekend u Rijeci i Vintage Festival u Zagrebu.

“Daj ti nama radije ribarsku feštu”

Imate li neki primjer kad lokalne vlasti nisu prepoznale Vašu ideju da se pokrene nešto novo? Kakav je bio odgovor?

Uglavnom je suradnja dobra, ali ima i slučajeva da pojedine lokalne vlasti jednostavno nisu spremne ili nemaju dovoljno povjerenja pokušati nešto novo, drugačije, progresivnije. Lakše im je podržavati projekte koji se desetljećima odvijaju, npr. ribarske fešte ili smotre folklora. Odgovor zna biti u ovom stilu: Imat ćemo problema ako pokušamo nešto novo, imat ćemo veliki pritisak lokalnih organizatora „fešti“ da se sva sredstva usmjeruju prema uhodanoj praksi. Bez ponekad hrabrih promjena ne može biti većih koraka naprijed.

Projekti bi trebali biti “win-win” za obje strane, odnosno i od strane organizatora i lokalnih vlasti. Što bi obje strane trebale na kraju dobiti da bude win-win?

Kako bi sve bilo uspješno, lokalne vlasti trebale bi podržati event sa svim svojim strukturama i institucijama, omogućiti da event organizatori mogu dobiti lokacije koje su u vlasništvu grada i da komunalne službe olakšaju izvođenje eventa. Na kraju cijele priče, organizator bi trebao ostvariti zaradu, a lokalna zajednica bi trebala ostvariti cilj zbog kojeg je ušla u projekt, što može biti bolje pozicioniranje kod određene skupine (npr. mladi, profesionalci…), također to može biti turistički i/ili promocijski učinak. Zbog toga već u startu, prije nego li lokalnim vlastima pristupe sa svojom idejom, poduzetnici moraju dobro odraditi pripremu i jasno komunicirati koji bi benefit lokalna zajednica mogla imati od predloženog eventa.

Što znači napraviti dobru strategiju za event? Koje elemente projekt mora imati prije nego što se uopće pristupi razgovoru s lokalnim vlastima?

Treba se znati koja je vrijednost koju lokalna zajednica ima od eventa, za koju skupinu se radi festival i razlog zašto bi ta skupina prisustvovala eventu. Ali nemojmo zaboraviti možda i najvažniju stvar – sadržaj je ključan, on je razlog dolaska posjetitelja eventa. To može biti poslovna konferencija, gastronomski ili glazbeni event. Sadržaj određuje ključnu razliku od konkurencije.

Weekend medija festival odličan je primjer usmjerenog sadržaja, ali i toga na kakve se izazove može naići na svakom, pa čak i prvom koraku u organizaciji. Sad već davne 2008., prije organiziranja prvog od 16 u nizu (and counting!), on i poslovni partner Boris Kovaček nisu imali niti prostor jer je prvi odgovor bio kako Rovinj nema nešto što bi im odgovaralo. Ali tražili su nešto drukčije, van okvira i otkrili staru tvornicu TDR-a. Nitko tada nije mogao ni slutiti da se tamo tek kreće odvijati budući najpopularniji medijski i marketinški event u regiji. Kombinacija je to panela, stručnih, ozbiljnih i nešto ležernijih rasprava, ali sve prati i dobra zabava koju također treba organizirati. Tu je prostor, smještaj, infrastruktura, organizacija… puno toga oko čega se s lokalnim vlastima treba dogovarati kako bi pomogle da se sve skupa lakše organizira, ali benefiti za Rovinj su ogromni. Svake godine više tisuća stručnjaka iz najprominentnijih medija i agencija stiže u taj predivni istarski grad, sezona je produžena, restorani rade punom parom, a smještaju su puni. To je samo jedna dobra priča iz jednog grada.

Blues, EDM, kobasise, skejtanje- sve je dobro kad se dobro osmisli

Koji su, prema Vama, neke od najboljih primjera suradnje JLS i poduzetnika baš kad govorimo o eventima?

Kad se poklopi više faktora o kojima smo govorili, a to je zanimljivost samog događaja, dobar sadržaj i dobrobit za građane, onda se dogode i odlični Trilj Blues festival, kao i veliki događaji poput Adventa u Zagrebu, Pannonian Challengea u Osijeku ili ogromnog Ultra Music Festivala u Splitu.

Za nešto veće evente, organizator pred sobom ima nepreglednu listu zadataka od kojih svaki mora imati kvačicu prije nego li event počne. Je li riješeno financiranje, dogovorena logistika oko dovoženja i odvoženja gostiju, je li organiziran smještaj, jesu li riješene sve dozvole, je li zaključen produkcijski plan, je li odrađen marketing, jesu li organizirani razglas, hrana, piće, osiguranje… Ako samo nešto od ovoga nije odrađeno kako treba, događaj pokrenut iz strasti može se pretvoriti u ogroman stres. Zato je dobra komunikacija s lokalnim vlastima ključna jer loš event ne pomaže nikome. Uostalom, postoji mnogo toga što organizatori jednostavno ne mogu riješiti sami.

Je li se, prema Vašem mišljenju, nešto u pristupu JLS prema poduzetničkim idejama promijenilo otkad ste Vi počeli raditi evente? U kojim konkretnim poljima vidite najveće pomake?

Vidim veću otvorenost lokalnih zajednica prema organizatorima evenata, to bolje shvaćanje važnosti evenata za lokalnu zajednicu. Prije dvadesetak godina trebalo je dosta uvjeravati lokalnu zajednicu da naprave iskorak prema nečemu novom i drugačijem. Međutim, još vidim da kod javne i lokalne samouprave postoji potreba za napretkom u edukaciji oko toga koliko su eventi važni za lokalnu zajednicu. Mislim da treba raditi na spajanju organizatora evenata i predstavnike lokalnih zajednica na zajedničkim radionicama, radnim konferencijama. Uplift je upravo jedan od dobrih primjera te edukacije.

Uplift je u svojoj trećoj sezoni pokrenuo i program Uplift akademija+ baš s ciljem da se JLS dodatno educira i dopuni znanje bogatim iskustvom predavača na temu čim bolje komunikacije i suradnje s poduzetnicima, a Tomo Ricov kao jedan od predavača govorio je o tome kako najlakše doći do željene win-win kombinacije.


Komentari članka

Vezani članci

Kako smo se dužni predstavljati na tržištu?

17.07.2024.

Što se tiče obrtnika, obratite pažnju na potrebu obveznog isticanja imena i prezimena obrtnika na računima, kako onih koje izdajete kao obrtnik, tako i onih koje primate. Naime, naziv obrta nikako nije dovoljan, jer se mora znati koja fizička osoba stoji

Dalić maže majonezu, Modrić jede palačinke… Zašto oglašivači angažiraju sportaše i koliko ih plaćaju

15.07.2024.

Zvijezde hrvatskog nogometa jedu palačinke, skupljaju sličice, veselo toče gorivo, a izbornik kuha opasan pregačom, s osmijehom kakav rijetko nosi na terenu. Svi su oni i dalje svaku večer na malim ekranima, mada je hrvatska reprezentacija odavno ispala s

‘Ekon(a)omija‘: Rastući trend potaknut sve većim uspjehom žena u poduzetništvu

08.07.2024.

‘Ekon(a)omija‘ (eng. sheconomy) predstavlja segment ukupne ekonomije u kojem financijska autonomija i sve veći stupanj ženskog poduzetništva, uz veću kupovnu moć, igraju ključnu ulogu, potaknuti rastom kupovne moći, bogatstva i općeg utjecaja žena u društ

Brend je ono što kompanija želi biti, a reputacija pokazuje koliko je to istina

05.07.2024.

Brend je najvrjednije nematerijalno dobro neke kompanije ili brenda, a zašto je to tako najčešće saznamo na bolan način kada se dogodi krizna situacija koja na reputaciju može negativno utjecati, izjavila je Marina Bolanča, direktorica Abeceda komunikacij

Maša Margan Vunić: Razmišljanje o brendu ne staje završetkom radnog dana, brend se živi

27.06.2024.

„Šta to stavljaš u nos?“, mnogima dobro poznata kampanja za Meralys sprej za nos koju rado pjevaju sve generacije i danas prepoznaje gotovo cijela Hrvatska, u proteklom je razdoblju nastavila svoj pobjednički niz.

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke