Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2014

Crne liste - Alibi za prevelike državne namete gospodarstvu

Izvor: liderpress.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

Crne liste - Alibi za prevelike državne namete gospodarstvu

Prestanimo biti licemjerni, posebice oni koji imaju vlast. Neka prestanu skrivati svoj nemar smišljajući alibije metodama upiranja prstom u druge. Oni imaju zakonsku moć! Neka je pošteno upotrijebe. I neka šute, počnu raditi u općem dobru i prestanu baviti se lošim marketingom.

Odavno su prošla vremena za to - komentar je to poreznog stručnjaka Ivana Idžojtića na prošlog tjedna objavljenu listu poreznih obveznika koji zaposlenicima ne isplaćuju plaće - zasad drugu tzv. listu srama nakon liste poreznih dužnika iz 2012. I nije jedini koji oštro kritizira.

Na listi je srama za poslodavce Ministarstva rada i Porezne uprave 5620 tvrtki čijim zaposlenicima nije iskazana isplata plaće za prvih pet mjeseci ove godine te 1418 fizičkih osoba. A više od sedamdset posto liste čine samozaposleni i očito je riječ o gomili fiktivnih tvrtki. Neki namjerno nisu plaćali; neki su se zbog administrativnog postupka pogreškom našli na listi, neki se iz tko zna kojih razloga uopće nisu našli na njoj, a trebali su; neki su davno trebali završiti u predstečajnoj ili stečaju, a neki jednostavno nisu imali za plaće pa su zato na popisu. Ima svakakvih.

U Eko taxiju, koji se također našao na listi sa 136 zaposlenika, kažu da nije točno da nisu isplaćivali plaće. Ističu da su svim radnicima plaće isplaćene na vrijeme, uključujući i posljednju, za lipanj, te da su se na listi našli jer s uplatom doprinosa kasne jedan mjesec, no sve regularno rješavaju. To, vele, nije naštetilo njihovu ugledu, ali misle da bi trebalo objasniti i metodologiju podataka koji se objavljuju kako se ne bi pogrešno interpretirali. Javna objava dugova, naime, može biti udarac ugledu, pogotovo uzmemo li u obzir da podaci s liste nisu najpouzdaniji. Sjetimo se liste poreznih dužnika. Na njima su se našli porezni obveznici s iznosima obveza koji još nisu bili konačno utvrđeni i za čije su se utvrđenje vodili porezni postupci. Nitko nije snosio nikakvu odgovornost.

Pritom je zanimljivo, ali nimalo čudno, što se za razliku od ‘kvarnih’ poduzetnika nijedan ‘kvarni’ ministar nije našao na listi. Jer država nema konkurenata u utjerivanju svojih priljeva. Uzela je preko reda i povukla sve novce. Doduše, našlo se Ministarstvo vanjskih poslova i sada već poznati službenik koji na radnome mjestu provodi 26 sekundi. Neisplata plaće bila je stegovna mjera s obzirom na to da mu se otkaz ne može dati tako jednostavno - jer ipak dolazi na posao, samo kratko ostaje. Ako je to samo za prekršaj, pitamo se što zapravo treba za otkaz.

Točno je, dakle, da je to lista srama, ali sramiti bi se trebali ponajprije oni koji su plaćeni iz proračuna da se brinu za pravilnost, zakonitost i pravodobnost izvršavanja novčanih obveza. Lista je samo pokazatelj njihove neučinkovitosti i nemara, alibi za nečinjenje koji se zorno oslikava u jednom čovjeku s liste. Sustavi koji se temelje na visokom stupnju birokratiziranosti i imaju problema s provedbom propisa u praksi te izostankom sankcija često pribjegavaju rješenjima poput lista srama, apelirajući na savjest. I to u visokorazvijenoj kulturi neplaćanja i kršenja pravila. No imaju li uopće liste srama smisla u besramnu društvu u kojemu se sve događa selektivno i nesustavno, u kojemu vlast i državna tijela ne namjeravaju ozbiljno uvesti financijsku disciplinu?

- Što su drugo stalan rast zaduženosti te prekomjerni proračunski deficiti i neprekidni proračunski rebalansi nego neodgovoran i besraman odnos ne samo prema sadašnjosti nego i našoj budućnosti? Trebamo li i taj dug objaviti na listi srama? Čak prije svih drugih takvih lista. Pa poštenim je ekonomistima, ali ne samo njima, odavno jasno koji su glavni generatori nelikvidnosti u Hrvatskoj - oštar je Idžojtić.

Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera. Možete ga pročitati na iPadu,


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Facebook postati svjetska središnja banka?

24.06.2019.

Glavni problem koji su kriptovalute imale do sada, tj. imaju još uvijek - s obzirom na to da Facebook još nije lansirao libru i ona neće zaživjeti još godinu dana - jest problem adopcije, odnosno to što se ne koriste na puno mjesta. Kriptovalute omogućava

Dolar oštro pao, euro snažno ojačao

24.06.2019.

Dolarov indeks koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,2 posto, na 96,22 boda, blizu najniže razine u tri mjeseca.

Hrvatska nije samo turistička nego i investicijska destinacija

17.06.2019.

RH treba osnažiti gospodarsku poziciju i upisati se na investicijsku kartu

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Hrvatski poduzetnici u 2018. ostvarili više od 28,2 milijarde kuna neto dobiti

05.06.2019.

Hrvatski poduzetnici su u 2018. ostvarili više od 28,3 milijarde kuna neto dobiti, što predstavlja značajno poboljšanje konsolidiranog financijskog rezultata u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen neto gubitak od gotovo 3,1 milijarde kuna, pokazuje

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija