Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2014

Crne liste - Alibi za prevelike državne namete gospodarstvu

Izvor: liderpress.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

Crne liste - Alibi za prevelike državne namete gospodarstvu

Prestanimo biti licemjerni, posebice oni koji imaju vlast. Neka prestanu skrivati svoj nemar smišljajući alibije metodama upiranja prstom u druge. Oni imaju zakonsku moć! Neka je pošteno upotrijebe. I neka šute, počnu raditi u općem dobru i prestanu baviti se lošim marketingom.

Odavno su prošla vremena za to - komentar je to poreznog stručnjaka Ivana Idžojtića na prošlog tjedna objavljenu listu poreznih obveznika koji zaposlenicima ne isplaćuju plaće - zasad drugu tzv. listu srama nakon liste poreznih dužnika iz 2012. I nije jedini koji oštro kritizira.

Na listi je srama za poslodavce Ministarstva rada i Porezne uprave 5620 tvrtki čijim zaposlenicima nije iskazana isplata plaće za prvih pet mjeseci ove godine te 1418 fizičkih osoba. A više od sedamdset posto liste čine samozaposleni i očito je riječ o gomili fiktivnih tvrtki. Neki namjerno nisu plaćali; neki su se zbog administrativnog postupka pogreškom našli na listi, neki se iz tko zna kojih razloga uopće nisu našli na njoj, a trebali su; neki su davno trebali završiti u predstečajnoj ili stečaju, a neki jednostavno nisu imali za plaće pa su zato na popisu. Ima svakakvih.

U Eko taxiju, koji se također našao na listi sa 136 zaposlenika, kažu da nije točno da nisu isplaćivali plaće. Ističu da su svim radnicima plaće isplaćene na vrijeme, uključujući i posljednju, za lipanj, te da su se na listi našli jer s uplatom doprinosa kasne jedan mjesec, no sve regularno rješavaju. To, vele, nije naštetilo njihovu ugledu, ali misle da bi trebalo objasniti i metodologiju podataka koji se objavljuju kako se ne bi pogrešno interpretirali. Javna objava dugova, naime, može biti udarac ugledu, pogotovo uzmemo li u obzir da podaci s liste nisu najpouzdaniji. Sjetimo se liste poreznih dužnika. Na njima su se našli porezni obveznici s iznosima obveza koji još nisu bili konačno utvrđeni i za čije su se utvrđenje vodili porezni postupci. Nitko nije snosio nikakvu odgovornost.

Pritom je zanimljivo, ali nimalo čudno, što se za razliku od ‘kvarnih’ poduzetnika nijedan ‘kvarni’ ministar nije našao na listi. Jer država nema konkurenata u utjerivanju svojih priljeva. Uzela je preko reda i povukla sve novce. Doduše, našlo se Ministarstvo vanjskih poslova i sada već poznati službenik koji na radnome mjestu provodi 26 sekundi. Neisplata plaće bila je stegovna mjera s obzirom na to da mu se otkaz ne može dati tako jednostavno - jer ipak dolazi na posao, samo kratko ostaje. Ako je to samo za prekršaj, pitamo se što zapravo treba za otkaz.

Točno je, dakle, da je to lista srama, ali sramiti bi se trebali ponajprije oni koji su plaćeni iz proračuna da se brinu za pravilnost, zakonitost i pravodobnost izvršavanja novčanih obveza. Lista je samo pokazatelj njihove neučinkovitosti i nemara, alibi za nečinjenje koji se zorno oslikava u jednom čovjeku s liste. Sustavi koji se temelje na visokom stupnju birokratiziranosti i imaju problema s provedbom propisa u praksi te izostankom sankcija često pribjegavaju rješenjima poput lista srama, apelirajući na savjest. I to u visokorazvijenoj kulturi neplaćanja i kršenja pravila. No imaju li uopće liste srama smisla u besramnu društvu u kojemu se sve događa selektivno i nesustavno, u kojemu vlast i državna tijela ne namjeravaju ozbiljno uvesti financijsku disciplinu?

- Što su drugo stalan rast zaduženosti te prekomjerni proračunski deficiti i neprekidni proračunski rebalansi nego neodgovoran i besraman odnos ne samo prema sadašnjosti nego i našoj budućnosti? Trebamo li i taj dug objaviti na listi srama? Čak prije svih drugih takvih lista. Pa poštenim je ekonomistima, ali ne samo njima, odavno jasno koji su glavni generatori nelikvidnosti u Hrvatskoj - oštar je Idžojtić.

Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera. Možete ga pročitati na iPadu,


Komentari članka

Vezani članci

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

Portugal zadovoljan eurom, ali nosi upozorenje Hrvatskoj

26.09.2019.

Nakon ulaska u tečajni mehanizam Portugal je praktično prepolovio dugogodišnju inflaciju, s prosječnih 11,7 na 4,9 posto, a gospodarstvo brzo konvergiralo pa je 1998. BDP po glavi dosegao 70 posto EU prosjeka

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija