Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2014

Crne liste - Alibi za prevelike državne namete gospodarstvu

Izvor: liderpress.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

Crne liste - Alibi za prevelike državne namete gospodarstvu

Prestanimo biti licemjerni, posebice oni koji imaju vlast. Neka prestanu skrivati svoj nemar smišljajući alibije metodama upiranja prstom u druge. Oni imaju zakonsku moć! Neka je pošteno upotrijebe. I neka šute, počnu raditi u općem dobru i prestanu baviti se lošim marketingom.

Odavno su prošla vremena za to - komentar je to poreznog stručnjaka Ivana Idžojtića na prošlog tjedna objavljenu listu poreznih obveznika koji zaposlenicima ne isplaćuju plaće - zasad drugu tzv. listu srama nakon liste poreznih dužnika iz 2012. I nije jedini koji oštro kritizira.

Na listi je srama za poslodavce Ministarstva rada i Porezne uprave 5620 tvrtki čijim zaposlenicima nije iskazana isplata plaće za prvih pet mjeseci ove godine te 1418 fizičkih osoba. A više od sedamdset posto liste čine samozaposleni i očito je riječ o gomili fiktivnih tvrtki. Neki namjerno nisu plaćali; neki su se zbog administrativnog postupka pogreškom našli na listi, neki se iz tko zna kojih razloga uopće nisu našli na njoj, a trebali su; neki su davno trebali završiti u predstečajnoj ili stečaju, a neki jednostavno nisu imali za plaće pa su zato na popisu. Ima svakakvih.

U Eko taxiju, koji se također našao na listi sa 136 zaposlenika, kažu da nije točno da nisu isplaćivali plaće. Ističu da su svim radnicima plaće isplaćene na vrijeme, uključujući i posljednju, za lipanj, te da su se na listi našli jer s uplatom doprinosa kasne jedan mjesec, no sve regularno rješavaju. To, vele, nije naštetilo njihovu ugledu, ali misle da bi trebalo objasniti i metodologiju podataka koji se objavljuju kako se ne bi pogrešno interpretirali. Javna objava dugova, naime, može biti udarac ugledu, pogotovo uzmemo li u obzir da podaci s liste nisu najpouzdaniji. Sjetimo se liste poreznih dužnika. Na njima su se našli porezni obveznici s iznosima obveza koji još nisu bili konačno utvrđeni i za čije su se utvrđenje vodili porezni postupci. Nitko nije snosio nikakvu odgovornost.

Pritom je zanimljivo, ali nimalo čudno, što se za razliku od ‘kvarnih’ poduzetnika nijedan ‘kvarni’ ministar nije našao na listi. Jer država nema konkurenata u utjerivanju svojih priljeva. Uzela je preko reda i povukla sve novce. Doduše, našlo se Ministarstvo vanjskih poslova i sada već poznati službenik koji na radnome mjestu provodi 26 sekundi. Neisplata plaće bila je stegovna mjera s obzirom na to da mu se otkaz ne može dati tako jednostavno - jer ipak dolazi na posao, samo kratko ostaje. Ako je to samo za prekršaj, pitamo se što zapravo treba za otkaz.

Točno je, dakle, da je to lista srama, ali sramiti bi se trebali ponajprije oni koji su plaćeni iz proračuna da se brinu za pravilnost, zakonitost i pravodobnost izvršavanja novčanih obveza. Lista je samo pokazatelj njihove neučinkovitosti i nemara, alibi za nečinjenje koji se zorno oslikava u jednom čovjeku s liste. Sustavi koji se temelje na visokom stupnju birokratiziranosti i imaju problema s provedbom propisa u praksi te izostankom sankcija često pribjegavaju rješenjima poput lista srama, apelirajući na savjest. I to u visokorazvijenoj kulturi neplaćanja i kršenja pravila. No imaju li uopće liste srama smisla u besramnu društvu u kojemu se sve događa selektivno i nesustavno, u kojemu vlast i državna tijela ne namjeravaju ozbiljno uvesti financijsku disciplinu?

- Što su drugo stalan rast zaduženosti te prekomjerni proračunski deficiti i neprekidni proračunski rebalansi nego neodgovoran i besraman odnos ne samo prema sadašnjosti nego i našoj budućnosti? Trebamo li i taj dug objaviti na listi srama? Čak prije svih drugih takvih lista. Pa poštenim je ekonomistima, ali ne samo njima, odavno jasno koji su glavni generatori nelikvidnosti u Hrvatskoj - oštar je Idžojtić.

Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera. Možete ga pročitati na iPadu,


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

16.06.2020.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se

Nikola Škorić: Kriptovalute su u koronakrizi dobile na vidljivosti jer je papirnati novac postao manje poželjan

10.06.2020.

U našem segmentu tržišta promjene neće biti toliko radikalne, koliko ubrzane. Ubrzana adopcija postojećih digitalnih tehnologija za sobom će povući i ubrzani razvoj novih. Ukoliko smo ranije procjenjivali kako će se određeni pomak dogoditi unutar pet godi

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2075 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 721 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 696 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 239 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici