Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Sij 2018

CROZ-ova formula uspjeha sa softverom po mjeri klijenta

Izvor: lider.media · Autor: Matilda Bačelić  

CROZ-ova formula uspjeha sa softverom po mjeri klijenta

Za razliku od dobro poznatih velikih informatičkih tvrtki poput IN2, Combisa ili Spana, za CROZ su uglavnom čuli samo ljudi iz branše i njegovi korisnici. Doduše, i oni koji se voze zagrebačkom Slavonskom avenijom pored Savice, gdje se na poslovnoj zgradi u Lastovskoj 23 zadnjih godina ističe veliki znak ‘CROZ’. Premda u Hrvatskoj postoji jako mnogo malih i nepoznatih IT tvrtki, CROZ nije jedna od njih. To je prilično velika i uspješna kompanija sa stotinjak milijuna kuna prihoda i više od 200 zaposlenih koja je zbog želje svojih vlasnika ispod radara medija i šire javnosti.

>>>Samozatajne tvrtke: KFK – Sasvim neočekivana izvozna priča iz Rugvice

Njezina je specijalnost rješavanje specifi čnih problema i razvoj ‘softvera po mjeri’ u složenim okolinama, usluge najviše pruža fi nancijskom, javnom i telekomunikacijskom sektoru, a partnerski je najviše naslonjena na IBM. Deloitte ju je nekoliko puta rangirao među 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi. Osnivač i većinski vlasnik CROZ-a je Vjekoslav Jadrešić, samozatajni poduzetnik koji je prvo odbio, a potom pristao dati neke odgovore o poslovanju i planovima CROZ-a.

Ove godine 20 posto rasta

Sudeći prema prva tri kvartala ove godine, u CROZ-u u 2017. očekuju rast veći od 20 posto, a slični trendovi mogli bi se nastaviti i u idućoj godini. Uz više od 180 zaposlenih u Hrvatskoj, konsolidirano s podružnicama godinu će završiti s više od 200 stalno zaposlenih, što je također dvoznamenkasti rast.

– Jako smo zadovoljni rezultatima ove godine, prije svega jer su naš portfelj usluga i ugovori koje imamo sve kvalitetniji, s referencijama koje nam otvaraju sve više vrata pogotovo na inozemnim tržištima. Upravo smo u tom segmentu posvetili veliku pozornost odabiru projekata koje ćemo raditi kako ne bismo trošili energiju na projekte koji nam nisu strateški – ističe Jadrešić.

U nekim nišnim tehnologijama CROZ je gotovo jedina tvrtka na području Europske unije koja ima potrebna iskustva i znanja. Primjerice, kad nekome stane tzv. IBM DataPower, redovito dobije poziv upomoć bilo iz SAD-a, Južnoafričke Republike, Njemačke…

CROZ se zadnjih godina snažno okrenuo izvozu, od Bliskog istoka do Zapadne Europe, a ulazak u EU olakšao mu je posao. Udio izvoza u prihodu mu je konstantan već drugu godinu zaredom i čini gotovo četvrtinu servisnog prihoda. Jadrešića posebno veseli što se taj rast dogodio prije svega na tržištima Velike Britanije i Njemačke, koje su njihova dva najveća tržišta. Iza njih slijedi Slovenija pa regija Bliskog istoka (Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija). Odlične rezultate ostvaruju i pomalo iznenađujuće u Mađarskoj. Fokus su ove godine pomaknuli na zemlje Beneluxa i Skandinaviju, što je upravo i razlog zašto su prije dva mjeseca novi ured otvorili u Nizozemskoj (nakon onih u Srbiji, Sloveniji i Velikoj Britaniji), a nije slučajno ni što im je direktor za EU-poslovanje Martin Stenkilde, Danac i bivši voditelj globalnih kanala prodaje u IBM-u. Dugoročno, prodajne aktivnosti usmjerit će i prema SAD-u.

Jedini u nekim nišama

– Poslovi koje obavljajmo na stranim tržištima primarno su vezani uz integracije velikih sustava, implementaciju tzv. middleware rješenja za upravljanje poslovnim procesima i sabirnice, a onda i ono što najviše volimo – poslove održavanja takvih sustava. Naš glavni adut su ljudi, koji posjeduju velika tehnička znanja i iskustva. U nekim nišnim tehnologijama gotovo smo jedina tvrtka na području Europske unije koja ima potrebna iskustva i znanja. Primjerice, kad nekome stane tzv. IBM Data- Power, redovito dobijemo poziv upomoć bilo iz SAD-a, Južnoafričke Republike, bilo Njemačke – kaže Jadrešić.

U Velikoj Britaniji prisutni su već šest-sedam godina, krenuli su kao produžena klupa jedne tvrtke, a danas prihod, koji je iz godine u godinu bitno raste, generiraju sa sedam različitih adresa. Na listi korisnika za koje su radili su veliki brendovi, sve s tzv. big four bank liste, razni retaileri itd. U Njemačkoj pak rade za proizvođače iz autoindustrije, a u Danskoj za jednu od vodećih tvrtki koja se bavi slušnim aparatima.

– U tom segmentu ne mislimo ništa mijenjati samo proširiti ovaj uspješan model na nova tržišta kao što su sjever Njemačke i skandinavske zemlje – ističe Jadrešić. Na domaćem tržištu najveći klijenti su im velike banke, financijske institucije i teleoperateri. Kroz godine su radili i na poslovima vezanim uz integracije sa sustavima EU, posebno onima koji su vezani uz financije. Više od 70 posto prihoda dolazi od njihovih usluga, a ostatak je softver i hardver. Prihod od usluga poprilično je raznolik, ali uglavnom je riječ o poslovima koji imaju veze s tzv. mission critical sustavima ili kompleksnim razvojem. Osim s IBM-om, rade i s nizom drugih globalnih vendora i s nešto manje poznatim, ali CROZ-u iznimno važnim partnerima kao što je BP3, preko kojeg su ostvarili važnu suradnju na velikom projektu za jednu od tri najveće britanske banke. Trenutačno su koncentrirani na pet-šest ključnih usluga koje pružaju.

Bez dugoročnih zaduženja

Jadrešić je većinski vlasnik CROZ-a, ali u vlasničkoj strukturi su i vodeći menadžeri – članovi Uprave Krešimir Mudrovčić i Davorin Mudrovčić, direktorica prodaje Vedrana Miholić, direktor konzultantskih i implementacijskih usluga Krešimir Musa te menadžer Gordan Hribernik. Što se tiče potencijalnih investitora ili dokapitalizacije Jadrešić kaže da trenutačno nemaju takvih planova. To i ne čudi s obzirom na to da su ove godine zatvorili sve investicijske kredite pa nastavljaju poslovati bez dugoročnih zaduženja i s oslobođenim dijelom novčanog toka za daljnje investicije u razvoj i zaposlenike.

Tvrtka je iznimno financijski stabilna i likvidna. Ipak, unatoč rastu prihoda, lani je dobit pala u odnosu na 2015. zbog povećanja troškova plaća i vanjskih dobavljača, a ostaje vidjeti kakav će rezultat biti na kraju ove godine. Candle Representative Office Zagreb (CROZ) osnovan je 1998. kao predstavništvo Candle Corporationa, a CROZ d.o.o. osnovan je 2002. Nakon što je IBM preuzeo Candle, CROZ je 2004. postao njegov partner. Promjenom vlasničke strukture i dolaskom skupine iskusnih stručnjaka za IBM-ove tehnologije tvrtka 2005. doživljava snažan uzlet i od tada raste i širi se.

Dva investicijska smjera

Kada je riječ o razvoju, CROZ planira investicije u dva smjera. Jedan je izvoz prema Zapadu, a drugi su vlastiti resursi. – Pod prvim mislimo na sve što je potrebno za stjecanje novih klijenata, što će vrlo vjerojatno zahtijevati intenzivnija ulaganja u marketing ili prisustvo na pojedinim tržištima. U smislu resursa mislimo na sve što nam je potrebno da bismo te poslove obavili. Tu su prije svega najvažniji ljudi, a onda znanje, metodologije i alati. Godinama smo mnogo ulagali u mlade, samo u ovoj godini preko ljeta smo imali više od 70 studenata na ljetnoj praksi – kaže Jadrešić.

CROZ kao i sve druge IT tvrtke muči nedostatak kadrova pa godinama ima razne programe kako bi privukao, selektirao, a onda i obrazovao mlade, od tzv. CROZ Code Questa, natjecanja preko kojeg studenti dobivaju jasnu sliku o tome kako izgleda programiranje u IT industriji, do raznih inkubatora, DevCona, Hackathona itd. Takve će projekte sigurno raditi i dalje, a u tvrtki stalno osmišljavaju i nove. Prije nekoliko godina osnovali su Programerka, udrugu koja je danas nacionalni kontakt za Code Club, svjetsku mrežu besplatnih volonterskih klubova programiranja za djecu. Tako su se povezali i s ekipom iz STEMI-ja, tvorcima robota-pauka koji služi kao alat za učenje robotike, elektronike i programiranja i koji je uspješno predstavljen na najvećem sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu. Prvo su tom startupu pružili prostor u svojoj zgradi, a danas mu pomažu sredstvima i savjetima.

>>> Samozatajne tvrtke (5): Teh-cut i Jedinstvo PNO na putu za industriju 4.0

– Za nekoliko godina možda sve bude drugačije i on će pomagati nama – napominje Jadrešić. Tijekom godina, crozovci su uspjeli prepoznavati i kapitalizirati tehnološke ‘valove’ u pravom trenutku. Lani su počeli formirati poseban odjel za istraživanje i razvoj, što bi trebalo dodatno pridonijeti podizanju razine inovativnosti u području razvoja i primjene softverskih rješenja i tehnologija. S druge strane, poslovni rezultati u Velikoj Britaniji i Njemačkoj pokazali su im da mogu konkurirati u Zapadnoj Europi. Planovi da do 2020. polovicu prihoda ostvaruju na stranim tržištima stoga se čine sasvim realni. Recept za to je specijalizacija i visoka kvaliteta jer su hrvatske tvrtke općenito premale i preskupe za natjecanje na širokoj fronti.

Visoka profitabilnost i niska zaduženost temelj daljnjeg razvoja

CROZ je prema vrijednosti kvalitativnih pokazatelja jedno od top 10 poduzeća u djelatnosti Računalno programiranje. Ujedno, u svojoj je djelatnosti jedno od 15 velikih i srednje velikih poduzeća, a u djelatnosti sudjeluje s 20 posto prema broju zaposlenih i s čak 31,4 posto prema ukupnim prihodima. Poduzeće je u pet godina promatranja (2012. – 2016.) ostvarilo rast prihoda (u rasponu od 74 milijuna kuna za 2012. do 92,3 milijuna za 2016.), uz kontinuirani rast broja zaposlenih (od 122 u 2012. do 160 u 2016.). U odnosu na 2012. (15,6 milijuna kuna), za 2016. troškovi nabave prodane robe su prepolovljeni (7,9 milijuna kuna). Rastom broja zaposlenih, udio troškova osoblja u prihodima povećan je s 30,8 posto na 32,5 posto. Dodana vrijednost (razlika između prihoda i kupljene robe i usluga) znatno je smanjena jer je udjel troška vanjskih usluga u prihodima porastao s 26,7 posto u 2012. na 31,8 posto. Neto dobit za 2016. (12,9 milijuna kuna) gotovo je dvaput veća u odnosu na 2012. (6,9 milijuna kuna), a neto marža nominalno za 4,5 posto. Promatrajući samo 15 velikih i srednje velikih poduzeća, CROZ je po vrijednosti neto marže za 2016. na drugom mjestu, iza Nanobita. U petogodišnjem razdoblju poduzeće je investiralo 5,4 milijuna kuna u dugotrajnu imovinu financiranjem isključivo iz vlastitih izvora, odnosno iz zadržane dobiti. Od 29,2 milijuna kuna, koliko je iznosila ukupna neto dobit iz četiri poslovna razdoblja (od 2012. do 2015.), za potrebe financiranja rasta i razvoja 17,2 milijuna kuna (58,8 posto) preneseno je na zadržanu dobit, koja je 31. prosinca 2016. iznosila 17,6 milijuna kuna. U aktivi potraživanja od kupaca u iznosu od 27,4 milijuna kuna sudjeluju s 49,1 posto, a preostali dio najvećim dijelom odnosi se na nekretnine (36,5 posto). Za nadati se da su nenaplaćena potraživanja od kupaca na dan 31. prosinca 2016., koja predstavljaju gotovo 30 posto vrijednosti godišnjih prihoda, najvećim dijelom naplativa, kvalitetno osigurana i da su realno vrednovana i iskazana imovina poduzeća. U strukturi pasive, unatoč iznimno niskoj vrijednosti temeljnoga kapitala (svega 100 tisuća kuna), zahvaljujući zadržanoj i dobiti razdoblja, kapital i rezerve (vlastiti kapital) imaju udio od 54,8 posto. Također, zahvaljujući visokoj razini prihoda i profitabilnosti, poduzeće se kontinuirano razduživalo prema financijskim institucijama i zajmovima. U odnosu na 31,9 milijuna kuna obveza po kreditima i zajmovima na dan 31. prosinca 2012. (udio u pasivi 56,4 posto), na dan 31. prosinca 2016. obveze su iznosile samo 8,5 milijuna kuna ili 15,2 posto udjela u pasivi. Imajući u vidu da su se prihodi od izvoza u pet godina udvostručili (19 milijuna kuna ili 20,4 posto udjela u prihodima 2016.), sve to upućuje na to da bi eventualni daljnji snažniji razvoj i širenje trebali (moglo) biti financirani iz vanjskih izvora pod iznimno kvalitetnim uvjetima. U 2016. vrijednost prosječne neto plaće (9036 kn) zabilježila je blagi rast i uvelike je (27,6 posto) iznad prosjeka djelatnosti.

Nikola Nikšić, CMC

Tagovi

croz · ict · izvoz

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

73 posto hrvatskih tvrtki ima internet stranicu

12.12.2018.

Prevladava upotreba širokopojasnog pristupa internetu. Naime, 92 posto poduzeća upotrebljava neki oblik fiksne širokopojasne veze, dok 85 posto upotrebljava mobilni širokopojasni pristup internetu.

Mogu li se stare kompanije prilagoditi novoj ekonomiji? Mogu, i još pritom zaraditi

11.12.2018.

Nema dileme da su nove industrije pogonjene novim tehnologijama i visoko vrijednim specijalističkim znanjima budućnost. Svakodnevno čitamo o uspjesima naših tehnoloških kompanija i svi im se divimo. No, koji je recept za tzv. stare industrije koje još uvi

Apple, Microsoft ili Amazon. Tko je najvrjedniji na svijetu?

05.12.2018.

Vrijednost Microsofta se više nego utrostručila, od kad je u veljači 2014. vodstvo kompanije preuzeo Satya Nadella. On je ubrzao tranziciju korporacije prema uslugama baziranima na oblaku (cloud-based services).

Počeli su s miješalicom za sladoled. Sad imaju 945 radnika i izvoze u 50 zemalja

02.12.2018.

U nekim dijelovima pogona maske za disanje mijenjaju se i po tri puta na dan, a ruke u rukavicama prskaju se svako malo sredstvima za dezinfekciju, praktički za svaku intervenciju u liniji proizvodnje

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast