Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2013

Čudesni oporavak 'keltskog tigra'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr./Economist  

Čudesni oporavak 'keltskog tigra'

Ako je 2012. bila godina povratka osjećaja smirenosti na financijska tržišta eurozone, u 2013. Europa će trebati dokazati uspješnost njezinog recepta za štednju i reforme. Snažan dokaz u prilog tome bio bi oporavak jedne od zemalja s popisa primatelja financijske pomoći. Nade se polažu u Irsku, koja je u program spašavanja uključena 2010, a do kraja 2013. mogla bi se vratiti na tržišta obveznica, piše Economist.

Tržišta signaliziraju da je takav scenarij moguć. Prinosi na irske obveznice s rokom dospijeća 2020. pali su sa 8.5 posto početkom 2012. na 4.5 posto krajem godine. Probuđeni apetit investitora za irski dug omogućio je vladi da u 2012. povrati djelomičan pristup tržištima obveznica. Izdavanjem obveznica u 2013, irska agencija za upravljanje dugom planira prikupiti 10 milijardi eura, što znači da će akumulirati ukupno 19 milijardi eura gotovinskih rezervi - dovoljno da pokrije potrebe vlade u 2014. U izmučenom irskom gospodarstvu pomaljaju se znakovi života. Iako MMF procjenjuje da je rast BDP-a u 2012. iznosio samo 0.4 posto, to je dobro u usporedbi s dubokim recesijama u Italiji i Španjolskoj, te se nastavlja na rast od 1.4 posto u 2011. Irska je u plusu od 2010; sudeći po cijeni rada, konkurentnost je značajno ojačala. Uz pomoć niske korporativne porezne stope od 12.5 posto, Irska nastavlja privlačiti izravna strana ulaganja, prvenstveno američkih farmaceutskih tvrtki, IT-a i financijskih usluga. Broj novih projekata u sklopu izravnih stranih u 2012. sličan je onom iz 2011, rekordnom u posljednjem desetljeću, kaže Barry O’Leary, šef irske agencije za strana ulaganja.

Međutim, irski oslonac na strane tvrtke čini irsko gospodarstvo osobito osjetljivim na globalna kretanja, pa je ono pogođeno kada zapne svjetska trgovina, kaže Simon Hayes iz Barclaysa. Gospodarstvo je osobito ranjivo pred šokovima koji potresaju pojedine sektore. Uspješno privlačenje globalnih farmaceutskih kompanija činilo je polovicu robnog izvoza u 2011 — što znači da je na to utjecala 'patentna litica', tj. istek patenata na mnoge unosne lijekove. Vrijednost irskog izvoza u farmaceutskom sektoru narasla je u 2011. za gotovo sedam posto, no u prvih deset mjeseci 2012. pala je za tri posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Drugi razlog za zabrinutost jest to što se irski napredak, ekonomski i fiskalni, tipično mjeri po BDP-u, piše Economist. No za ekonomiju u kojoj su strane tvrtke toliko dominantne, relevantinji je BNP - bruto nacionalni proizvod. Irski BNP niži je od BDP-a zog velikih profita stranih tvrtki, a jaz među njima se produbljuje - od 14 posto u 2007. do 20 posto u 2011. godini. To je najvjerniji pokazatelj kako Irci prolaze gore od irske ekonomije. BDP je u 2011. bio sedam puta manji nego 2007, dok je BNP bio manji za 11 posto. To je važno ne samo za životni standard, već i za irsku fiskalnu situaciju: upravo BNP 'diže utege' javnih financija, jer su porezi na multinacionalne profite toliko niski. Ukoliko mjerenje irskog duga kao dijela BDP-a podcjenjuje teret, mjerenje duga u okviru BNP-a teret prenaglašava, jer zanemaruje porezni doprinos stranih tvrtki. Irsko savjetodavno vijeće za financije predložilo je hibridnu računicu, u kojoj se 40 posto viška BDP-a u odnosu na BNP pribraja BNP-u. To nudi bolje mjerilo fiskalne samoodrživosti irske ekonomije, kaže John McHale, predsjednik Vijeća. Po toj osnovi, teret duga, čiji se vrhunac od 120 posto BDP-a očekuje do kraja 2013, zapravo bi bio bliži 140 posto.

Irska ranjivost objašnjava zašto MMF želi da europski vjerovnici više pomognu Irskoj. Fond zagovara sniženje troškova obveznica koje je irska vlada izdala 2010. kako bi se pokrenula posrnula Anglo-irska banka. Želi i da Europski stabilizacijski mehanizam oslobodi Irsku tereta javnog duga preuzimajući vlasnički udio u bankama koje su primile državnu pomoć. Mnogo toga dobro je krenulo za Irsku (koja je upravo preuzela svoju šihtu predsjedništva EU-om). No ta uzorna učenica eurozone jednako tako mogla bi propustiti diplomirati na vlastitom programu spasa.


Komentari članka

Vezani članci

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

O čemu govori bilanca? Uspješnost tvrtke ne mjeri se najvećim stavkama, nego njihovim međusobnim odnosima

04.09.2026.

Rast prihoda najčešće je prva brojka kojom se opisuje poslovni uspjeh neke tvrtke. Kada kompanija objavi da je u godinu dana povećala prihode 20, 30 ili 50 posto, rezultat gotovo automatski zvuči pozitivno. Veća prodaja može značiti osvajanje novih kupaca

Rekordna godina za porezne savjetnike: 33 milijuna eura prihoda i gotovo 29 posto profitne marže

04.09.2026.

Hrvatsko tržište poreznog savjetovanja u 2025. godini napravilo je jedan od najvećih skokova posljednjih godina. Ukupni prihodi društava registriranih za djelatnost poreznog savjetovanja porasli su gotovo 33 posto, na 33,35 milijuna eura, dok je njihova

Dug, ovrha i blokada računa: Što svaki građanin mora znati

03.09.2026.

Od provjere duga u e-Dugovanjima do zaštićenog računa, građani imaju nekoliko mogućnosti za zaštitu svojih prava

Bitcoin premašio 80.000 dolara, neke kriptovalute skočile više od 50 posto. Evo što stoji iza rasta

26.08.2026.

Cijena bitcoina u ponedjeljak navečer premašila je 80.000 dolara, nastavljajući snažan rast kriptotržišta započet prošlog tjedna. Novi zamah donijela je intervencija američkog Ministarstva financija na tržištu obveznica, koja je potaknula ulagače da kapit

Tag cloud

  1. 2907 članka imaju tag turizam
  2. 2738 članka imaju tag hrvatska
  3. 1530 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1325 članka imaju tag trgovina
  11. 1367 članka imaju tag industrija
  12. 1269 članka imaju tag investicije
  13. 1087 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 714 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 796 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk