Čudesno ozdravio pa napravio čudo: Dragan Zvonar postigao rekordan prinos rajčice

Lani je rajčicu sadio prvi put i imao više od 150 t po hektaru. Zahvaljujući navodnjavanju, mogao bi ponoviti taj rezultat

Korona ga je tako "skršila" da je liječnik u virovitičkoj bolnici poručio njegovim bližnjima: "Pozovite svećenika za posljednju pomast." Kaže kako je prije dvije godine "preskočio mrtvačku jamu", probudio se iz dvomjesečne kome i nastavio živjeti. Označeno je to kao čudo… Imao je više od 200 kilograma, skinuo ih je 107 jer se bori s visokim tlakom. Da se prijavio u "Život na vagi" – bio bi pobjednik… No to nije sve. Prije mjesec dana presadili su mu bubreg jer su mu oba zatajila i godinama je išao na hemodijalizu…

Nitko kao Dragan
I sad treće čudo: on je apsolutni hrvatski rekorder po proizvodnji industrijske rajčice, jer je imao više od 150 tona po hektaru. Nitko nikada nije imao kao on. Prošle je godine proglašen za najboljeg Podravkinog kooperanta – proizvođača industrijske rajčice u Hrvatskoj, u kategoriji do pet hektara. Iako se poljoprivredom bavi 11 godina, lani je rajčicu sadio prvi put u životu. Jedan talijanski tehnolog koji se "od rođenja" bavi rajčicom i njezinom proizvodnjom došao je vidjeti to čudo - kako čovjek prvi put sadi rajčicu i uzgoji 150 tona. Ostao je iznenađen jer ovdje se polja natapaju vodom iz rijeke Drave, koja je nadohvat ruke, dok se u Italiji za navodnjavanje povlače cijevi i do 150 kilometara, a za tom zemljom, koja ima navodnjavanje, vlada prava pomama.

Naše "čudo od čovjeka" dolazi iz Vaške i zove se Dragan Zvonar. Primjer je to poljoprivrednika kakvog ni lampašem ne možete naći, koji obrađuje zemlju u obuhvatu sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška i koji naglašava kako bez navodnjavanja nikada ne bi imao prinose kakve ima, a oni su za hrvatske prilike rekordni.

U vremenima kada kiša pada sve rjeđe, kad je oko nas sve više osušenih stabljika, takvih rekordnih prinosa ne bi bilo bez vrijednih Zvonarovih ruku, ali ni bez Virovitičko-podravske županije, koja je na našem području izgradila četiri sustava za navodnjavanje (Kapinci – Vaška I. i II. faza, Novi Gradac – Detkovac i Đolta), koji se prostiru na 3000 hektara. Za dva nova sustava, Đolta II. faza i Lukač I. faza, stigla su nepovratna europska sredstva i nakon postupka javne nabave krenut će se i u njihovu izgradnju.

Gdje je navodnjavanje, 70 % veći urod

A naš čudesni Dragan, koji sve to radi uz suprugu Mihaelu i još tri zaposlena, obrađuje gotovo 70 hektara, od čega 55 navodnjava. Rajčica je ove godine na 11 hektara, a prema trenutačnom “prolaznom vremenu” i ona je na razini prošlogodišnjeg prinosa. Tu su i paprika, kukuruz, soja, repica je bila u ekološkoj proizvodnji…

- Na našim navodnjavanim poljima ove će godine prinosi biti veći za 70 posto od onih koji nisu navodnjavani. Zahvaljujući navodnjavanju imamo i do dvije žetve godišnje. Nažalost, ima polja koja nisu navodnjavana, gdje ove godine kombajni neće ni ulaziti, jer im se za ono malo što se tamo nalazi zbog suše ni ne isplati ići na njivu – kazuje Dragan.

Radi se, i isplati se
- Virovitičko-podravska županija među prvim je županijama u Hrvatskoj krenula sa sustavima navodnjavanja. Našim poljoprivrednicima želimo dati najbolje uvjete za bavljenje poljoprivredom, želimo im dati sigurnost bavljenja tim poslom, posebno u vremenima kada imamo nesigurne vremenske prilike. Danas imamo 3000 hektara natapanih površina, a cilj nam je u skoroj budućnosti imati njih 10.000. Najvećim dijelom površine natapamo vodom iz Drave, a ostatak iz dubokih bunara – istaknuo je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

Ove je godine za navodnjavanje na području Virovitičko-podravske županije potrošeno više od milijun kubika vode.

- Ove godine bilježimo povećanje broja korisnika, a navodnjavamo oko 65 posto površina koje se nalaze u obuhvatima sustava navodnjavanja – kazuje nam pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Bojan Mijok.

Dragan Zvonar ističe kako je ovo "posao sa sedam kora", nema radnog vremena, a često mu radni dan završi dok se drugi bude…

- Navodnjavanje je spas za poljoprivrednu proizvodnju. Evo, ja sam prošle godine bio jedini proizvođač industrijske rajčice na ovom području, ove godine ima nas već petero. Imamo puno posla, jer sve te ventile treba obići, otvoriti i zatvoriti kada treba, no kad sve zbrojimo, isplati nam se ovo što radimo. To volimo, a i sve to radimo za naše je dvoje djece – zaključio je Dragan