Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2023

Danijel Benčić (Rudan): Štedimo vodu Maistri, Valamaru, Plavoj laguni...

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Danijel Benčić (Rudan): Štedimo vodu Maistri, Valamaru, Plavoj laguni...

Tvrtku Rudan osnovao je u ožujku 1994. Graciano Rudan, koji je i danas njezin stopostotni vlasnik. Smještena u Žminju, nastala je kao manja kompanija koja je pružala razne usluge u hotelijerstvu i ugostiteljstvu povezane s održavanjem ugostiteljske opreme i infrastrukture. Ukratko, Rudan se bavio održavanjem i različitim popravcima. U svim su tim sustavima tijekom godina primijećeni veliki gubici vode i prostor za optimizaciju, odnosno popriličnu uštedu energije.

Tvrtka Rudan​ u tome je bila pionirka, što dokazuje i podatak da je 2022. ostvarila ukupan godišnji prihod od 22,5 milijuna eura. O tome kako izgleda posao ušteđivanja vode i čime se sve tvrtka danas bavi, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Danijelom Benčićem.

Kako klijentima štedite vodu?
– Godinama smo održavali objekte klijenata i obavljali servis. Tako smo mogli dobro snimiti situaciju, proučiti tehnološke procese i sustave. Naš prvi veliki projekt uštede vode počeo je s brodograditeljskom kompanijom. Ideja je tada bila uštedjeti, ali tako da sami uložimo kapital, znanje, ljudske potencijale i sve potrebno da se smanji i optimira potrošnja vode, da se svede u normalne okvire. Htjeli smo to naplaćivati u sklopu dijeljenja ušteđenoga.

To je itekako mjerljivo jer voda prolazi zatvorenim sustavima, dakle sve se lako može mjeriti kontrolnim i obračunskim vodomjerima, gotovo u litru. Uvijek se zna koja je početna točka, a koja ciljana vrijednost koju želimo postići u dogovoru s klijentom. Obično je to maksimum koji se može izvući, a to ovisi o procesima, odnosno zahtjevnosti infrastrukture sustava te načinu korištenja te vode. U svakom slučaju, cilj je maksimalna ušteda, a onda se ta razlika financijski dijeli prema unaprijed dogovorenim uvjetima.

Kako ste shvatili da postoji tržišna potreba za time?
– Nudimo ono što je u zapadnoj ekonomiji opisano u tzv. ESCO kompanijama, ​dakle onima koje pružaju energetske usluge. Naplaćujemo korist koja se ostvaruje zahvaljujući našim uslugama. Shvatili smo da je to odlično za klijente jer nema ulaganja u infrastukturu – dobiju gotov proizvod.

Ako ga ne dobiju, ne konzumira se ugovor, ali to kod nas nikada nije bio slučaj. Nakon prvoga projekta u brodogradnji krenuli smo dalje i postigli slične uspjehe kod niza drugih klijenata, nevezano je li riječ o turizmu, proizvodnoj ili uslužnoj industriji. Gdje god ima potrošnje vode u kompleksnim sustavima, možemo pridonijeti svojim uslugama.

S obzirom na to da ste u uštedi vode pioniri, kako ste našli ljude da obavljaju taj posao?
– Nije bilo tima ljudi u Hrvatskoj koji je sve to znao. Mnogo se učilo u hodu, na temelju iskustva i pogrešaka koje su poboljšale kvalitetu usluge. Rekao bih da nikoga u velikim sustavima nije bilo briga za uštedu vode, to se uzimalo zdravo za gotovo. Vidite da nešto može bolje, a sustav koji bi to trebao prvi vidjeti to, jednostavno, ne doživljava tako.

To vas nekako muči i frustrira, kad ne uspijete promijeniti nešto što je jasno, no onda preuzmete inicijativu i rizik. Graciano Rudan​ jednostavno je vjerovao da se može bolje i pametnije, tako je nastala ta usluga. Počelo se skromno, ali svaki sljedeći projekt nosio je nešto novo i ljudi su rasli i učili zajedno s kompanijom.

Gdje se troši najviše vode?
– Kad govorimo o energetskoj učinkovitosti, najveći su potrošači objekti koji rade gotovo neprestano. Konkretan su primjer bolnice, koje rade 24 sata na dan, 365 dana u godini. Dobar su primjer i druge javne zgrade, primjerice škole. Njihova potrošnja također je toj kategoriji, ali ipak troše manje zbog neradnih vikenda i praznika, zato je potencijal uštede nešto manji.

Tu su i golemi sustavi koji se prostiru na velikim površinama poput kampova ili hotela, čak i tvornica, koji su sami po sebi složeni zbog tehnologije i zamršenosti vodoopskrbnog sustava. Također se nalaze na velikom području i sve je predimenzionirano, zbog čega se povećava mogućnost neželjenih događaja, puknuća, koje nije tako lako otkriti.

Tko se u turizmu koristi vašim uslugama?
– Mogu izdvojiti Valamar, Maistru i Plavu lagunu, ali imamo zaista mnogo klijenata. Imamo odlične referencije i dugogodišnje kvalitetne suradnje s klijentima zbog čijih smo sustava i sami mnogo naučili.

Vidite li porast potražnje za svojim uslugama?
– Jasno je da je osviještenost u tom smislu porasla, pogotovo u posljednjih osam do deset godina. Gotovo je nemoguće pročitati novine, slušati radio ili gledati televiziju bez nekakve vijesti o potrebi za racionalnom potrošnjom energenata, a da ne govorim o posljednje dvije-tri godine, kad je sve to aktualno zbog rata u Ukrajini i svih onih poremećaja koje je to izazvalo na tržištu. Moramo razmišljati o zelenoj tranziciji bez obzira na takve događaje, ali oni su tu tranziciju svakako ubrzali.


Komentari članka

Vezani članci

Fond dijeli 38 milijuna eura za solarne panele i dizalice topline

28.08.2026.

Prijave za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama kreću 2. rujna, a siromašnija kućanstva mogu dobiti i 70 posto troška

Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav

10.08.2026.

Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja stru

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Inina investicija od 65 milijuna eura: Nova plinska bušotina na Jadranu

23.07.2026.

Ina je novim razradnim bušenjem na sjevernom Jadranu počela investicijski ciklus ukupno vrijedan oko 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju pet novih plinskih bušotina među kojima je i novopotvrđena s protokom od 160 tisuća kubičnih metara plina na dan

Do kraja godine svi koji se griju putem toplane morat će ugraditi razdjelnike

11.05.2026.

Već 14 godina razdjelnici topline izazivaju podjele i reakcije među stanarima zgrada koje se griju putem toplane. Još ih nisu ugradili stanari u svim zgradama, a to su prema zakonu obvezni do početka iduće godine. Oni koji ih ne budu imali, plaćat će pena

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1526 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1836 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 711 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 411 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk