Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2023

Danijel Benčić (Rudan): Štedimo vodu Maistri, Valamaru, Plavoj laguni...

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Danijel Benčić (Rudan): Štedimo vodu Maistri, Valamaru, Plavoj laguni...

Tvrtku Rudan osnovao je u ožujku 1994. Graciano Rudan, koji je i danas njezin stopostotni vlasnik. Smještena u Žminju, nastala je kao manja kompanija koja je pružala razne usluge u hotelijerstvu i ugostiteljstvu povezane s održavanjem ugostiteljske opreme i infrastrukture. Ukratko, Rudan se bavio održavanjem i različitim popravcima. U svim su tim sustavima tijekom godina primijećeni veliki gubici vode i prostor za optimizaciju, odnosno popriličnu uštedu energije.

Tvrtka Rudan​ u tome je bila pionirka, što dokazuje i podatak da je 2022. ostvarila ukupan godišnji prihod od 22,5 milijuna eura. O tome kako izgleda posao ušteđivanja vode i čime se sve tvrtka danas bavi, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Danijelom Benčićem.

Kako klijentima štedite vodu?
– Godinama smo održavali objekte klijenata i obavljali servis. Tako smo mogli dobro snimiti situaciju, proučiti tehnološke procese i sustave. Naš prvi veliki projekt uštede vode počeo je s brodograditeljskom kompanijom. Ideja je tada bila uštedjeti, ali tako da sami uložimo kapital, znanje, ljudske potencijale i sve potrebno da se smanji i optimira potrošnja vode, da se svede u normalne okvire. Htjeli smo to naplaćivati u sklopu dijeljenja ušteđenoga.

To je itekako mjerljivo jer voda prolazi zatvorenim sustavima, dakle sve se lako može mjeriti kontrolnim i obračunskim vodomjerima, gotovo u litru. Uvijek se zna koja je početna točka, a koja ciljana vrijednost koju želimo postići u dogovoru s klijentom. Obično je to maksimum koji se može izvući, a to ovisi o procesima, odnosno zahtjevnosti infrastrukture sustava te načinu korištenja te vode. U svakom slučaju, cilj je maksimalna ušteda, a onda se ta razlika financijski dijeli prema unaprijed dogovorenim uvjetima.

Kako ste shvatili da postoji tržišna potreba za time?
– Nudimo ono što je u zapadnoj ekonomiji opisano u tzv. ESCO kompanijama, ​dakle onima koje pružaju energetske usluge. Naplaćujemo korist koja se ostvaruje zahvaljujući našim uslugama. Shvatili smo da je to odlično za klijente jer nema ulaganja u infrastukturu – dobiju gotov proizvod.

Ako ga ne dobiju, ne konzumira se ugovor, ali to kod nas nikada nije bio slučaj. Nakon prvoga projekta u brodogradnji krenuli smo dalje i postigli slične uspjehe kod niza drugih klijenata, nevezano je li riječ o turizmu, proizvodnoj ili uslužnoj industriji. Gdje god ima potrošnje vode u kompleksnim sustavima, možemo pridonijeti svojim uslugama.

S obzirom na to da ste u uštedi vode pioniri, kako ste našli ljude da obavljaju taj posao?
– Nije bilo tima ljudi u Hrvatskoj koji je sve to znao. Mnogo se učilo u hodu, na temelju iskustva i pogrešaka koje su poboljšale kvalitetu usluge. Rekao bih da nikoga u velikim sustavima nije bilo briga za uštedu vode, to se uzimalo zdravo za gotovo. Vidite da nešto može bolje, a sustav koji bi to trebao prvi vidjeti to, jednostavno, ne doživljava tako.

To vas nekako muči i frustrira, kad ne uspijete promijeniti nešto što je jasno, no onda preuzmete inicijativu i rizik. Graciano Rudan​ jednostavno je vjerovao da se može bolje i pametnije, tako je nastala ta usluga. Počelo se skromno, ali svaki sljedeći projekt nosio je nešto novo i ljudi su rasli i učili zajedno s kompanijom.

Gdje se troši najviše vode?
– Kad govorimo o energetskoj učinkovitosti, najveći su potrošači objekti koji rade gotovo neprestano. Konkretan su primjer bolnice, koje rade 24 sata na dan, 365 dana u godini. Dobar su primjer i druge javne zgrade, primjerice škole. Njihova potrošnja također je toj kategoriji, ali ipak troše manje zbog neradnih vikenda i praznika, zato je potencijal uštede nešto manji.

Tu su i golemi sustavi koji se prostiru na velikim površinama poput kampova ili hotela, čak i tvornica, koji su sami po sebi složeni zbog tehnologije i zamršenosti vodoopskrbnog sustava. Također se nalaze na velikom području i sve je predimenzionirano, zbog čega se povećava mogućnost neželjenih događaja, puknuća, koje nije tako lako otkriti.

Tko se u turizmu koristi vašim uslugama?
– Mogu izdvojiti Valamar, Maistru i Plavu lagunu, ali imamo zaista mnogo klijenata. Imamo odlične referencije i dugogodišnje kvalitetne suradnje s klijentima zbog čijih smo sustava i sami mnogo naučili.

Vidite li porast potražnje za svojim uslugama?
– Jasno je da je osviještenost u tom smislu porasla, pogotovo u posljednjih osam do deset godina. Gotovo je nemoguće pročitati novine, slušati radio ili gledati televiziju bez nekakve vijesti o potrebi za racionalnom potrošnjom energenata, a da ne govorim o posljednje dvije-tri godine, kad je sve to aktualno zbog rata u Ukrajini i svih onih poremećaja koje je to izazvalo na tržištu. Moramo razmišljati o zelenoj tranziciji bez obzira na takve događaje, ali oni su tu tranziciju svakako ubrzali.


Komentari članka

Vezani članci

Do kraja godine svi koji se griju putem toplane morat će ugraditi razdjelnike

11.05.2026.

Već 14 godina razdjelnici topline izazivaju podjele i reakcije među stanarima zgrada koje se griju putem toplane. Još ih nisu ugradili stanari u svim zgradama, a to su prema zakonu obvezni do početka iduće godine. Oni koji ih ne budu imali, plaćat će pena

Fugaš: Hrvatski LNG terminal stabilan unatoč krizama na Bliskom istoku

20.03.2026.

Ivan Fugaš, direktor LNG terminala Krk, gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a gdje je komentirao trenutačno stanje na tržištu plina i sigurnost opskrbe Hrvatske.

Suočavamo se s noćnom morom: Cijena nafte snažno porasla, to je tek početak

02.03.2026.

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak ujutro više od 8 posto jer se trgovci plaše da bi rat između SAD-a i Irana mogao izmaknuti kontroli i dovesti do velikih poremećaja u opskrbi

Našu ključnu firmu vodi nećak Ankice Tuđman. Zarađuju milijune i živciraju Mađare

03.11.2025.

Danas je JANAF u središtu javnog interesa zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja se nalazi u ruskom vlasništvu, što smanjuje prihode hrvatske kompanije, ali i zbog mogućeg dogovora s mađarskim MOL-om za veći transport nafte prema nj

Energetski stručnjaci: LNG ključan za stabilnost i sigurnost opskrbe

28.10.2025.

Što za Hrvatsku znači povećani kapacitet LNG terminala na Krku? Hoće li američke sankcije ruskim kompanijama utjecati na dogovor između Janafa i MOL-a oko isporuke nafte Mađarskoj? Koga će, uz Rusiju, zahvatiti američke sankcije dvjema najvećim ruskim naf

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1083 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 530 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk