Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2019

Darko Grivičić: Pogoni za agro pelete u Hrvatskoj bi otvorili tisuće radnih mjesta

Izvor: www.agroklub.com · Autor: poljoprivredna televizija  

Darko Grivičić: Pogoni za agro pelete u Hrvatskoj bi otvorili tisuće radnih mjesta

Agro peleti su održivi izvor energije za razliku od energenata dobivenih od fosilnih ostataka poput nafte, ugljena ili plina. Po uzoru na razvijene europske zemlje, Darko Grivičić iz Kujnika napravio je prvo postrojenje za proizvodnju agro peleta na ovim prostorima, smješteno u Slobodnici.

"Bio je jedan natječaj u Fondu za zaštitu okoliša, gdje je subvencija bila oko 70 ili 80 posto za proizvodnju peleta od biomase. Oni su pri tome mislili na proizvodnju peleta od drveta. Mi smo riješili administraciju i javili se na natječaj te kao inovativna tehnologija dobro prošli. Bili smo sedmi od nekih 130 korisnika, prošli dobili subvenciju od gotovo 200 tisuća eura", prisjeća se Grivičić.

Peleti od slame soje i pšenice
Bio je to vjetar u leđa za izgradnju suvremenog postrojenja za peletiranje. "Proces proizvodnje agro peleta je jednostavan. Kada proizvedemo primjerice soju, ostane nam nekakva slama na njivi. Konkretno na soji negdje oko tonu do dvije slame pokupimo po hektaru, skupimo ju u bale, odvezemo u svoju peletirnicu, gdje ju sameljemo i pod velikim pritiskom razvija se temperatura te iz svake stanice izlazi lignin, koji služi kao vezivo i mi dobijemo pelet. Zapakiramo ga, on je spreman za korištenje. To je energija koja je spremna za korištenje kad nam bude trebala, a to je najčešće u zimi. Isto tako radimo sa slamom pšenice ona služi uglavnom za stelju. Treća stvar je proizvodnje hrane, odnosno lucerna koju koristimo za stočnu hranu", pojašnjava Grivičić.

Primjene agro peleta su višestruke, a poljoprivrednici si mogu povećati dohodak vlastitog gospodarstva za 40 posto po hektaru. "Ako ga, primjerice, zapakiramo u malo pakiranje, u najlonske vreće po 15 kilograma to bez problema može stajati tri do četiri godine. Imamo iskustvo da nam i jumbo vreće mogu toliko stajati. Rinfuza je problem jer se tako navlači vlaga te se agro pelet zna raspadati. Za ovu proizvodnju su potrebni specijalizirani strojevi, ali su prisutni na tržištu. Primjerice ja sam kupio postrojenje iz Češke zato što je kvalitetom jako dobro. Koštalo je nekih 200 tisuća eura, a od jednog njemačkog proizvođača, s istim kapacitetom proizvodnje, košta 750 tisuća eura", otkriva Grivičić.

Naš sugovornik ističe da su proizvodnju agro peleta najviše prepoznale države poput Češke i Poljske. "Njih sam dosta obišao i nema gradića poput Požege, Vinkovaca ili Slavonskog Broda koji nema svoje postrojenje, koje je napravila njihova tvrtka za distribuciju električne energije. Kod njih poljoprivrednici dovoze materijale čak poput trave i livadnog sijena. Tamo im se izračuna vrijednost, oni to spale u svojim postrojenjima, proizvedu električnu energiju, a s viškom topline griju gradove ili nešto drugo. To je jedna stvar koju je ludo da mi ne radimo u Hrvatskoj. Kad bi napravili više ovakvih postrojenja po Slavoniji, smanjili bismo energetsku ovisnost Hrvatske za pet do sedam milijardi kuna i zaposlili bi pet do deset tisuća ljudi", smatra Grivičić.

Dodatni dohodak po hektaru i do 3.000 kuna
Ali situacija u Hrvatskoj je malo drugačija. "Pokušao sam razgovarati s nekoliko ministarstava. Pokušali smo pojasniti ljudima koliki je to dohodak poljoprivrednom gospodarstvu po hektaru. Taj dohodak se kreće od jedne do tri tisuće kuna. Zamislite sada bilo kojeg poljoprivrednika, koji može po hektaru ostvariti dodatni dohodak od jedne do tri tisuće kuna. Naravno da je potreban rad i opremu, ali imamo europske fondove koje možemo iskoristiti za to", rekao je Grivičić.

Grivičić ističe da su u razvijenim europskim državama, prednosti ove proizvodnje uvidjele državne institucije. "Kod nas je situacija obrnuta. Nekolicina privatnika je uvidjelo prednosti ove proizvodnje. Osnovna razlika je u cijeni i energiji, a da ne govorimo o očuvanju okoliša i emisiji CO2. Ovo je jedino gorivo koje je u potpunosti CO2 neutralno. Za litru lož ulja potrebna su dva kilograma peleta. Ovaj kilogram peleta košta deset lipa. Vi osobno, ako se kod kuće grijete na lož ulje i ovaj pelet, razlika je duplo, ili duplo i pol puta. Slična situacija je i kod plina. Ne postoji ni jedna negativna stvar u ovoj priči, osim inertnosti i tromosti ljudi koji odlučuju", priča Grivičić.

Kako kaže Grivičić, Ministarstvo poljoprivrede je zainteresirano za izgradnju većeg broja postrojenja za ovu proizvodnju, no problem je administracija. "Reći ću vam konkretan primjer. Prošle godine je išla neka energetska obnova, razgovarao sam s ravnateljem Poljoprivredne škole i mislio sam da bi bilo primjereno da Poljoprivrednu školu u Slavonskom Brodu grijemo na agro pelet. Otišao sam i kod župana, svi su bili oduševljeni, ali naišli smo na administrativne zabrane, jer to nije predviđeno u zakonodavstvu. Nismo imali ljude i projektante i tu je cijela priča stala", ispričao nam je za kraj Grivičić.


Komentari članka

Vezani članci

Maloj goranskoj tvrtki nedostaje kvalitetna radna snaga

13.03.2020.

Mala obiteljska tvrtka iz Kupjaka u Gorskom kotaru ima samo 15 zaposlenih. No na broju odrađenih poslova mnogi bi joj mogli pozavidjeti. Nedavno su u samo pet mjeseci izgradili vrtić kod Virovitice, uskoro dovršavaju veliku skladišnu halu za pelete u Luči

Iz hrvatskog pogona 85% peleta završi u europskim pećima

02.09.2019.

U pogonu u Delnicama već dvanaest godina proizvode peleti. No na tržištu u Hrvatskoj za to se vrijeme malo toga promijenilo. I dalje 85% peleta iz ovog pogona završi u pećima u Italiji, Sloveniji, Austriji.

EBRD sa 10 milijuna eura podupire izgradnju pogona za proizvodnju peleta u Lipovljanima

17.05.2019.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Fond za kapitalna ulaganja u mala i srednja poduzeća (ENEF) odobrili su 10 milijuna eura vrijedan kredit tvrtki Lipovljani Lignum, koja se nalazi u sastavu talijanske Florian Grupe, vodećeg europskog proizvođača

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

27.06.2018.

MCZ svoje peći na pelete izvozi u 40-ak zemalja, a njihovo poslovanje kao idealan primjer izučavaju Talijani

Norvežani ulažu u proizvodnju peleta u poslovnoj zoni u općini Žakanje

22.02.2018.

U poslovnoj zoni u općini Žakanje u planu je gradnja elektrane-toplane na drvnu biomasu tvrtke Maksim Trade Energija (MTE) i tvornice peleta Bio Peleti Energija (BPE), u što norveški investitori planiraju uložiti 18,7 milijuna eura

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2093 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1304 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1022 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 737 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 954 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 360 članka imaju tag eu fondovi
  26. 267 članka imaju tag koronavirus
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici