Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2019

Darko Grivičić: Pogoni za agro pelete u Hrvatskoj bi otvorili tisuće radnih mjesta

Izvor: www.agroklub.com · Autor: poljoprivredna televizija  

Darko Grivičić: Pogoni za agro pelete u Hrvatskoj bi otvorili tisuće radnih mjesta

Agro peleti su održivi izvor energije za razliku od energenata dobivenih od fosilnih ostataka poput nafte, ugljena ili plina. Po uzoru na razvijene europske zemlje, Darko Grivičić iz Kujnika napravio je prvo postrojenje za proizvodnju agro peleta na ovim prostorima, smješteno u Slobodnici.

"Bio je jedan natječaj u Fondu za zaštitu okoliša, gdje je subvencija bila oko 70 ili 80 posto za proizvodnju peleta od biomase. Oni su pri tome mislili na proizvodnju peleta od drveta. Mi smo riješili administraciju i javili se na natječaj te kao inovativna tehnologija dobro prošli. Bili smo sedmi od nekih 130 korisnika, prošli dobili subvenciju od gotovo 200 tisuća eura", prisjeća se Grivičić.

Peleti od slame soje i pšenice
Bio je to vjetar u leđa za izgradnju suvremenog postrojenja za peletiranje. "Proces proizvodnje agro peleta je jednostavan. Kada proizvedemo primjerice soju, ostane nam nekakva slama na njivi. Konkretno na soji negdje oko tonu do dvije slame pokupimo po hektaru, skupimo ju u bale, odvezemo u svoju peletirnicu, gdje ju sameljemo i pod velikim pritiskom razvija se temperatura te iz svake stanice izlazi lignin, koji služi kao vezivo i mi dobijemo pelet. Zapakiramo ga, on je spreman za korištenje. To je energija koja je spremna za korištenje kad nam bude trebala, a to je najčešće u zimi. Isto tako radimo sa slamom pšenice ona služi uglavnom za stelju. Treća stvar je proizvodnje hrane, odnosno lucerna koju koristimo za stočnu hranu", pojašnjava Grivičić.

Primjene agro peleta su višestruke, a poljoprivrednici si mogu povećati dohodak vlastitog gospodarstva za 40 posto po hektaru. "Ako ga, primjerice, zapakiramo u malo pakiranje, u najlonske vreće po 15 kilograma to bez problema može stajati tri do četiri godine. Imamo iskustvo da nam i jumbo vreće mogu toliko stajati. Rinfuza je problem jer se tako navlači vlaga te se agro pelet zna raspadati. Za ovu proizvodnju su potrebni specijalizirani strojevi, ali su prisutni na tržištu. Primjerice ja sam kupio postrojenje iz Češke zato što je kvalitetom jako dobro. Koštalo je nekih 200 tisuća eura, a od jednog njemačkog proizvođača, s istim kapacitetom proizvodnje, košta 750 tisuća eura", otkriva Grivičić.

Naš sugovornik ističe da su proizvodnju agro peleta najviše prepoznale države poput Češke i Poljske. "Njih sam dosta obišao i nema gradića poput Požege, Vinkovaca ili Slavonskog Broda koji nema svoje postrojenje, koje je napravila njihova tvrtka za distribuciju električne energije. Kod njih poljoprivrednici dovoze materijale čak poput trave i livadnog sijena. Tamo im se izračuna vrijednost, oni to spale u svojim postrojenjima, proizvedu električnu energiju, a s viškom topline griju gradove ili nešto drugo. To je jedna stvar koju je ludo da mi ne radimo u Hrvatskoj. Kad bi napravili više ovakvih postrojenja po Slavoniji, smanjili bismo energetsku ovisnost Hrvatske za pet do sedam milijardi kuna i zaposlili bi pet do deset tisuća ljudi", smatra Grivičić.

Dodatni dohodak po hektaru i do 3.000 kuna
Ali situacija u Hrvatskoj je malo drugačija. "Pokušao sam razgovarati s nekoliko ministarstava. Pokušali smo pojasniti ljudima koliki je to dohodak poljoprivrednom gospodarstvu po hektaru. Taj dohodak se kreće od jedne do tri tisuće kuna. Zamislite sada bilo kojeg poljoprivrednika, koji može po hektaru ostvariti dodatni dohodak od jedne do tri tisuće kuna. Naravno da je potreban rad i opremu, ali imamo europske fondove koje možemo iskoristiti za to", rekao je Grivičić.

Grivičić ističe da su u razvijenim europskim državama, prednosti ove proizvodnje uvidjele državne institucije. "Kod nas je situacija obrnuta. Nekolicina privatnika je uvidjelo prednosti ove proizvodnje. Osnovna razlika je u cijeni i energiji, a da ne govorimo o očuvanju okoliša i emisiji CO2. Ovo je jedino gorivo koje je u potpunosti CO2 neutralno. Za litru lož ulja potrebna su dva kilograma peleta. Ovaj kilogram peleta košta deset lipa. Vi osobno, ako se kod kuće grijete na lož ulje i ovaj pelet, razlika je duplo, ili duplo i pol puta. Slična situacija je i kod plina. Ne postoji ni jedna negativna stvar u ovoj priči, osim inertnosti i tromosti ljudi koji odlučuju", priča Grivičić.

Kako kaže Grivičić, Ministarstvo poljoprivrede je zainteresirano za izgradnju većeg broja postrojenja za ovu proizvodnju, no problem je administracija. "Reći ću vam konkretan primjer. Prošle godine je išla neka energetska obnova, razgovarao sam s ravnateljem Poljoprivredne škole i mislio sam da bi bilo primjereno da Poljoprivrednu školu u Slavonskom Brodu grijemo na agro pelet. Otišao sam i kod župana, svi su bili oduševljeni, ali naišli smo na administrativne zabrane, jer to nije predviđeno u zakonodavstvu. Nismo imali ljude i projektante i tu je cijela priča stala", ispričao nam je za kraj Grivičić.


Komentari članka

Vezani članci

EBRD sa 10 milijuna eura podupire izgradnju pogona za proizvodnju peleta u Lipovljanima

17.05.2019.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Fond za kapitalna ulaganja u mala i srednja poduzeća (ENEF) odobrili su 10 milijuna eura vrijedan kredit tvrtki Lipovljani Lignum, koja se nalazi u sastavu talijanske Florian Grupe, vodećeg europskog proizvođača

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

27.06.2018.

MCZ svoje peći na pelete izvozi u 40-ak zemalja, a njihovo poslovanje kao idealan primjer izučavaju Talijani

Norvežani ulažu u proizvodnju peleta u poslovnoj zoni u općini Žakanje

22.02.2018.

U poslovnoj zoni u općini Žakanje u planu je gradnja elektrane-toplane na drvnu biomasu tvrtke Maksim Trade Energija (MTE) i tvornice peleta Bio Peleti Energija (BPE), u što norveški investitori planiraju uložiti 18,7 milijuna eura

Od ambrozije pravi pelete za grijanje!

22.12.2017.

Ambrozije, biljke koju svi nastoje iskorijeniti ali u tome ne uspijevaju, ovdje ima na sve strane. Dakle, sirovina za moju peć raste ispod prozora po cijelom polju, na sve strane je ima, pa zato nema razloga za brigu

Za ulaganja u energetsku učinkovitost poduzeća u prvom natječaju osigurano je 114 milijuna kuna

14.07.2017.

Za razliku od stambenih zgrada, industriji je to dobar benefit jer jača konkurentnost

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija