Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ou 2014

Deflacija, nova opasnost za hrvatsko gospodarstvo

Izvor: www.banka.hr · Autor: Hina  

Deflacija, nova opasnost za hrvatsko gospodarstvo

Pad potrošačkih cijena u veljači za 0,6 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno otkad su dostupni podaci, izazvao je u Hrvatskoj bojazan od deflacije, koja bi mogla dodatno otežati izlazak gospodarstva iz recesije.

Nedavno je Državni zavod za statistiku objavio da su u veljači potrošačke cijene pale peti mjesec zaredom na mjesečnoj razini.

Nekoliko mjeseci inflacija se kretala na rekordno niskim razinama od 0,1 do 0,4 posto, da bi u veljači potrošačke cijene pale za 0,6 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno od 1996. godine, otkad su dostupni podaci DZS-a.

To je izazvalo bojazan od deflacije jer, "ako deflacija ima dugotrajniji i strukturni karakter, za gospodarstvo ona predstavlja veću opasnost od hiperinflacije. Dobar primjer za to je Japan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

U Japanu se 1990.-te godine nazivaju 'izgubljenim desetljećem' jer je zbog deflacije gospodarstvo stagniralo. Ništa bolja situacija nije bila ni u prvih desetak godina ovog stoljeća, kada je gospodarstvo ili blago raslo, ili se koprcalo u recesiji.

Tek je nedavno, zahvaljujući izuzetno ekspanzivnoj monetarnoj i fiskalnoj politici, Japan uspio savladati deflaciju, što pokazuje da taj problem nije lako riješiti.

Kada dolazi do pada cijena, potrošači, naime, odgađaju kupnje jer očekuju daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije, očekujući dodatno smanjenje cijena kapitalne opreme.

"Sve to u konačnici vodi daljnjem padu potražnje, ukupne gospodarske aktivnosti i plaća, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći“, objašnjava Šantić.

Zbog toga bi pojava deflacije mogla otežati izlazak domaćeg gospodarstva iz recesije, koja ulazi već u šestu godinu.

Niz je uzroka koji su doveli do deflacije u Hrvatskoj. Među ostalim, visoka prošlogodišnja baza jer se u prva dva mjeseca 2013. inflacija kretala oko visokih 5 posto.

"No, pad cijena u Hrvatskoj, uz učinak baznog razdoblja odnosno činjenicu da su u istom razdoblju prošle godine cijene bile na razmjerno visokoj razini, posljedica je nastavka krize u gospodarstvu koja uvelike utječe na bitno smanjenu potražnju, a time i na odsutnosti domaćih inflatornih pritisaka s potražne i troškovne strane“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Ojačao cjenovni rat

Uz to, izostaju pritisci s inozemnih tržišta, što se prije svega odnosi na pad cijena prehrambenih sirovina i stabilizaciju cijena nafte.

„Pet mjeseci neprestanog pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini u Hrvatskoj posljedica je uvezene deflacije, utjecaja jakog eura i niske cijene energenata. Specifično je za Hrvatsku što se, nakon ulaska u EU, pojačao cjenovni rat između trgovačkih lanaca, a izostaje i povećanje administrativno utvrđenih cijena jer se bliže parlamentarni izbori u 2015. godini. Uz to, domaća je potražnja i dalje slaba zbog visoke nezaposlenosti“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Deflacija predstavlja velik rizik za poslovanje kompanija. Mogli bi im pasti prihodi, što vodi smanjenju proizvodnje i investicija, otežanoj otplati dugova…

Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se, među ostalim, zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.

„Čim se smanjuje gospodarska aktivnost, slabije se puni proračun“, ističe Stojić.

Hoće li idućih mjeseci potrošačke cijene, ipak, ponešto porasti, ovisi o razvoju situacije u svijetu, ali i Hrvatskoj.

„To ovisi o tome hoće li porasti cijene energenata i hrane na svjetskim tržištima, čime bi se povećao i rast cijena u Hrvatskoj. Inflaciju bi blago moglo potaknuti i povećanje trošarina, koje se usklađuju s europskima“, zaključuje Hrvoje Stojić, koji ove godine očekuje rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj od svega 0,5 posto.

Zdeslav Šantić očekuje nešto veću inflaciju i smatra da posljednji pad potrošačkih cijena ne predstavlja rizik od deflacije.

"Ne vidimo rizik od dugotrajnijeg pritiska na pad cijena, već je riječ o jednokatnim utjecajima. Prije svega, o slaboj domaćoj potražnji koja se može iščitati iz pada cijena odjeće i obuće na godišnjoj razini već dulje vrijeme. No, uočljiv je i pad cijena hrane, što je posljedica ulaska Hrvatske u EU, zbog čega su ukinute neke barijere koje su još bile prisutne na našem tržištu. Samim time došlo je do rasta konkurencije, pritiska na smanjenje marži i - ukupnog pada cijena“, navodi Šantić.

Ipak, zbog jednokratnog baznog efekta, odnosno snažnog rasta cijena u prva četiri mjeseca lani, Šantić od sredine godine očekuje dinamiziranje rasta cijena.

"U cijeloj ovoj godini očekujem prosječan rast potrošačkih cijena od 1 posto“, kaže Šantić, koji u nastavku godine očekuje inflatorne pritiske od strane prilagodbe domaćeg sustava trošarina, a moguće je, kaže, očekivati i pritiske od prilagodbe komunalnih usluga tržišnim razinama.

"Dugoročno, cijene u Hrvatskoj imat će tendenciju usklađivanja s EU razinom, što implicira stope blago više od prosjeka u EU“, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Deflacija prijeti i Europskoj uniji

Međutim, opasnost od deflacije prijeti i mnogim drugim članicama Europske unije. Eurostat je prošloga tjedna objavio da je inflacija u EU u veljači smanjena s 0,9 na 0,8 posto. Pritom su, uz Hrvatsku, pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini zabilježile Bugarska, Cipar, Grčka, Portugal i Slovačka.

U eurozoni je, pak, inflacija skliznula s 0,8 na 0,7 posto, najnižu razinu u četiri godine. Nastojeći suzbiti opasnost od deflacije Europska središnja banka (ECB) smanjila je krajem prošle godine ključnu kamatnu stopu na rekordno nisku razinu od 0,25 posto kako bi potaknula kreditiranje i gospodarski rast.

No, to dosad nije dalo rezultate, pa se inflacija i dalje kreće znatno ispod ciljane razine ECB-a od 2 posto.

"Treba voditi računa da je tečaj dolara trenutno slab prema euru, što sugerira da bi ECB uskoro mogla uvesti dodatne monetarne poticajne mjere, odnosno i dalje voditi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku, što u okolnostima kada je oporavak skroman, a nezaposlenost visoka, gospodarstvu odgovara. Stoga će rast cijena tijekom ove godine biti skroman, no zasad nema projekcija da bi mogle i pasti“, zaključuje Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani

21.04.2021.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Potrošnja prosječnog kućanstva raste, pogledajte na što izdvajamo najviše novca

01.04.2021.

Prosječno je hrvatsko kućanstvo u 2019. godini za potrošnju izdvojilo 93.522 kune, od čega su najviše trošila za hranu i piće, nešto više od 26 posto, a na drugom mjestu je prijevoz, dosegnuvši gotovo 16 posto ukupne potrošnje, pokazuju podaci Državnog za

Cijena ipak presudna, hrvatski građani domaće kupuju rjeđe od većine drugih Europljana

20.01.2021.

Podrijetlo kupljene hrane hrvatskim je potrošačima tek na šestom mjestu pri odabiru

Goran Litvan: Zašto kupujemo jeftino, a ne hrvatsko

19.01.2021.

Fotorobotu hrvatskog potrošača kod kupnje hrane najvažnije je da bude jeftina. Cijena je presudna za čak 54 posto hrvatskih ispitanika u istraživanju Europske komisije objavljenom prošlog mjeseca, koje je ovog tjedna prenijela agencija Smarter.

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici