Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2014

Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

Izvor: liderpress.hr · Autor: Vedran Antoljak  

Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

Mnogi ljudi vjeruju da je obrazovanje temelj za razvoj i napredak društva. Pogledamo li povijesno, sveučilišta su bila središta mnogih društveno-gospodarskih promjena, naprimjer hrvatsko proljeće, egipatska revolucija te mnogi drugi događaji koje su pokrenuli studenti i profesori.

Je li obrazovanje u Hrvatskoj spremno predvoditi promjene u društvu?

Škole u raskoraku sa stvarnošću Vjerujem da bi većina nas željela da odgovor bude pozitivan. Cilj obrazovanja u srednjim školama, na sveučilištima, fakultetima ili u bilo kojim obrazovnim ustanovama nije naučiti nas samo znanju nego povećati našu sposobnost razvoja talenata i uporabe znanja. Očekuje se da nakon završenog obrazovanja osoba mora biti opremljena sposobnostima za početak vođenja uspješnog života. Obrazovanje također ima zadatak otkloniti iluzije i zbunjenost i omogućiti nam racionalan i jasniji pogled na svijet; trebalo bi izgraditi našu samosvijest i nadahnuti nas te naučiti boljem razmišljanju. Obrazovanje nam pomaže pročistiti vlastita uvjerenja i osposobiti nas da znamo slušati i razumjeti uvjerenja i stajališta drugih.

Nažalost, mnogo toga upućuje na to da se obrazovanje u Hrvatskoj ne prilagođava potrebama stvarnog svijeta i da takvo kakvo jest ne može stvoriti buduće lidere promjena. Iz srednjih škola, posebno iz gimnazija, izlaze maturanti koji u prosjeku imaju relativno visoku razinu općeg znanja. Oni nam elokventno mogu objasniti sve o Pitagorinu poučku, ruskim piscima ili latinskim nazivima biljaka. Međutim, ta ista darovita djeca koja su uspješno završila srednjoškolsko obrazovanje nemaju pojma o tome što su porezi i zašto ih je važno plaćati, tko i kako puni proračun, zašto glasujemo ili pak kako funkcionira bankovni sustav.

Donedavno su mnogi građani polagali velike nade u Sveučilište u Zagrebu kao predvodnika potrebnih promjena u hrvatskom društvu i potencijalno središte poticaja za provedbu nužnih reformi u mnogim područjima društveno-gospodarskog života. Međutim, nakon inauguracije novog rektora tog sveučilišta teško je više vjerovati u takvo što.

Liberalizacija obrazovanja Naime, njegov inauguracijski govor, koji je javnost očekivala s velikim zanimanjem, mnoge je podsjetio na božićnu poslanicu kardinala Bozanića, a izlaganje o budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj bilo je vrlo slično govorima Stipe Šuvara od prije tridesetak i više godina. Taj govor nema mnogo zajedničkoga s energijom, nadahnućem i voljom za napredak kakve nalazimo u govorima rektora vodećih svjetskih sveučilišta. Također, rektorov cilj da Sveučilište u Zagrebu s 564. mjesta na ljestvici svjetskih sveučilišta ‘unaprijedi’ na petstoto dovoljno govori o skučenim ambicijama. Ti dojmovi upućuju na to da je malo vjerojatno očekivati da će najveća obrazovna organizacija u Hrvatskoj postati temelj za stvaranje promjena usmjerenih prema osuvremenjenju društva.

Što učiniti? Liberalizacija obrazovanja zasigurno je dobar prvi korak kojim bi se otvorio dodatni prostor za stvaranje središta izvrsnosti koja mogu potaknuti promjene i ponuditi obrazovne alternative kao, naprimjer, američki Singularity University. Osuvremenjenjem kurikula svih razina obrazovnog sustava i uklanjanjem diskriminacije privatnog obrazovanja u odnosu na javno može se osigurati bolje osposobljavanje za buduće lidere promjena i uspostaviti pošten, tržišno orijentiran obrazovni sustav.

Bolje prilike izvan Hrvatske Do tada mnogi se roditelji kojima djeca završavaju srednju školu susreću s izazovom što im preporučiti, kako i kamo dalje. Iako emocionalni dio svakog roditelja želi zadržati djecu u blizini, racionalni dio poziva se na ključnu roditeljsku ulogu: osposobiti ih za samostalan život i pronalaženje najboljih prilika. Nažalost, ma koliko mi šutjeli o tome, bolje su prilike za obrazovanje naše djece izvan Hrvatske. Stoga bi trebalo promijeniti aktualnu paradigmu o školovanju u Hrvatskoj koje je osnovica za karijeru u inozemstvu. Dakle, djeco, istražite prilike za stipendije za studiranje u inozemstvu; osposobite se, skupite drugačije poglede, svladajte vještine i zatim se vratite i s tim znanjem pokrenite promjene u hrvatskom društvu!


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke