Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2009

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Kao što se i očekivalo, Ina će zbog činjenice da je mađarski Mol postao njen najveći suvlasnik uskoro ostati bez najvećeg dijela već godinama neisplativog biznisa s prirodnim plinom. Taj proces je već započeo prodajom jedinog hrvatskog podzemnog skladišta prirodnog plina Okoli za 514 milijuna kuna državnoj tvrtki Plinacro. Nastavit će se izdvajanjem tvrtke za trgovanje plinom koja će najkasnije do 1. srpnja preuzeti opskrbu hrvatskih potrošača i uvoz plina, pa tako i Inin ugovor o uvozu plina od ruskog Gazproma do 2010. Ujedno će kupovati cjelokupnu količinu plina proizvedenog u Hrvatskoj.

Njeni bi ravnopravni suvlasnici, prema najavama iz Vlade, (ako pristanu) mogli biti: HEP, Plinacro, kutinska Petrokemija, Gradska plinara Zagreb (kao najveći od 37 distributera u Hrvatskoj) i država, a otkupna cijena će, uz ostalo, ovisiti i o količinama plina s kojima će raspolagati u tom trenutku.

Tako će Ini u Hrvatskoj za nekoliko mjesec, kad taj proces završi, ostati samo istraživanje i proizvodnja tog sve popularnijeg energenta. Kako je Mol nakon uspješno provedene javne ponude s 47,16 posto dionica postao najveći suvlasnik Ine, izdvajanje plinskog biznisa, kao strateški važne djelatnosti, u druge domaće tvrtke Vladi će omogućiti kontrolu nad opskrbom plinom i njegovim skladištenjem, ključnim poslovima važnima za sigurnost opskrbe potrošača.

Istodobno će, prema riječima predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadia, prebacivanje trgovanja i skladištenja plina u druge tvrtke pozitivno utjecati na bilancu Ine. Naime, u tom je dijelu poslovanja zbog višegodišnjeg neusklađivanja domaćih blokiranih cijena s tržišnima Ina gubila velike prihode. Vlada se za izdvajanje trgovanja i skladištenja plina iz Ine odlučila ne samo zbog strateške važnosti te djelatnosti za redovnu opskrbu potrošača, nego i zato što će im to omogućiti da još nekoliko godina kontroliraju cijene plina i njihovo započeto usklađivanje sa sada puno višim tržišnima.

Stručnjaci, naime, upozoravaju da bi promjena Inine vlasničke strukture, u kojoj je Vlada prvi put izgubila dosadašnju vodeću ulogu, bez takvih poteza mogla dovesti u pitanje sigurnost opskrbe potrošača, kao i najavljeno postupno usklađivanje cijena plina s tržišnima. Jer Mol kao privatna kompanija, za razliku od Vlade, nema razloga zašto bi plin prodavao ili skladištio po cijeni nižoj od tržišne, što Ina zbog blokade tih cijena u Hrvatskoj radi već godinama.

Plinacru će preuzimanje jedinog skladišta plina olakšati brigu o osiguranju stabilnosti hrvatskog plinskog sustava i omogućiti preuzimanje dugoročne kontrole nad njegovim razvojem. Da im to istodobno, zbog dosadašnjih nerealnih cijena, ne donese i financijske probleme, trebao bi spriječiti novi tarifni sustav za skladištenje plina čija bi primjena trebala početi početkom travnja.

Plinacro će imati novca za nužna ulaganja
Nakon što je Plinacro preuzeo Inino skladište plina Okoli, a bit će, prema najavama, i jedan od suvlasnika nove tvrtke za trgovanje plinom, pitanje je hoće li imati dovoljno novca za nužna velika ulaganja, na primjer u nova plinska skladišta? »Hoće jer je izrađen novi tarifni sustav za skladištenje plina. U njemu će biti predviđeni troškovi za upravljanje skladištem, realni povrat ulaganja te izdvajanje kapitala za nove investicije. U slučaju da Plinacro ipak neće imati dovoljno kapitala, ako će morati ulagati u još neke razvojne programe, onda će im pomoći Vlada tako da preuzme otplatu dijela kredita (do 214 milijuna kuna) za kupnju Okola, što će im omogućiti dodatna ulaganja«, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Kod toga je, kaže, realno prvo očekivati gradnju drugog podzemnog skladišta plina kraj postojećeg, što Plinacru omogućava činjenica da je već od Ine preuzeo postojeće skladište Okoli. »Strateška važnost takvih skladišta najbolje se vidjela kod nedavne plinske krize«, ističe Polančec.

Kućanstvima tržišne cijene od 2012.
»Hrvatskim zakonima, najvećim dijelom već usklađenima s europskima i međunarodnim propisima koje je Hrvatska prihvatila, predviđeno je da svi povlašteni kupci koji mogu birati dobavljača (industrija priključena izravno na transportni sustav) od 2011. plaćaju tržišnu cijenu plina, a svi ostali, dakle tarifni kupci (tu spadaju i kućanstva), od 2012. godine«, kaže Polančec.


Komentari članka

Vezani članci

Država će zaposliti više od 3.000 pripravnika

20.04.2018.

Za provedbu pripravništva u realnom sektoru i u javnim službama osigurano je nešto više od 829 milijuna kuna iz državnog proračuna, te 385,5 milijuna kuna iz EU fondova,

Nekretnine vrijedne 2,1 milijuna kuna prodavat će se 4 puta jeftinije

15.03.2018.

Zgrada, kongresna dvorana, kancelarije, spremišta i dvorište na više od 1600 četvornih metara u varaždinskoj Aninoj ulici, procijenjene na 2,1 milijuna kuna, na jedanaestoj dražbi prodavat će se po početnoj cijeni i po principu ''viđeno-kupljeno'' za samo

Dalić najavila akcijski plan rasterećenja gospodarstva za 625,9 milijuna kuna

09.03.2018.

Najveće uštede u akcijskom planu predviđene su u području Porezne uprave Ministarstva financija, od 577 milijuna kuna. Tako se primjerice za drugi kvartal ove godine planira izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak ukinuti obveza vođenja evidencije o ispl

Akcijskim planom 2018. rasterećuje se gospodarstvo za 625,9 milijuna kuna

09.03.2018.

Plan donosi mjere koje uključuju konkretno ukidanje obveze vođenja niza evidencija, registara iz nadležnosti porezne i carinske uprave, što donosi jednostavnije i jeftinije poslovanje za više od 90 tisuća poslovnih subjekata,

Vlada ponovno razmišlja o oprostu duga dijelu građana?

09.03.2018.

HDZ je u izbornom programu obećao otpis dugova prema državi, lokalnim jedinicama i komunalnim poduzećima. I to u visini prosječne plaće. Otpis je najavljivao i ministar financija Zdravko Marić

Tag cloud

  1. 1743 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1487 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 744 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 369 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 336 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija