Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2009

Do posla je najlakše doći diplomom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Do posla je najlakše doći diplomom

Obrazovanje se uvijek isplati, a grijanje školskih klupa najbolji je put do brzog i dobrog posla. Bila bi to, ukratko, najbolja poruka koja se na kraju školske godine može uputiti budućim srednjoškolcima i studentima.

Naime, stručne analize pokazuju da posao najbrže pronalaze fakultetski obrazovani ljudi koji se od onih s nižom razinom obrazovanja zapošljavaju četiri do pet puta brže. Pokazuju to i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čijoj je evidenciji među nazaposlenima samo 4,1 posto onih s fakultetskom diplomom.

Primjerice, samo 37 posto tek prijavljenih na burzu rada sa srednjoškolskom naobrazbom dobiva posao u roku šest mjeseci. Pritom niz zanimanja iz četverogodišnjih škola donosi dugotrajnu nezaposlenost. Primjerice, laboratorijski tehničari, zubni tehničari, administrativni radnici te upravni referenti. Od onih koji se, pak, najbrže zapošljavali, a imaju višu ili visoku školu u posljednje tri godine su matematičari, informatičari, inženjeri elektronike, farmaceuti, građevinari, profesori hrvatskog i engleskog jezika te medicinari, kažu u HZZ-u. No, i među onima više razine obrazovanja ima kadrova koji sporije pronalaze posao. Među njima prednjače oni s diplomom politologije, slikarstva, prometa, nautike i socijalnog rada.

»Srednjoškolcima možemo preporučiti da upišu primjerice studij strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva ili informatike. Također, neće pogriješiti odluče li se za farmaciju, medicinu ili strane jezike, posebice engleski jezik«, kažu savjetnici HZZ-a. Učenicima koji završavaju osnovnu školu poručuju da se od onih koji su završili srednjoškolsko obrazovanje najbrže zapošljavaju strojobravari, tehničari za mehatroniku, sanitarni tehničari, prehrambeni tehničari te tehničari za računarstvo. Uz njih, prvi posao nisu dugo čekali ni dizajneri tekstila, farmaceutski tehničari, monteri centralnoga grijanja i tehničari za komunikacije.

Od kadrova sa srednjom stručnom spremom u posljednje tri godine sporije su se zapošljavali tehničari za brodostrojarstvo, upravni referenti, zubotehničari, pomorski nautičari i fizioterapeutski tehničari. Oni koji su završili gimnazijske programe također se nalaze na dnu ljestvice po brzini zapošljavanja, što je očekivano jer nemaju strukovnih znanja i vještina, napominju u Zavodu za zapošljavanje. Ističu ujedno da je u izboru zanimanja svakako poželjno da ta odluka bude temeljena na podacima o traženosti tog zanimanja kako bi onda i mogućnost zapošljavanja bila izvjesnija.
Uz to, upozoravaju, vrlo je važno da izbor budućeg zanimanja bude u skladu s interesima, sposobnostima te zdravstvenim stanjem učenika.

Također je važno, napominju savjetnici, da učenik dobro poznaje buduće zanimanje, odnosno uvjete rada, opis poslova i potrebne kompetencije. Zbog toga se u HZZ-u učenicima pružaju usluge profesionalnog informiranja, odnosno savjetovanja. Taj program uključuje testiranje sposobnosti, utvrđivanje karakteristika osobnosti, interesa, motivacije, a po potrebi se obavlja i liječnički pregled kod specijalista medicine rada.

Prvi posao već na fakultetu
Diplomirani inženjeri informatike najtraženiji su i u Hrvatskoj i u svijetu jer su nove tehnologije svugdje jedna od najbrže rastućih djelatnosti. Stoga je u svijetu uobičajeno, a sve je češće i u Hrvatskoj, da većina studenata prvi posao dobiva još za vrijeme studija. Oni, pak, koji u svijet rada ulaze tek nakon diplome, posao pronalaze već u nekoliko prvih tjedana.

Brzo i lako zapošljavaju se i matematičari koji su nekad bili jedna od podcjenjenijih struka. Danas, pak, ta diploma pruža vrlo širok spektar radnih mjesta, te je to kadar za kojim vlada velika potražnja na tržištu rada. Uz to, bez obzira na struku, do posla lakše dolaze visokoobrazovani radnici koji posjeduju i dodatna znanja i vještine kao što su znanje stranih jezika te rada na računalu.


Komentari članka

Vezani članci

Rat ga je iz Vukovara potjerao u Njemačku, danas u Hrvatskoj otvara IT firmu

09.09.2019.

MIROSLAV ŠIMUDVARAC rođeni je Vukovarac, no kao dječak je 1991. završio kao prognanik u Njemačkoj. Danas, tridesetak godina kasnije, u Hrvatskoj otvara podružnicu svoje IT firme s lokacijama u Zagrebu i Osijeku te namjerava u dogledno vrijeme zaposliti 70

Njemačka IoT tvrtka aconno u Zagrebu i Osijeku otvara urede te 15 radnih mjesta

06.09.2019.

Njemačka IT tvrtka aconno GmbH specijalizirana za područje interneta stvari koja klijentima nudi gotove IoT proizvode, ali i druga rješenja prema zahtjevu klijenata, otvorila je podružnicu u Hrvatskoj te je na današnjoj konferenciji za medije najavila otv

ICT tvrtka Combis d.o.o. dolazi u Osijek

05.09.2019.

Riječ je o vodećoj ICT tvrtki u posljednjih pet godina s godišnjim prihodom od 100 milijuna eura i više od 350 zaposlenih, iza koje stoji moćni T-Hrvatski Telekom.

Radnici iz Nepala polako uče hrvatski jezik

19.08.2019.

Iako je dobio ugovor na godinu dana, kaže da bi zbog načina života, plaće i uvjeta rada rado ostao i duže. S njim se slaže i mesar Prakash Bk, kazavši nam kako je do sada od hrvatskog naučio tek “dobar dan, hvala, i doviđenja”, ali da bi rado naučio i viš

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija