Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2009

Do posla je najlakše doći diplomom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Do posla je najlakše doći diplomom

Obrazovanje se uvijek isplati, a grijanje školskih klupa najbolji je put do brzog i dobrog posla. Bila bi to, ukratko, najbolja poruka koja se na kraju školske godine može uputiti budućim srednjoškolcima i studentima.

Naime, stručne analize pokazuju da posao najbrže pronalaze fakultetski obrazovani ljudi koji se od onih s nižom razinom obrazovanja zapošljavaju četiri do pet puta brže. Pokazuju to i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čijoj je evidenciji među nazaposlenima samo 4,1 posto onih s fakultetskom diplomom.

Primjerice, samo 37 posto tek prijavljenih na burzu rada sa srednjoškolskom naobrazbom dobiva posao u roku šest mjeseci. Pritom niz zanimanja iz četverogodišnjih škola donosi dugotrajnu nezaposlenost. Primjerice, laboratorijski tehničari, zubni tehničari, administrativni radnici te upravni referenti. Od onih koji se, pak, najbrže zapošljavali, a imaju višu ili visoku školu u posljednje tri godine su matematičari, informatičari, inženjeri elektronike, farmaceuti, građevinari, profesori hrvatskog i engleskog jezika te medicinari, kažu u HZZ-u. No, i među onima više razine obrazovanja ima kadrova koji sporije pronalaze posao. Među njima prednjače oni s diplomom politologije, slikarstva, prometa, nautike i socijalnog rada.

»Srednjoškolcima možemo preporučiti da upišu primjerice studij strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva ili informatike. Također, neće pogriješiti odluče li se za farmaciju, medicinu ili strane jezike, posebice engleski jezik«, kažu savjetnici HZZ-a. Učenicima koji završavaju osnovnu školu poručuju da se od onih koji su završili srednjoškolsko obrazovanje najbrže zapošljavaju strojobravari, tehničari za mehatroniku, sanitarni tehničari, prehrambeni tehničari te tehničari za računarstvo. Uz njih, prvi posao nisu dugo čekali ni dizajneri tekstila, farmaceutski tehničari, monteri centralnoga grijanja i tehničari za komunikacije.

Od kadrova sa srednjom stručnom spremom u posljednje tri godine sporije su se zapošljavali tehničari za brodostrojarstvo, upravni referenti, zubotehničari, pomorski nautičari i fizioterapeutski tehničari. Oni koji su završili gimnazijske programe također se nalaze na dnu ljestvice po brzini zapošljavanja, što je očekivano jer nemaju strukovnih znanja i vještina, napominju u Zavodu za zapošljavanje. Ističu ujedno da je u izboru zanimanja svakako poželjno da ta odluka bude temeljena na podacima o traženosti tog zanimanja kako bi onda i mogućnost zapošljavanja bila izvjesnija.
Uz to, upozoravaju, vrlo je važno da izbor budućeg zanimanja bude u skladu s interesima, sposobnostima te zdravstvenim stanjem učenika.

Također je važno, napominju savjetnici, da učenik dobro poznaje buduće zanimanje, odnosno uvjete rada, opis poslova i potrebne kompetencije. Zbog toga se u HZZ-u učenicima pružaju usluge profesionalnog informiranja, odnosno savjetovanja. Taj program uključuje testiranje sposobnosti, utvrđivanje karakteristika osobnosti, interesa, motivacije, a po potrebi se obavlja i liječnički pregled kod specijalista medicine rada.

Prvi posao već na fakultetu
Diplomirani inženjeri informatike najtraženiji su i u Hrvatskoj i u svijetu jer su nove tehnologije svugdje jedna od najbrže rastućih djelatnosti. Stoga je u svijetu uobičajeno, a sve je češće i u Hrvatskoj, da većina studenata prvi posao dobiva još za vrijeme studija. Oni, pak, koji u svijet rada ulaze tek nakon diplome, posao pronalaze već u nekoliko prvih tjedana.

Brzo i lako zapošljavaju se i matematičari koji su nekad bili jedna od podcjenjenijih struka. Danas, pak, ta diploma pruža vrlo širok spektar radnih mjesta, te je to kadar za kojim vlada velika potražnja na tržištu rada. Uz to, bez obzira na struku, do posla lakše dolaze visokoobrazovani radnici koji posjeduju i dodatna znanja i vještine kao što su znanje stranih jezika te rada na računalu.


Komentari članka

Vezani članci

Dozvole za rad strancima izdavat će se na tri godine, sezoncima do 9 mjeseci

07.02.2025.

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o strancima, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića izmjenama zakona pristupilo se radi usklađivanja s novom Direktivom EU-a o uvjetima za ulaza

Dani poslova u Osijeku donose prilike za rad i razvoj karijere u turizmu

07.02.2025.

Gospodarski centar Osječko-baranjske županije u ponedjeljak, 10. veljače, ugostit će više od 15 hotelskih kuća i lanaca koji će na manifestaciji „Dani poslova“ predstaviti ponude poslova i mogućnosti edukacije za sve zainteresirane

Privatne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj bilježe sve veći interes studenata

23.01.2025.

Trenutačno u sustavu visokog obrazovanja postoji 117 visokih učilišta: 12 sveučilišta – devet javnih i tri privatna, 71 fakultet i umjetnička akademija u sastavu sveučilišta, 17 veleučilišta (11 javnih i šest privatnih) i 18 visokih škola (tri javne i 15

Radna mjesta neće se moći popuniti bez stranih radnika, lani je strancima izdano 200.000 radnih dozvola

09.01.2025.

Iako indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta pokazuje pad potražnje za radnicima u prošloj godini u odnosu prema 2023. za 2,3 posto, znatniji pad potražnje za radnom snagom u ovoj se godini ne očekuje, a nova radna mjesta neće se moći popuniti

Paradoks tržišta rada: Poslodavci vape za radnicima, dok visokoobrazovani teže pronalaze prilike

20.12.2024.

Domaći je bazen dostupne radne snage iskorišten, pa upravo ti sektori bilježe najveći priljev stranih radnika. – Trenutačno ih je najviše iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije, a očekivanja su da će se isti trend nastaviti i u 2025. godini.

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor