Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2015

Do srpnja 2016. u pet „tsunami“ valova bit će izbrisano oko 19.000 tvrtki

Izvor: liderpress.hr · Autor: Tin Bašić  

Do srpnja 2016. u pet „tsunami“ valova bit će izbrisano oko 19.000 tvrtki

Stupio je na snagu novi stečajni zakon koji je unio popriličan niz promjena, ne samo za poduzetnike, nego za sve sudionike procesa predstečaja i stečaja. Promatra li se stari stečajni zakon i ovaj novi, gotovo da i nema „Instituta“ koji nije izmijenjen.

Neki će reći da će novine donijeti puno dobrih stvari, a neki da će se postupak zakomplicirati. Kako to uobičajeno biva u Hrvatskoj, donesen je zakon, a da pri tome nije napravljena nikakva simulacija potencijalnih posljedica.

Na okruglom stolu, koji je u utorak organizirao TMA Croatia, pod nazivom „Izazovi novog Stečajnog zakona – uklanjanje nedostataka ili novi propusti“ rečeno je kako u prvim naletima od stupanja ovog zakona gospodarstvo neće imati pretjerane koristi. Naime, kreće se s agresivnim brisanjem takozvanih zombi tvrtki, odnosno onih koji imaju jako malu imovinu, nemaju zaposlenika ili ih imaju jednog ili dva a dug im je ogroman. U pet „tsunami“ valova koji počinju od sada i trajat će do idućeg srpnja, očekuje se da će biti izbrisano oko 19.000 tvrtki koje zapošljavaju ukupno 10.000 radnika a više od 120 dana duguju nevjerojatnih 19,2 milijarde kuna, što je oko šest posto hrvatskog BDP-a. Od tog broja, primjerice, više od 1000 dana svoje obveze teške 9,6 milijardi kuna nije platilo 6.560 tvrtki.

No, novi Stečajni zakon skriva i neke opasne zamke koje iziskuju veliki angažman poduzetnika i veliku pažnju. Kako je objasnio Mario Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, od 1. rujna, kada je stupio na snagu ovaj zakon, dostava sudskih pismena, odnosno obavijesti, radi se isključivo elektronskim putem preko sustava e-ploča.

- Dakle na tvrtke više neće dolaziti pisane obavijesti. To bi moglo stvoriti problem u praksi jer sadašnji sustav e-ploče ne funkcionira dobro. Ona je loša, metode pretraživanja su loše. No nadam se da će biti modificirane, kazao je Vukelić.

Novitet je i da sudovi preuzimaju sve. Dakle, u predstečajnom i stečajnom postupku isključiva nadležnost je Trgovački sud. Dakle, suci će morati, uz gotovo nikakav proračun i iznimno kratke rokove, donijeti odluku je li neka tvrtka temeljem dokaza koje je sam sud sakupio, za predstečajni postupak, stečajni ili se sve odbacuje.

- Sud je dobio veliku ulogu. Suci od sada moraju steći dojam i uvjerenje da poduzetnik može u predstečaj i uspješno riješiti taj postupak. Pitanje je hoće li suci u roku od osam dana uspjeti donijeti takvu odluku, kazala je Beata Glinska iz odvjetničkog ureda Glinska&Mišović.

Isto tako, Financijska agencija dobiva još jednu veliku zadaću. Radi predstečaj, stečaj s time da od sada po službenoj dužnosti „gura“ tvrtku u stečaj ako joj je račun u blokadi dulje od 120 dana. Fina će biti pristutna i kod prodaje razlučnog prava, odnosno imovine i nekretnina dužnika i provodit će elektroničke javne dražbe.

Vjerovnici će od sada imati samo jedan rok za prijavu tražbine, a ne dva kao do sada. To moraju napraviti u roku od 60 dana.

No, kako se čulo na predavanju u utorak, donesen je iznimno težak Zakon koji ima oko 450 članaka. Uz njega ide još šest pravilnika i uredbi, s time da se njih pet tek treba donijeti do 1. studenoga. a ovaj šesti mora donijeti Vlada. Suci i odvjetnici su upozorili kako je sada nastala pravna rupa od mjesec dana tijekom kojih nitko neće znati što treba raditi.

Koliko su do sada predstečajne nagodbe i stečajevi bili uspješni, pokazuje podatak da od svih nagodbi koje su uspješno sklopljene, u 80 posto slučajeva nije napravljeno sve što je dogovoreno u planu, a o stečajevima da ne govorimo. Najpoznatije tvrtke koje su uspjele izaći iz toga su Tisak i Pevec.

Hrvatska udruga radničkih sindikata poručila je kako novi zakon neće otkloniti probleme zbog kojih je Hrvatska na dnu Europske statistike po trajanju stečajnih postupaka i postotku naplate vjerovnika.

- Kasno pokretanje stečaja, njihova dugotrajnost i slaba naplata vjerovnika zbog pomanjkanja imovine temeljni su problemi stečajnog prava u Republici Hrvatskoj. Ti problemi ne mogu se otkloniti bez dodatnog ekipiranja i edukacije, kako stečajnih odjela trgovačkih sudova, tako i stečajnih upravitelja, stoji u priopćenju.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

06.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Dodijeljeno preko 1.700.000 eura za izgradnju poduzetničkog inkubatora u Marčani

04.11.2025.

U Komunalnoj palači u Puli, danas je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Izgradnja zgrade poduzetničkog inkubatora u Marčani", kojim je Općini Marčana, kao dijelu Urbanog područja Pula, dodijeljeno 1.724.103,84 eura bespovratnih s

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor