Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2010

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je znatno smanjena upotreba čekovnih blanketa, a glavni razlog tome je što banke svojim klijentima nude debitnu karticu računa - Maestro karticu, kao instrument raspolaganja sredstvima po računu, koji je praktičniji u korištenju. Iako se trend korištenja čekova znatno smanjio, banke ne namjeravaju ukinuti iz svoje ponude čekove dokle god postoji zanimanje za njihovo korištenje. Broj izdanih čekova smanjuje se iz godine u godinu ne samo u Hrvatskoj, nego je takva praksa i u europskim zemljama. Najdalje je otišla Velika Britanija, koja je nedavno donijela odluku o ukidanju čekova, i to nakon više od 300 godina, koliko su se čekovi koristili. Čekovi se, međutim, neće ukinuti »preko noći«, nego će se korisnicima omogućiti da plaćaju do potkraj 2018. godine.

Međutim, treba podsjetiti na to da je zakonska mogućnost korištenja čekova zapravo zamjena za plaćanje gotovinom, a ne za obročno, kreditno plaćanje. U Hypo banci kažu su čekovi sredstvo plaćanja i trgovcima su prihvatljivi dok god za njih jamče banke. No, u Hrvatskoj je česta praksa nepoštivanje Zakona o čeku, koji definira da je izdavanje čekova bez pokrića kazneno djelo (izdavatelj odgovara za njega). Osim toga, i namjena čekova u Hrvatskoj je specifična u odnosu na njegovu namjenu u svijetu, objašnjavaju u Hypo banci. U nas se čekovi, naime, uglavnom koriste za veće kupnje na rate (obično je riječ o bijeloj tehnici, računalima, pokućstvu). Dakle, za beskamatnu odgodu plaćanja.

Iako će čekovi ostati u ponudi banaka, u Hypo banci pretpostavljaju da će do ulaska Hrvatske u EU nestati iz opticaja, s obzirom na to da ih trgovci neće primati jer neće imati jamstvo. U Zagrebačkoj banci kažu kako se korištenjem Maestro kartice klijent više ne mora brinuti o tome ima li ili ne čekovne blankete kod sebe, a pri korištenju ne mora ništa ispisivati. Pri njezinom korištenju, automatski se na prodajnom mjestu provjerava pokriće na računu, čime se osigurava autorizacija pokrića za isplatu. Time korisnik tekućeg računa izbjegava rizik da izda ček za koji naknadno nema pokrića. U Zabi je izdavanje čekova dodatno umanjeno uvođenjem usluge Maestro obročnog plaćanja, kojom se klijentima omogućava plaćanje Maestro karticom u više obroka bez kamata i naknada. Napominju da je ček po svojoj prirodi rizičan instrument što se tiče krivotvorenja, krađe i prijevara. Iako većina klijenata Zabe ne podnosi zahtjeve za izdavanje novih čekova, oni će i dalje biti Zabinoj ponudi. U Raiffeisen banci (RBA) pak iz godine u godinu primjećuju pad korištenja čekova građana.

U Erste banci ističu da se u skladu s razvojem financijskog tržišta razvijaju i novi oblici plaćanja, što čekove, zasigurno, kao instrument plaćanja potiskuje u drugi plan. Stalan porast broja korisnika charge kreditnih kartica ili kreditnih kartica vezanih uz revolving kredit, utječe na smanjenje broja klijenata koji koriste čekove, dodaju u Erste banci. No, ni ta banka zasad nema u planu ukidati čekove.

Kartica za kupnju na rate zamjenjuje čekove
I u Privrednoj banci Zagreb kažu da uvođenjem suvremenijih instrumenata raspolaganja čekovi tekućih računa građana već godinama bilježe silazni trend upotrebe. Danas se još koriste za bezgotovinsko plaćanje roba i usluga na prodajnim mjestima. PBZ je krajem 2006. uveo proizvod Maestro na rate, kojim se karticom tekućeg računa omogućava obročna otplata kupljene robe i usluga na prodajnom mjestu s instaliranim POS uređajem banke. Može se plaćati na tri do 12 rata bez kamate i naknade za građane. Zaključuju da je proizvod »Maestro na rate« dodatno značajno smanjio upotrebu čekova.


Komentari članka

Vezani članci

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

11.06.2024.

U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do

MMF Vladi: Ukinite antiinflacijske mjere i uvedite porez na nekretnine

10.06.2024.

Pita li se ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj (i) ove godine će biti nešto slabiji nego što računaju u Vladi. Za razliku od njezinih projekcija prema kojima bi se prosječna inflacija 2024. trebala spustiti na

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

07.06.2024.

Prema njegovom sudu, hrvatska je specifičnost da svake godine imamo do tri velike transakcije spajanja i preuzimanja. Jedna od naših osobina je i ‘trendovski‘ val ulaganja u jedan određeni sektor, a trenutno su to obnovljivi izvori energije.

Slatinska banka objavila preuzimanje Wüstenrot stambene štedionice

06.06.2024.

Nakon dugogodišnje pauze, konsolidacija na hrvatskom bankovnom tržištu opet se pokrenula. Nakon najave Nove ljubljanske banke (NLB) da je zanima Addiko banka, Slatinska banka u završnoj je fazi preuzimanja Wüstenrot stambene štedionice. U objavi na Zagreb

Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

06.06.2024.

– Mnogi misle da se na burzi mora prikupiti 50 do 100 milijuna eura. No, mogu se prikupiti i manji iznosi, oko milijun eura – pojasnila je čelnica burze. Dodala je kako mnoge tvrtke potpuno zanemaruju mogućnost izdavanja i korporativnih obveznica. – Svatk

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor