Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2018

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Izvor: novilist.hr · Autor: Hina  

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Hrvatska je na listi globalne konkurentnosti za 2018. godinu na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, s ocjenom od 60,1, pokazuje »Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.« Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), objavljeno u srijedu.

Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, ističe da je WEF ove godine bitno promijenio metodologiju istraživanja, pa je tako prema njoj Hrvatska bolje rangirana nego lani, kada je prema staroj metodologiji, zauzela 74. mjesto od 137 zemalja, s istom ocjenom 60,1.

Kako izravna usporedba rezultata i ranga u 2018. godini s ranijim izdanjima izvješća nije moguća, WEF je, s ciljem usporedbe rezultata rangiranja s prethodnom godinom, izračunao kakva bi bila pozicija svih zemalja da je i prethodne godine bila primijenjena nova metodologija.

»U odnosu na prošlu godinu, ocjena konkurentnosti Hrvatske ostala je nepromijenjena (60,1), a izgubili smo dvije pozicije uslijed određenog napretka zabilježenog u Srbiji i Gruziji«, navode iz NVK-a.

»Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju«, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Takav pristup upravljanja javnim politikama vratio bi nadu u bolju budućnost, dodaje.

»To bi, vjerojatno, pozitivno utjecalo na zadržavanje mladih u Hrvatskoj i potaknule mnoge naše sugrađane na poduzetništvo i uključivanje u gospodarski razvitak, a time i u realizaciju željene zajedničke budućnost. Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak. Na svim čimbenicima u društvu je odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka«, zaključuje Mudrinić.

Kako pojašnjavaju u NKV-u, pri novoj metodologiji ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udjel »čvrstih« statističkih indikatora, uz one iz ankete gospodarstvenika, povećan je s ranijih 31– 43 posto na 70 posto, što znači da sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima.

Ovogodišnjim istraživanjem je obuhvaćeno 140 zemalja, odnosno 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije.

Stagnacija zbog sporosti reformi u ključnim područjima

Metodologija se temelji na 12 stupova konkurentnosti: institucijama, infrastrukturi, primjeni ICT-a, makroekonomskoj stabilnosti, zdravlju, obrazovanju i vještinama, tržištu proizvoda, tržištu rada, financijskom sustavu, veličini tržišta, poslovnoj dinamici i kapacitetu za inovacije.

Pritom su ti stupovi razvrstani u četiri skupine, a odnose se na poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Kako se ističe u izvješću, sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

Tako je na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska najlošije rangirana u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje drži 106. poziciju, po tržištu rada je na 96, mjestu, po veličini tržišta drži 78. mjesto, a kada su u pitanju institucije nalazi se na 76. poziciji.

S druge strane, Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi, na 36. mjestu, zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.).

Novom metodologijom se mjeri i udaljenost od idealnog stanja, u rasponu od 0 do 100, a Hrvatska je po tome najlošija po kapacitetu inovacija, s ocjenom 38 od 100, poslovnoj dinamici (56 od 100), te veličini tržišta (50 od 100).

Najbolja je u području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77 od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69 od 100).

»Izvješće pokazuje da kroz bitan napredak u ukidanju administrativnih procedura, stvaranju ozračja pravne sigurnosti te smanjenju davanja poduzetnika, vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga«, poručuje NVK.

Izvješće još pokazuje da je Hrvatska kao i prošlih godina najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.) te efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).
Kao konkurentske prednosti izdvajaju se visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.) te uključenost ženske radne snage (40.).

SAD najkonkurentniji u svijetu

Po novoj metodologiji WEF-a, SAD je najkonkurentniji u svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno kraljevstvo, Švedska i Danska.

Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65.). Iza Hrvatske plasirane su, pak, Crna Gora (na 71. mjestu) i Albanija (na 76. mjestu).


Komentari članka

Vezani članci

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

21.01.2019.

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA).

Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali i najveće gubitke

21.01.2019.

Razlog su najčešće dotrajale cijevi, starije i od 50 godina. Građani optužuju gradske vodovode da ih čestim dizanjem cijene iskorištavaju za krpanje proračuna.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 804 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast