Dokazala Švedska: Radnici starije dobi pozitivno utječu na gospodarstvo

Zemlje OECD-a mogle bi povećati svoj ukupni BDP za 2,6 bilijuna dolara kada bi stopa zaposlenosti radnika starijih od 55 godina u njima bila jednaka onoj u Švedskoj, državi članici EU-a s najvećim uspjehom na tom području, tvrde ekonomisti PwC-a…

PwC-ov indeks zlatnih godina ponderirani je prosjek nekoliko pokazatelja, uključujući zaposlenost, zaradu i osposobljavanje, koji pokazuju utjecaj radnika starijih od 55 godina na tržište rada u 34 zemlje OECD-a.

Potencijalno povećanje BDP-a znatno se razlikuje među zemljama i javlja se u rasponu od 1 % u Norveškoj do otprilike 19 % u Grčkoj. Druge zemlje koje se nalaze na nižim mjestima u indeksu također bi mogle ostvariti velike prihode, primjerice Belgija (15 %) i Slovenija (14 %). SAD-u bi, s obzirom na veličinu, mogao imati najveći potencijalni apsolutni prihod od otprilike 0,5 bilijuna dolara (otprilike 3 % BDP-a).

“Procjenjuje se da će se u zemljama s visokim prihodima broj osoba od 55 godina i starijih povećati između 2015. i 2030. za više od četvrtine, tj. na 500 milijuna osoba. Brzo starenje stanovništva stavlja veliki pritisak na zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi te je prijetnja financijskoj održivosti nekih državnih i privatnih mirovinskih sustava. Zemlje bi mogle neutralizirati te visoke troškove iskorištavanjem svoje starije radne snage i tako povećati BDP i porezne prihode”, kaže John Hawksworth, glavni ekonomist PwC-a i autor izvješća.

Nordijske zemlje opet su odlično rangirane u indeksu, pri čemu je Island zauzeo prvo, Švedska treće, a Norveška šesto mjesto. Danska (12.) i Finska (14.) nisu toliko uspješne u odnosu na usporedive zemlje, no i dalje se nalaze u gornjoj polovici uspješnih zemalja.

Izrael, Njemačka i Novi Zeland ostvarili su najveće poboljšanje od 2003. godine, prvenstveno zahvaljujući većoj stopi zaposlenosti starijih radnika, osobito u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. Grčka i Turska bilježe najveći pad na ljestvici od 2003. godine, djelomično zbog pada stope zaposlenosti starijih radnika.

Unatoč tome što je palo za jedno umjesto u odnosu na ljestvicu iz 2003. godine i ostalo na sredini ljestvice zemalja OECD-a, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje je relativno uspješnije od drugih država članica EU-a (šesta od 21 zemlje). SAD je i dalje najbolje rangiran među zemljama G7, no pao je s drugog mjesta 2003. godine na sedmo mjesto 2014. godine jer su se druge zemlje brže poboljšale. U PwC-om izvješću razmatraju se i sličnosti među zemljama s najvećim uspjehom te se predlažu tri ključna cilja na tržištu rada na koje bi se vlade trebale usredotočiti:

– Poticanje kasnijeg umirovljenja. To bi se moglo postići reformom mirovinskog sustava ili stvaranjem drugih financijskih poticaja koji bi potaknuli radnike da nastave raditi i nakon dostizanja službene dobi za umirovljenje.

– Poboljšanje zapošljivosti. Kreatori politika mogli bi se usredotočiti na cjeloživotno učenje i osposobljavanje, čime bi se nadogradile vještine starijih radnika i time potencijalno smanjila nezaposlenost starijih radnika.

– Smanjenje prepreka u zapošljavanju starijih radnika. U javnoj politici mogao bi se staviti naglasak na strože propise o diskriminaciji starijih radnika na tržištu rada. “Poduzeća bi trebala usvojiti fleksibilne politike rada, primjerice ‘postupno umirovljenje’ ili proširiti programe osposobljavanja kako bi pomogli svojim starijim zaposlenicima i osnažili ih. Također bi trebala poduzeti korake prema postizanju dobne raznolikosti, primjerice ponudom vježbeničkih programa za starije radnike kako bi mogli iskoristiti njihovo iskustvo”, kaže Hawksworth

Kako bi se ostvarili prihodi navedeni u izvješću, vlade i poduzeća moraju raditi zajedno i djelovati na temelju primjera najbolje prakse iz drugih zemalja i poduzeća, zaključuju u PwC-u.