Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Srp 2016

Dokazala Švedska: Radnici starije dobi pozitivno utječu na gospodarstvo

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

Dokazala Švedska: Radnici starije dobi pozitivno utječu na gospodarstvo

Zemlje OECD-a mogle bi povećati svoj ukupni BDP za 2,6 bilijuna dolara kada bi stopa zaposlenosti radnika starijih od 55 godina u njima bila jednaka onoj u Švedskoj, državi članici EU-a s najvećim uspjehom na tom području, tvrde ekonomisti PwC-a…

PwC-ov indeks zlatnih godina ponderirani je prosjek nekoliko pokazatelja, uključujući zaposlenost, zaradu i osposobljavanje, koji pokazuju utjecaj radnika starijih od 55 godina na tržište rada u 34 zemlje OECD-a.

Potencijalno povećanje BDP-a znatno se razlikuje među zemljama i javlja se u rasponu od 1 % u Norveškoj do otprilike 19 % u Grčkoj. Druge zemlje koje se nalaze na nižim mjestima u indeksu također bi mogle ostvariti velike prihode, primjerice Belgija (15 %) i Slovenija (14 %). SAD-u bi, s obzirom na veličinu, mogao imati najveći potencijalni apsolutni prihod od otprilike 0,5 bilijuna dolara (otprilike 3 % BDP-a).

“Procjenjuje se da će se u zemljama s visokim prihodima broj osoba od 55 godina i starijih povećati između 2015. i 2030. za više od četvrtine, tj. na 500 milijuna osoba. Brzo starenje stanovništva stavlja veliki pritisak na zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi te je prijetnja financijskoj održivosti nekih državnih i privatnih mirovinskih sustava. Zemlje bi mogle neutralizirati te visoke troškove iskorištavanjem svoje starije radne snage i tako povećati BDP i porezne prihode”, kaže John Hawksworth, glavni ekonomist PwC-a i autor izvješća.

Nordijske zemlje opet su odlično rangirane u indeksu, pri čemu je Island zauzeo prvo, Švedska treće, a Norveška šesto mjesto. Danska (12.) i Finska (14.) nisu toliko uspješne u odnosu na usporedive zemlje, no i dalje se nalaze u gornjoj polovici uspješnih zemalja.

Izrael, Njemačka i Novi Zeland ostvarili su najveće poboljšanje od 2003. godine, prvenstveno zahvaljujući većoj stopi zaposlenosti starijih radnika, osobito u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. Grčka i Turska bilježe najveći pad na ljestvici od 2003. godine, djelomično zbog pada stope zaposlenosti starijih radnika.

Unatoč tome što je palo za jedno umjesto u odnosu na ljestvicu iz 2003. godine i ostalo na sredini ljestvice zemalja OECD-a, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje je relativno uspješnije od drugih država članica EU-a (šesta od 21 zemlje). SAD je i dalje najbolje rangiran među zemljama G7, no pao je s drugog mjesta 2003. godine na sedmo mjesto 2014. godine jer su se druge zemlje brže poboljšale. U PwC-om izvješću razmatraju se i sličnosti među zemljama s najvećim uspjehom te se predlažu tri ključna cilja na tržištu rada na koje bi se vlade trebale usredotočiti:

– Poticanje kasnijeg umirovljenja. To bi se moglo postići reformom mirovinskog sustava ili stvaranjem drugih financijskih poticaja koji bi potaknuli radnike da nastave raditi i nakon dostizanja službene dobi za umirovljenje.

– Poboljšanje zapošljivosti. Kreatori politika mogli bi se usredotočiti na cjeloživotno učenje i osposobljavanje, čime bi se nadogradile vještine starijih radnika i time potencijalno smanjila nezaposlenost starijih radnika.

– Smanjenje prepreka u zapošljavanju starijih radnika. U javnoj politici mogao bi se staviti naglasak na strože propise o diskriminaciji starijih radnika na tržištu rada. “Poduzeća bi trebala usvojiti fleksibilne politike rada, primjerice ‘postupno umirovljenje’ ili proširiti programe osposobljavanja kako bi pomogli svojim starijim zaposlenicima i osnažili ih. Također bi trebala poduzeti korake prema postizanju dobne raznolikosti, primjerice ponudom vježbeničkih programa za starije radnike kako bi mogli iskoristiti njihovo iskustvo”, kaže Hawksworth

Kako bi se ostvarili prihodi navedeni u izvješću, vlade i poduzeća moraju raditi zajedno i djelovati na temelju primjera najbolje prakse iz drugih zemalja i poduzeća, zaključuju u PwC-u.


Komentari članka

Vezani članci

Poznata kompanija se trese, kreće u hitno razduživanje

14.11.2018.

Sumorni poslovni rezultati odražavaju se na burzi, već duže vrijeme. Naime, vrijednost dionica u posljednje dvije godine srušila se gotovo 74 posto.

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Rimac opet zapošljava, traži više od sto ljudi

13.11.2018.

"Ovo su uzbudljiva vremena za nas i nastavljamo s teškim radom. Odlučni smo ispuniti sva naša obećanja", poručuju iz Rimac Automobila.

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

09.11.2018.

Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva

U Zagrebu otvorena podružnica švicarske IT tvrtke Adcubum, zaposlit će 200 stručnjaka

08.11.2018.

U Zagrebu je otvoren Centar za razvoj softverskih rješenja, podružnica švicarske informatičke tvrtke Adcubum, specijalizirane za poslovna informatička rješenja namijenjena osiguravajućim društvima, izvijestili su iz Adcubuma.

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP