Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Tra 2020

Dr. Miroslav Radman: Država mora biti skrojena po mjeri poljoprivrednika, a ne preprodavača

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Dr. Miroslav Radman: Država mora biti skrojena po mjeri poljoprivrednika, a ne preprodavača

"U vremenima koja su pred nama, ne treba se bojati bolesnih nego vojske gladnih ljudi, stoga Hrvatska treba vrlo ozbiljno investirati u poljoprivredu. Ne uništavajte domaće proizvođače hrane, pustite ribare da sami, u brodicama, love na otvorenom, otvorite zelene tržnice jer bolje je da ljudi kupuju domaće, zdrave namirnice na otvorenom nego osrednju do lošu uvoznu hranu u zatvorenim supermarketima. Jedna od najvažnijih investicija je investicija u dobru prehranu koja je neophodna za jačanje imunološkog sustava“, poručio je dr. Miroslav Radman, hrvatski znanstvenik svjetskog ugleda.

Nakon intervjua objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji, poznati biolog, član hrvatske, francuske, europske i svjetske akademije znanosti i umjetnosti i za naš je portal dao zanimljive i korisne savjete.

Istaknuvši kako ga, kao istraživača i praktičnog čovjeka, ne zanima bolest nego zdravlje, poručio je kako smatra da je sada, više no ikada, važno osigurati što veću proizvodnju vlastite hrane, za što je neophodno, kaže, sačuvati zdrav razum naših, problemima preopterećenih poljoprivrednika.

Zemlja po mjeri seljaka, a ne preprodavača!
"Naši poljoprivrednici imaju ozbiljne probleme koje im je izglasana domovina priredila od samog početka. Na žalost, imamo domovinu stvorenu po mjeri preprodavača i parazita. Vrlo je važno, stoga, da vrijedni ljudi koji proizvode osjete da su njihovi problemi konkretni i "rješivi". Najčešće problem je novac, što nije banalno, ali barem nije metafizika. Profiterima, s druge strane, ne nedostaje novca, ali im fali sve ostalo - sloboda, ponos, dostojanstvo, čulnost, itd., što su skupe valute kojima se najčešće 'plaća novac'“, kaže dr. Radman za Agroklub.

Naglašava da je bit imati što veću proizvodnju, a što manje parazitskih, neproduktivnih aktivnosti.

"Bit je u produktivnosti i solidarnosti, tj. izvrsnosti i sigurnosti. Tu nam tuđa pamet ne pomaže! Najvažnije je u procesu ne izgubiti zdrav razum ribara i seljaka koji su preživjeli upravo zbog svog razuma i rada“, rekao je dr. Radman za Slobodnu, poručivši da se, kako u prirodi, tako i u društvu, treba čuvati sveprisutnih grabežljivaca i parazita koji, nesposobni za produktivni rad, nemaju druge opcije nego se hraniti radom i životom drugih.

Kada apeliram da treba jačati poljoprivredu, vraški sam ozbiljan, toliko ozbiljan da čak namjeravam i sam kupiti jedan skromni, "back-up system", neku kolibu u blizini tekuće vode i polja. Pa, ako sve ode k vragu, da se mogu s obitelji povući u anonimni prostor preživljenja u kojem žive poljoprivrednici jer, na žalost, sam nemam iskustvo poljoprivređivanja, ali sam dobar ribar, kaže dr. Radman.

Ugledni znanstvenik, koji živi na relaciji Francuska – Hrvatska, ove dane pandemije odlučio je provesti u Splitu. Mišljenja je kako postoji jaka negativna korelacija između ekonomske, znanstvene i tehnološke razvijenosti zemalja i zdravstvenog i ekonomskog učinka koronavirusa,

"Kako to da se, za sada, nazadnost i siromaštvo nose bolje s problemom koronavirusa? Izgleda da smo jedino pred smrću jednaki. Prisjetimo se jednog podatka od prije 30-ak godina. Po njemu, siromašna Kuba, izolirana od svijeta, imala je bitno dulji životni prosjek svojih ljudi od bogate Amerike. Možda ovo ukazuje na banalnost kako tehnologije ne razmišljaju, već da treba zdravorazumski razmišljati kako upotrijebiti tehnologije“, rekao je dr. Radman, poručivši – "Pripremimo sa za solidarnost, bolje pomoći drugima jer imamo nego ovisiti o drugima jer nemamo!“

Poljoprivreda se ne smije "delegirati" i "outsourcati"
"Kada apeliram da treba jačati poljoprivredu, vraški sam ozbiljan, toliko ozbiljan da čak namjeravam i sam kupiti jedan skromni, "back-up system", neku kolibu, u blizini tekuće vode i polja. Pa, ako sve ode k vragu, da se mogu sa svojom obitelji povući u anonimni prostor preživljenja u kojem žive poljoprivrednici jer, na žalost, sam nemam iskustvo poljoprivređivanja, ali sam dobar ribar“, rekao je dr. Radman za naš portal.

Mišljenja je da treba raditi prvenstveno na tome da posjedujemo vlastite, vitalne resurse - vodu i hranu, što je temelj na kojem se potom mogu razvijati znanost, medicina i tehnološke inovacije....

"U kreteniziranoj kulturi lako se zaboravi što je stvarno važno, bez čega doslovno ništa ne možemo jer je vitalno, a to su: zrak, voda i hrana. Eto, upravo zato se poljoprivreda ne smije "delegirati" i 'outsourcati'“, rekao je za Agroklub ugledni znanstvenik, dr. Miroslav Radman.


Komentari članka

Vezani članci

Novo normalno na tržnici: manje gužve, kupci i prodavači pridržavaju se mjera

22.05.2020.

Situacija s koronavirusom smanjila je gužve na tržnici, a kupci i prodavači se strogo pridržavaju zadanih mjera. Kako to izgleda?

Solarne ploče u poljoprivredi? Učinkovite u uzgoju kokoši i povrća

22.05.2020.

Korištenje solarnih panela u poljoprivredne svrhe sve više dobiva na važnosti, a diljem SAD-a postavljaju ih na brojnim farmama. U posljednjih nekoliko godina uspostavljeno je više ovakvih pilot programa.

RENESANSA POLJOPRIVREDE U ISTRI: Sve općine i gradovi daju u zakup zemljište, A PLANIRA SE I GRADNJA VELIKOG CENTRA ZA VOĆE I POVRĆE

13.05.2020.

Zemlje ima, treba organizirati čitav sustav i to je put razvoja proizvodnje voća i povrća kao jedne od značajnih i potencijalno dohodovnih grana poljoprivredne proizvodnje, smatra županijski pročelnik Ezio Pinzan

Hrvatskoj poljoprivredi 120 mil. kuna

12.05.2020.

EK je već ranije usvojio paket mjera za pomoć ribarstvu i akvakulturi koji uključuje potporu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti. Odobrila je i potpore za pomoć gospodarstvu koji podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava u vrijednosti 30 milij

Sezonce u poljoprivredi platili bi zlatom

04.05.2020.

U Hrvatskoj je 160 tisuća nezaposlenih, a njih oko 30 tisuća ostalo je bez posla zbog pandemije. Mnoge europske zemlje u ovo vrijeme potiču zapošljavanje onih koji su ostali bez posla upravo u poljoprivredi. Može li i Hrvatska tako?

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija