Drvoprerađivači već otpustili 3.000 ljudi

Godinu koju gotovo svi u svijetu smatraju posljednjom prije velike svjetske gospodarske krize, hrvatski gospodarstvenici privode kraju sumirajući rezultate ovogodišnjeg poslovanja, upozoravajući na ozbiljnost stanja te pokušavajući ublažiti udare krize koja se, očito, sve više sa Zapada prelijeva i na naša područja.

Među onima koji su prvi osjetili negativna kretanja u najrazvijenijim ekonomijama svijeta svakako su hrvatski drvoprerađivači, pogotovo oni koji su proizvodnjom i prodajom vezani uz strana tržišta. Naime, već gotove proizvode sve je teže prodati pa je danas rijetkost u Hrvatskoj naći drvoprerađivača čija su skladišta gotovih proizvoda - prazna. Naprotiv, zalihe rastu, a s druge strane narudžbe za sljedeću godinu sve su rjeđe, što dodatno otežava stanje. Takvo stanje, posljedično, dovodi do pada proizvodnje, o investicijama se sve manje razmišlja, od daljnih se ulaganja (pre)često odustaje, a počeo se već osjećati i pad broja zaposlenih.

Padaju narudžbe
Podaci o trenutačnom stanju u hrvatskom drvoprerađivaštvu izneseni su nedavno i na sjednici Vijeća udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore na kojoj je sudionicima predočena anketa prema kojoj je broj zaposlenih u drvoprerađivačkoj industriji u prosincu ove u odnosu prema prosincu prošle godine pao za zabrinjavajućih 12 posto. Uz to, više od polovine tvrtki, točnije 52 posto očekuje isti broj zaposlenih u 2009. godini, dok njih 45 posto očekuje smanjenje. Kad je pak riječ o narudžbama, čak 77 posto anketiranih trenutno ima narudžbe za samo 30 dana proizvodnje, dvije trećine bilježi pad proizvodnje, a 57 posto očekuje smanjenje prihoda.
Stanje je, vidi se i iz ovih podataka koji zapravo predstavljaju samo najavu loših vremena, vrlo ozbiljno pa su stoga hrvatski drvoprerađivači o svemu obavijestili i sva nadležna državna tijela. Čelnici Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK održali su sastanak i s ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodoprivrede Petrom Čobankovićem i poslovodstvom Hrvatskih šuma, a održana je i tematska sjednice saborskog Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodoprivredu. Razgovaralo se o mogućnostima smanjenje cijena pojedinih drvnih sortimenata, previsokim troškovima koje tvrtke imaju zbog skupih usluga javnih i komunalnih poduzeća, nepovoljnoj tečajnoj politici koja posebno pogađa izvoznike, nelojalnoj uvoznoj konkurenciji, a posebno je nezadovoljstvo istaknuto zbog visokih cijena i monopolističkog ponašanja HEP-a.

Monopol HEP-a
Zlatko Koračević, predsjednik Saborskog odbora za regionalni razvoj i šumarstvo, potvrdio je da je stanje već sada alarmantno, što je i te kako uočljivo i iz činjenice da je u tijeku ove godine od 27.000 ljudi uposlenih u drvoprerađivaštvu njih gotovo 3.000 ostalo bez posla i ako se hitno ne krene u rješavanje problema, stanje će biti gore nego što je u brodogradnji, a to bi bio jako loše, ponajprije stoga što drvoprerađivaštvo, za razliku od brodogradnje, ima iznimno velike potencijale daljnjeg razvoja. Vidljivo je to i iz sadašnjih rezultata. Naime, unatoč lošim uvjetima i mnogo manjoj pomoći države nego što ju je primala brodogradnja, drvoprerađivači su ostvarili samo milijardu kuna manji prihod! Dakle, pomoć drvoprerađivaštvu osigurava daljni razvoj, a ako im se ne pomogne sada, sutra će biti kasno, naglašava Koračević, napominjući kako u zajedničku akciju koja predstavlja ne samo pomoć, već svojevrsno ulaganje, treba krenuti što širi krug institucija i državnih tijela.

Subvencioniranje kamata
- Bez direktnog uključivanja Vlade RH te ministarstava financija i gospodarstva, a pogotovo bankarskog sektora čiji predstavnici, na žalost, nisu nazočili sjednici, uspjeha neće biti. Na tematskoj smo sjednici predložili i neke konkretne pravce mogućih djelovanja. Primjerice, društvenom odgovornom nabavom nužno bi bilo u gradnju svih objekata koji se grade državnim novcem uključiti hrvatske drvoprerađivače. Oni bi morali biti i dio svih projekata poticane stanogradnje, a ne da nam se događa da se u takve stanove ugrađuje parket iz Njemačke. Nadalje, drvoprerađivači bi morali imati status velikog kupca što bi im kod HEP-a donijelo smanjene cijene električne energije čime bi troškovi poslovanja bili manji, a treba raditi i na subvencioniranju kamata na kredite, boljem sustavu subvencija i nizu drugih područja koje mogu pospješiti položaj drvoprerađivaštva, rekao je Koračević.