Država i javna poduzeća investiraju 21,8 milijarda kuna, 7 milijarda više nego ove godine

Nakon što se u ovoj godini prvenstveno borila za konsolidaciju javnih financija, što je pomoglo očuvanju kreditnog rejtinga, Vlada sve češće, pritisnuta još jednom godinom gospodarskog pada, promovira jačanje investicija kako bi Hrvatska u 2013. godini, prvi put nakon pet godina ostvarila gospodarski rast. On je planiran na 1,8 posto, a nedavno je i ministar financija Slavko Linić poručio da su za rast nužne i investicije u privatnom sektoru, a da bez rasta gospodarstva sadašnja razina smanjenja rashoda neće biti dovoljna, odnosno da će se morati razmišljati i o rezanju prava ili mirovina.

Na današnjoj sjednici Vlade novi će potpredsjednik za gospodarstvo Branko Grčić predstaviti investicijski plan za sljedeću godinu težak 71,957 milijarda kuna, što je gotovo devet milijarda više nego u ovoj godini. I uz takvo povećanje Hrvatska će se bi u 2013. godini došle do razine investicija koje nisu puno značajnije od onoga što je imala u, također, recesijskoj 2010. godini. U tom planu čak 50,1 milijarda otpada na privatni sektor koji bi prema Vladinim projekcijama u 2013. godini sve investicije trebao povećati za četiri posto, odnosno za 1,79 milijarda kuna. Puno veći rast investicija odlučila je provesti sama Vlada. Javna poduzeća i državni proračun za investicije bi u u 2013. godini trebali potrošiti ukupno 21,798 milijarda kuna, čak 7,2 milijarde kuna više nego u ovoj godini. Tako bi javna poduzeća u sljedećoj godini trebala investirati ukupno 15,1 milijardu kuna što je za 40 posto, ili 4,3 milijarde kuna više nego što je visina investicija realizirana prema podacima Vlade u ovoj godini. u taj iznos Vlada je uračunala i investicije Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda, koji su zapravo izvanproračunski fonodovi. Javna će poduzeća iz vlastitih sredstva, što znači uglavnom kroz kredite, investirati oko 13,8 milijardi kuna, 915 milijuna dobit će iz državnog proračuna, a očekuje se i da će iz europskih fondova povući 372 milijuna kuna. Državni bi proračun u sljedećoj godini najviše trebao povećati svoj investicijski potencijal i to za čak 78 posto, pa bi ukupan iznos investicija preko ministarstva iz proračuna trebao biti 6,685 milijarda kuna. Kroz nove projekte koji se planiraju sljedeće godine planira se potrošiti gotovo tri milijarde kuna, a prednjači Ministarstvo financija s programom sanacije u gospodarstvu vrijednim 1,1 milijardu kuna. U vladi su detektirali i veliki potencijal u ulaganjima privatnog sektora u suradnji s javnim sektorom, gdje se pripremaju projekti ukupno vrijedni gotovo sedam milijarda kuna, među kojima po visini ulaganja prednjači projekt izgradnje Zračne luke Zagreb vrijedan 1,772 milijardi kuna, slijedi Bina Istra sa 1,125 milijardi kuna, te Autocestu Zagreb-Macelj 525 milijuna. banski dvori procjenjuju i da su projekti obnovljivih izvora energije vrijedni oko 2,1 milijardu kuna. U Banskim dvorima očekuju da će se kroz suradnju privatnog i javnog sektora u sljedećoj godini realizirati oko 3,03 milijarde kuna vrijednih projekata. Svoje investicijske planove Vladin gospodarski tim temelji na osam preduvjeta, a među njima su uz rast investicijskog potencijala javnih poduzeća i središnje države te privatnog sektora i iskorištenost europskih fondova i blago povećanje potrošnje hrvatskih kućanstva. No, tu su i stvari na koje Hrvatska ne može utjecati kao što je zaustavljanje recesijskih trendova u zemljama Europske unije koje su najvažniji hrvatski trgovinski partneri.

Detektirali su u Vladi i prepreke koje moraju ukloniti kako bi se njihov ambiciozni plan ostvario, poput restrukturiranja javnih poduzeća i povećanje njihovog razvojno-investicijskog potencijala, restrukturiranja građevinskog sektora i razbijanja trenutne blokade u provedbi velikih projekata, ali smatraju da je nužno i stvaranje strateškog i zakonskog okvira za realizaciju projekata od posebnog interesa za državu.