Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No, obračun plaće (JOPPD obrazac) predaje se na ukupan iznos gdje se poslodavcu na poreznoj kartici evidentira ukupan dug za doprinose. Kako će se to raspetljati? 'Lako' je za tvrtke i poslodavce koji su tražili odgodu plaćanja doprinosa, ali što je s onima koji to nisu tražili? Oni sada uplaćuju cijeli bruto. Država to kasnije vraća ili ne? To su samo neka od pitanja na koja odgovara MARIJA ZUBER, Liderova porezna stručnjakinja. Ona kaže kako je postupak sljedeći:

Poslodavac u obrascu JOPPD iskazuje ukupnu plaću radnika, npr. 8.000,00 kuna bruto, što uz zagrebački prirez daje 5.720,32 kuna neto plaće. Poslodavac na ime radnika iskazuje obračun obveznih doprinosa na punu plaću, tj. na 8.000,00 kuna.
Ako je poslodavac tu plaću djelomično financirao iz potpore HZZ-a (dobio je 4.000,00 kuna za odnosnog radnika, mora HZZ-u nakon isplate dostaviti ime i prezime i OIB radnika kojemu je isplaćeno (dostavlja se elektronički, aplikacija je dorađena) i oznaku JOPPD obrasca na kojem je iskazana sufinancirana plaća.
HZZ i Porezna uprava će razmijeniti podatke i Porezna uprava će preko OIB-a radnika prepoznati da je riječ o sufinanciranoj plaći i poslodavca osloboditi obveze doprinosa na dio isplaćene plaće, a onaj dio koji je sufinanciran iz potpore HZZ-a (matematički je to lako utvrditi, to rade računala).
Poslodavac kojemu je odobrena odgoda plaćanja javnih davanja, pri isplati plaće ne plaća ni doprinose, ni porez na dohodak i prirez, bez obzira na visinu plaće.
Poslodavac koji nije tražio odgodu javnih davanja ili je tražio pa mu nije odobrena, pri isplati plaće veće od potpore HZZ-a umanjuje uplatu doprinosa za dio koji se odnosi na plaću financiranu od strane HZZ-a i uplaćuje samo razliku doprinosa i ukupni porez na dohodak i prirez. Možda će mu u prvih par dana u Poreznoj upravi biti zabilježen dug za doprinose, ali će se nakon povezivanja podataka između PU i HZZ taj dug anulirati, zajedno sa zateznim kamatama.
Što ako poslodavac pri isplati plaće uplati sve doprinose, iako nije trebao? Nakon što PU poveže podatke s HZZ-om, na njegovoj kartici će se pokazati preplata doprinosa. Preplatu može zatražiti kao povrat ili taj višak preko SNU aplikacije usmjeriti za plaćanje drugih obveza.
A u idućem broju Lidera, koji izlazi 14. i 15. svibnja, Marija Zuber će dodatno pojasniti ovu problematiku. Naime, pisat će o TRI SLUČAJA - 1) ako poslodavac isplati točno 4.000, 2) ako isplati više i 3) ako isplati manje od 4.000 kuna.