Državna jamstva brodogradnji dodatna opasnost za proračun

Četiri od šest brodogradilišta koja se prodaju opterećeno su golemim dugovima za koje jamči država, a što se više kupaca bude nadmetalo za pojedino brodogradilište, državi rastu šanse da barem dio golemih bankarskih potraživanja od brodogradnje prevali na nove vlasnike.

Naime, u nadmetanju za kupnju brodogradilišta prednost bi trebao imati onaj kupac koji je spreman preuzeti veći dio dugova brodogradilišta prema bankama pokrivenih državnim jamstvima. No, jasno je da će budući vlasnici nastojati preuzeti što manji teret, pa se između redaka teksta natječaja može iščitati da država planira veliki otpis obveza, jer ne postoji investitor koji bi preuzeo glavninu duga, a kamoli dug u cijelosti. Država će otplatu dugova brodogradilišta nazvati potporama brodogradnji, a sve će to iskeširati porezni obveznici, kojima će se u perspektivi nakon kriznog možda uvesti i brodogradilišni porez.

Iako su s vodećim domaćim bankama za glavninu dospjelih ili uskoro dospjelih kredita diskretno dogovoreni reprogrami, prema nekim procjenama ne bi bilo iznenađenje da u 2009. kreditori, pogotovo inozemni, protestiraju više jamstava nego ikad, što bi još povećalo rupu u opustošenoj državnoj blagajni. Lani je, doduše, jedini takav slučaj bio primjer ciparske Depfa bank koja je krajem godine aktivirala jamstvo za 55 milijuna dolara kredita koji je stizao na naplatu u rujnu, nakon što, kako glasi verzija za javnost, neažurna i već bivša Uprava 3. maja nije reagirala na upozorenje iz Nikozije da je dug dospio na naplatu.

S kolikim opterećenjima pojedina brodogradilišta idu u prodaju vidi se i iz podataka o izdanim državnim jamstvima koje je Ministarstvo financija godišnje objavljuje u Narodnim novinama. Samo u 2008. državna jamstva za Brodosplit izdana su u iznosu od 906,95 milijuna kuna (našli smo i broju od čak 1,098 milijardi kuna), za 3. maj po jednoj verziji 539,7, a po drugoj 611,6 milijuna kuna, dok su za Brodotrogir izdana jamstva od 501,77 milijuna, a za Kraljevicu 338,8 milijuna kuna.

Promatramo po iznosima izdanih jamstava, vodeći kreditor brodogradnje lani je bila Zagrebačka banka u čiju je korist u 2008. prema podacima iz Narodnih novina država izdala jamstava u iznosu većem od 740 milijuna kuna.

Na drugom je mjestu već spomenuta ciparska Depfa s iznosom od 427 milijuna kuna jamstava, a slijedi Siteam Navigator Shiping iz Singapura sa 304,5 milijuna kuna, Dresdner Bank sa 264 milijuna kuna, Bayerische Landesbank sa 196 milijuna kuna, Privredna banka sa 139 milijuna kuna, OTP banka sa 134 milijuna kuna, Hrvatska poštanka banka sa 80 milijuna kuna i još neki.