Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2013

Državni dug premašit će 60 posto BDP-a već početkom 2014.

Izvor: liderpress.hr  

Državni dug premašit će 60 posto BDP-a već početkom 2014.

Realni BDP u 2013. u Hrvatskoj bi se mogao smanjiti za oko 1 posto, dok se u 2014. očekuje godišnji rast gospodarske aktivnosti od 0,7 posto, tijekom ove godine nezaposlenost bi se mogla i dalje povećavati, a realne plaće padati, dok se zbog stagnacije prihoda i povećanja rashoda i državnih investicija u ovoj godini očekuje povećanje proračunskog manjka.

Ocjene su to i prognoze iz srpanjske Informacije o gospodarskim kretanjima i prognozama koje je danas objavila Hrvatska narodna banka na svojim mrežnim stranicama. Realni BDP u ovoj bi se ovoj godini, prema sadašnjim očekivanjima, mogao smanjiti za oko 1,0 posto, pri čemu se očekuju pad osobne potrošnje i potrošnje države te vrlo slab rast izvoza i investicija. Za 2014. predviđa se postupan oporavak pod utjecajem rasta investicija i izvoza, pa bi rast BDP-a mogao dosegnuti 0,7 posto, s tim da prevladavaju negativni rizici. Istodobno nastavit će se kontrakcija osobne potrošnje i potrošnje države. Pretpostavlja se da će za Hrvatsku biti pokrenuta procedura pri prekomjernom manjku u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati relativno snažnu fiskalnu konsolidaciju u 2014. i sljedećim godinama, procjenjuju analitičari središnje banke. Smatraju da će intenzitet oporavka ovisiti o realizaciji investicijskih projekata, uvoznoj potražnji glavnih vanjskotrgovinskih partnera i o načinu provođenja fiskalne prilagodbe.

Analitičari HNB-a upozoravaju i kako je za ostvarivanje rasta bitno ojačati izvozni sektor, jer hrvatsko gospodarstvo karakterizira jedan od najnižih udjela izvoza robe i usluga u BDP-u među usporedivim zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe. Potrebno je stoga nastaviti s provođenjem strukturnih reforma koje će povećati izvozni potencijal domaćih poduzeća i privući izvozno orijentirana strana poduzeća. S obzirom na nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti u 2013. očekuju daljnji pad broja zaposlenih i rast broja nezaposlenih. Međunarodno usporediva, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 16,7 posto, a od 2014. mogla bi se stabilizirati te u idućim godinama postupno početi smanjivati, u skladu s očekivanim gospodarskim oporavkom. Pritom bi pad nezaposlenosti mogao biti i izraženiji, ako se intenzivira zapošljavanje u inozemstvu. Realne plaće pak mogle bi padati ne samo u 2013. nego i u 2014. godini. Stopa inflacije potrošačkih cijena bit će zamjetljivo niža nego u prethodnoj godini, prosječna godišnja stopa inflacije usporiti će s 3,4 posto u 2012. godini na 2,6 posto u ovoj, a na 1,9 posto u 2014.

Kunska likvidnost bankovnoga sustava bit će visoka, a HNB će biti spreman reagirati na moguće pritiske na tečaj. Manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a, što je za 1,0 postotni bod više nego u 2012. Pritom je povećanje u najvećoj mjeri posljedica rasta kamatnih rashoda. Za 2014. pretpostavljeno je da će Hrvatska morati započeti s fiskalnom konsolidacijom zbog pravila Pakta o stabilnosti i rastu. Naime, za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3 posto BDP-a, pokreće se tzv. procedura pri prekomjernom manjku. Zemlji se tada određuje rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5 posto BDP-a. Očekuje se zato, kažu u HNB-u, da će u 2014. manjak biti znatno smanjen, a prilagodba će se morati nastaviti i u sljedećim godinama. Kako su porezne stope postojećih poreza u Hrvatskoj već sada relativno visoke, prilagodba bi se ponajprije trebala provesti na rashodnoj strani proračuna.

Iako će prilagodba državnih financija vjerojatno dovesti do nešto lošijih gospodarskih rezultata u kratkom roku, ta je prilagodba bez sumnje nužna da bi se javne financije vratile na održivu putanju. Naime, hrvatski bi dug opće države već početkom 2014. mogao premašiti 60 posto BDP-a, napominju analitičari HNB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Novom vlasniku Dok-Inga prihod lani skočio za 29 posto

12.03.2026.

Njemački proizvođač oružja Rheinmetall izvijestio je u srijedu da mu je prihod u 2025. godini poskočio za 29 posto, 29 posto na 9,9 milijardi eura u 2025. godini i dalje bilježi snažanrast potaknut ratom u Ukrajini, priopćila je tvrtka u srijedu.

BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

27.02.2026.

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Rekordna godina za KONČAR – prihodi nadmašili 1,3 milijarde eura, dobit veća od 220 milijuna eura

26.02.2026.

Prema nerevidiranim financijskim izvještajima za 2025. godinu, konsolidirani prihodi od prodaje Grupe KONČAR dosegnuli su iznos od 1.319,6 milijuna eura, što je za 265,3 milijuna eura ili 25,2% više u odnosu na 2024. godinu.

"U 2026. prihod Žito grupe mogao bi preskočiti pola milijarde eura

19.01.2026.

Uključenjem MI-ja Ravlić u sastav Grupe i očekivanim uključenjem Zvijezde, Žito grupa postaje vodeći igrač u proizvodnji hrane

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1083 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 530 članka imaju tag obrazovanje
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk