Državni poticaji samo za poljoprivrednu proizvodnju

Iako su poljoprivredni poticaji za ovu godinu nominalno niži u odnosu na prošlu, na prihodovnoj strani proračuna za 2012. godinu oni iznose 4,811 milijardi kuna, a na rashodovnoj 3,9 milijardi kuna.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je kako će se u sljedećih nekoliko mjeseci pripremiti izmjene i dopune Zakona o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju te uvesti nova pravila igre, u prvom redu veća kontrolu isplaćenih poticaja za sljedeće razdoblje. Dobra je vijest što će poljoprivrednicima sve obveze iz prošle godine, sukladno zakonu na ime poticaja, biti podmirene. No upitna je dinamika isplate poticaja koja neće biti moguća do kraja veljače, kako traže poljoprivrednici, ističe Jakovina. Navodi pritom kako je bivše ministarstvo lani platilo samo osam mjeseci obveza za mlijeko, jedan kvartal za ribe i jedan dio za dohodovnu potporu, a sve ostale obveze iz 2011. ostale su za isplatu za ovu godinu. Te obveze bit će ispoštovane, a nakon analize, koja još nije cjelovita, došli smo do iznosa tih obveza od 3,17 milijardi kuna, kazao je Jakovina. Od toga su 123 milijuna kuna plaćena u privremenom financiranju u prva tri mjeseca ove godine, dok se 320 milijuna kuna odnosi na investicijske potpore za kapitalna ulaganja s rokom dospijeća do kraja lipnja i početka prosinca ove godine. Umanje li se obveze za te iznose te za analizu i modulacije, očekujemo da će te obveze za ovu godinu biti na razini 2,4 milijarde kuna, rekao je ministar. U Ministarstvu najavljuju veće kontrole i nova pravila igre za potpore kako bi se spriječile malverzacije, a imaju niz prigovora i na rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Smijenjena je ravnateljica te agencije Anica Lucević, a na njezino je mjesto imenovan Ante Pezo. Također smatraju da su se poljoprivredni poticaji povećavali iz godine u godinu, ali da dosad nisu opravdali očekivanja. Hrvatska i dalje ima samo šest do osam poljoprivrednih proizvoda dovoljno iz vlastite proizvodnje, a potrošači moraju kupovati jeftiniju, ali i nekvalitetnu hranu iz uvoza. U Ministarstvu najavljuju zaokret u korištenju poticaja jer su ih dosad dobivali oni koji imaju jako puno hektara zemlje, a ne bave se primarno poljoprivredno proizvodnjom. Darko Grivičić, HPK-ov predsjednik, kazao nam je da poljoprivrednici ne mogu dati novoj vladi 100 dana počeka da se uhoda i počne rješavati brojne probleme koji pritišću agrar. Dakle, odmah treba prionuti na posao.Dodao je da su poljoprivredni poticaji u Europskoj uniji isplaćeni još u listopadu prošle godine, a nisu manji od 350 eura po hektaru. Hrvatskim seljacima poticaji jako kasne, a sad bi ih još trebali čekati do kraja lipnja ove godine. Uz to, prerađivačke tvrtke, prije svih Agrokor, sve više koriste obradivu zemlju, a radi se o 35.000 hektara zemljišta, a pet posto njih troši 40 posto poticaja koji život znače malim poljoprivrednicima. EU-ov proračun za poljoprivredu i ruralni razvoj čini 47 posto zajedničkog proračuna zemalja Unije, koje iz nacionalnih proračuna izdvajaju oko osam posto za poljoprivredu. Taj iznos u Hrvatskoj nije u prosjeku veći od 2,5 posto proračuna.

Naravno, proračunska izdvajanja za poljoprivredu teško da će biti veća jer su ona po hektaru već pri samom vrhu što se tiče novih članica EU-a. Osim toga, zemlja je u velikoj krizi, a proračun ionako prenapregnut pa poljoprivrednici, koji znaju uporno blokirati prometnice neće moći računati na izdašniju državnu blagajnu.