Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Pro 2008

Dugoročni dalmatinski projekti za sve naraštaje

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Nedjeljko Musulin  

Dugoročni dalmatinski projekti za sve naraštaje

Najveći gospodarski potencijal Dalmatinske zagore leži u ruralnom odnosno eko-etno turizmu kroz koji se plasira domaći proizvod, suveniri, predmeti kućne radinosti… A riječ je o neslućenim potencijalima Zagore kojih nismo svjesni. Mnoge stvari i ne vidimo sve dok ne dođu strani turisti i dok se ne počnu zanimati za nešto što se nama čini kao posve obična stvar. Tu svu ljepotu i kulturnu baštinu, na žalost, ne vidimo jer tu živimo svaki dan. Eto, to je naš dugoročni projekt koji će trajati za sve domaće naraštaje«, naglašava pročelnik za turizam Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, potvrđujući tako jedan od udarnih pravaca razvitka Splitsko-dalmatinske županije.

Nedavno je pokrenut i Program obnove tvrđava na Cetini. Upravo je završen posao i na obilježavanju svih utvrda uz rijeku od njena izvora do ušća (105 kilometara) interpretativnim pločama veličine 1,5 puta 1,2 centimetra. To nam je potvrdio pročelnik za turizam Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella podsjetivši kako se svake godine uspješno provode i projekti »Dani otvorenih vrata Dalmatinske zagore« i »Etno-eko Hrvatska« te da je u punoj funkciji i kulturno-povijesni vodič tog područja. Stella ističe i projekt o osmišljavanju eko-etno sela koji je počeo potkraj 2004., ali kojeg je 2005. godine utemeljila i Skupština Splitsko-dalmatinske županije. Županija je lani odobrila prva sredstva iz proračuna za obnovu Velikog Godinja na području Vrgorca, ekonaselje u Zabiokovlju, u sastavu Parka prirode »Biokovo«. Spominje i eko-etno sela koja su najdalje otišla u razradi svojih programa vezanih za izradu autohtonih suvenira, uređenje i prilagodbe, poput Murvice i Dola na otoku Braču, Gornjeg Humca kod Jelse, Velikog i Malog Grablja na otoku Hvaru, Gornje Podstrane, Kokorića kod Vrgorca, Pode u Gornjem Prološcu.

»Najveći je problem što se kućanstva u Zagori nikad nisu bavila turizmom. Zato je jedna od prvih naših zadaća edukacija ljudi koji se žele baviti seoskim turizmom. Dosad smo održali šest seminara koje je prošlo 100 polaznika. No, ako akciju ne pojačamo u sljedećih pet godina moglo bi se dogoditi da nam stranci pokupuju nekretnine te da se bave svim i svačim, iskorištavajući naše resurse. To je doduše sve korektno jer je naše tržište slobodno, ali zašto istodobno ne omogućiti i domaćem stanovništvu da uživa blagodati svojih djedova«, kaže Stella.

Navodi da u Zabiokovlju, naročito u općinama Zagvozd, Šestanovac, Zadvarje, Proložac i gradu Vrgorcu, ima više sela pogodnih za prenamjenu u eko-etno naselja, a sva će dobiti na vrijednosti kad se sagradi tunel Sv. Ilije kroz Biokovo.
»Svima zainteresiranima nudimo informacije o mogućnostima novčanih potpora, ne samo naših nego i resornih ministarstava. Redovito objavljujemo i javne natječaje za kredite u vezi poticanja seoskog i kulturnog turizma, obnove starih kamenih kuća i okućnica, uređenja eko-etno naselja i prilaznih puteva. Županija također daje bespovratnu potporu, a veće šanse za novčane potpore imaju oni koji su već u programu eko-etno sela. No, najveći je problem u tome što vlasnici zemljišta i kuća nemaju riješene imovinsko-pravne odnose, pa im nekretnine nisu uknjižene. Zato naši ljudi, zasad, ne mogu podizati kredite i razvijati turizam«, upozorava Stella.

Zagora - posebno turističko područje
Joško Stella podsjeća da je Splitsko-dalmatinska županija u ožujku prošle godine prihvatila glavni plan razvoja turizma te da je tada prvi put Zagoru izdvojila kao posebno turističko područje. Tvrdi da je time zabilježeno novo razdoblje u razvitku Dalmatinske zagore, napominjući da se plan razvoja turizma na tom prostoru sasvim dobro razvija već dvije godine te da je pri samome kraju i izrada strategije razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije. Radi se i na novom projektu upravljanja plažama, a uskoro će se pojaviti novi logo i novi slogan. To su samo projekti koji će biti završeni do kraja ove godine. Iduće godine kreću konkretniji projekti koji će se temeljiti na Studiji kulturnog i ruralnog turizma.

Obnova rimskih i Napoleonovih cesta
Stella nam je dao ekskluzivnu informaciju o tome da Splitsko-dalmatinska županija upravo kreće u još jedan novi projekt. Riječ je o obnovi rimskih i Napoleonovih cesta u Zabiokovlju i Podbiokovolju, pa i znatno šire. Sve radi učinkovitijeg povezivanja tih prostora te animiranja i razvijanja avanturističkog turizma u Zagori.


Komentari članka

Vezani članci

HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine. Oglasio se Glavina

14.08.2026.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 miliju

Otkazivanja i popusti: Hrvatski turizam platio danak nerealnim cijenama

14.08.2026.

Visoke cijene i inflacijski pritisak natjerali turiste na kalkuliranje. Iznajmljivači u Istri i Dalmaciji ruše cijene smještaja i do 30 posto

Hrvatski turizam u plusu u srpnju i u prvih sedam mjeseci. Objavljeni novi podaci

11.08.2026.

U prvih sedam mjeseci Hrvatsku posjetilo 12,4 milijuna turista, koji su ostvarili 59,1 milijun noćenja, što je 1% više nego u istom lanjskom razdoblju

U lipnju u svim komercijalnim smještajnim objektima pad turističkih noćenja

11.08.2026.

U komercijalnim smještajnim objektima u lipnju ove godine bilo je 6,6 posto manje turista i 6,1 posto manje noćenja nego u lanjskom lipnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ukupni rezultat za prvih šest mjeseci bolji je od lanjskog z

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Tag cloud

  1. 2900 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1827 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 708 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 546 članka imaju tag porezi
  21. 375 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 462 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk