Dužnici će morati biti obaviješteni komu je banka prodala njihov dug

Ministar financija Marko Primorac predstavio je u četvrtak prijedlog zakonskog paketa kojem je cilj bolja regulacija i nadzor rada raznih subjekata koji se bave otkupom i naplatom potraživanja.

Predloženi zakonski paket obuhvaća izmjenu dvaju zakona, onaj o stambenom potrošačkom kreditiranju i o potrošačkom kreditiranju, a tu je i prijedlog novog zakona - o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja. Plan je da 14. rujna sa sjednice Vlade zakonske inicijative budu upućene u saborsku proceduru.

Primorac je istaknuo da je Ministarstvo financija, kao nositelj izrade zakonodavnog paketa, određeno vrijeme od dužnika, to jest građana, zaprimalo informacije i podneske o postupanjima prema njima od svih onih koji se bave otkupom, naplatom i servisiranjem potraživanja. Zakonsko rješenje je upravo i ponuđeno s obzirom na učestale pritužbe građana. Njime će se urediti i kupoprodaja i servisiranje neprihodonosnih kredita, tzv. NPL-ova, to jest potraživanja banaka koja one ne mogu naplatiti, pa ih onda prodaju raznim agencijama. Tu su i ostala otkupljena potraživanja, koja se dominantno odnose na potraživanja telekoma i za "komunalije".

Najvažnije novosti odnose se na bolju zaštitu dužnika prije kupoprodaje njegova dugovanja, zatim bolju zaštitu nakon kupoprodaje, tu je i uvođenje obveze licenciranja servisera neprihodonosnih kredita, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Zaštita dužnika prije kupoprodaje uključuje, uz već postojeće, i dodatne mjere za olakšavanje otplate kredita, uz obvezu njihove ponude prije kupoprodaje, a ne samo prije ovrhe, kao što je dosad bio slučaj. Predlaže se i obveza obavještavanja o namjeri kupoprodaje, pri čemu zakonski prijedlog sadrži i prekršajne odredbe u slučaju nepoštovanja njegovih odredbi.

Također, uz postojeće mjere koje uključuju ukupno ili djelomično refinanciranje ugovora o kreditu te izmjene prethodnih uvjeta ugovora o kreditu, što podrazumijeva produljenje roka otplate kredita, promjenu tipa kredita, odgodu plaćanja cijelog ili dijela obroka ili anuiteta za određeno razdoblje te promjenu kamatne stope, set mjera se širi na ponudu odgode plaćanja, djelomičnu otplatu, konverziju valute te djelomičan oprost i konsolidaciju duga. "Oni koji prodaju kredite, dakle banke, nemaju obvezu nuđenja svih ovih mjera i elemenata, ali moraju dokazati da su ponudili konkretnu mjeru, to jest neku od ovih mjera, te da su pokušale riješiti problem potrošača prije same kupoprodaje", napomenuo je Primorac.

Kada je riječ o zaštiti dužnika nakon kupoprodaje njegova dugovanja, tu je obveza njegova obavještavanja o obavljenoj kupoprodaji. "Zaprimajući pritužbe građana, shvatili smo da dio agencija ne pruža ni osnovne informacije, odnosno da prilikom kupoprodaje banke ne obavještavaju krajnje dužnike kome su prodali potraživanje, pa potrošači na kraju nisu svjesni komu su dužni", pojasnio je Primorac.