Dužobalnu liniju na Jadranu može spasiti samo strani brodar

Jadrolinija više ne može sanirati gubitke na pruzi Rijeka-Dubrovnik jer je putnika sve manje, a sadržaja na brodu nedovoljno da nekoga privuku. Kao sezonska linija nije od javnog interesa pa državne potpore više nisu dozvoljene.

Nakon nekoliko godina okolišanja, pala je presuda - Jadrolinija ukida trajektnu vezu između Rijeke i Dubrovnika, posljednju dužobalnu liniju na Jadranu, a trajekt Liburnija odlazi u prodaju ili u rezalište. O ukinuću te liniji govori se već godinama.

Prvo je 2009. svedena sa cjelogodišnje na sezonsku, jer su njeni godišnji gubitci dosezali do 45 milijuna kuna. I kao sezonska ostala je nerentabilna, pa bi se obično neposredno pred dolazak turista odlučilo da će linija opstati još jedno ljeto. Tako je bilo i ove godine - tek u travnju bilo je objavljeno da linija neće biti ukinuta, te da će Liburnija ploviti u razdoblju od kraja svibnja do kraja rujna.Sada je odluka donesena na vrijeme i s neoborivom argumentacijom, iako ukidanje te pruge znači utrnuće tradicije koja seže u prvu polovicu 19. stoljeća.

Konstantni pad u poslovanju nastavio se naime i ove godine - prevezen je 29.631 putnik i 5814 vozila, što je za 24 posto, odnosno 12 posto manje nego lani. U donošenju odluke o ukidanju bitna je činjenica da Hrvatska nakon ulaska u EU više ne smije pomagati tu liniju proračunskim novcem, što se dosad radilo preko Agencije za obalni linijski pomorski promet. Godišnje se tako isplaćivalo do 10-ak milijuna kuna, no ta potpora više nije dozvoljena jer dužobalna linija nije javni interes, što se vidi i iz njenog sezonalnog karaktera. Prije ljeta pojavila se jedna druga mogućnost, a ta je da se primijeni model sufinanciranja koji prakticiraju low-cost aviokompanije,

Početak linije u Trstu?
Prema prijedlogu Jadrolinije, uspostavio bi se novi sustav sufinanciranja linije u kojem participira lokalna samouprava. Ukupno je bilo potrebno osigurati 11 milijuna kuna za liniju, od čega je Jadrolinija kao svoj doprinos predlagala 3,5 milijuna kuna. Ideja je bila da ostatak novaca osiguraju Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik (po 1,5 milijuna kuna), Splitsko-dalmatinska županija i gradovi Split i Rijeka (po milijun kuna), a ostatak bi namirili gradovi Korčula i Hvar, Primorsko-goranska županija te Općina Mljet.

Bilo je i najava da će se u sufinanciranje uključiti i Hrvatska turistička zajednica. Od svega toga nije se dogodilo ništa - nitko nije dao novac i linija je ipak ukinuta. Javno se sada pobunio jedino riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, jer njegov grad gubi svoju zadnju brodsku liniju, a putnički je promet sveden na par katamarana. Međutim, neki od stručnjaka s kojima smo razgovarali napominju da, ako bi se linija nekako održala, nema potrebe da ona starta baš iz Rijeke. "Pa nije Rijeka nikakvo prometno čvorište, a ako neki turist već dođe autocestom do Bosiljeva sigurno neće skretati za Rijeku nego će se spustiti prema Dalmaciji. Imalo bi smisla ili da ta linija počne primjerice u Trstu, ili pak da trajekt vozi od Zadra do Dubrovnika. Iz Rijeke je trajekt ionako kretao navečer, pa zbog mraka turisti ne bi prije Splita ništa vidjeli", kaže naš sugovornik. U Jadroliniji ipak pozdravljaju Obersnelov apel, napominjući da dužobalnu liniju smatraju prvenstveno turističkim proizvodom.

"Do sada se nisu javili sudionici turističke industrije, hotelske kuće, turoperatori ili vlasnici kampova koji bi bili zainteresirani za priključivanje projektu. Ta bi linija mogla funkcionirati samo kao osmišljeni turistički projekt i njezina je budućnost vezana isključivo uz komercijalni aspekt. Razumijemo gradonačelnika Vojka Obersnela te mislimo kako njegov stav i razmišljanja mogu biti dobra motivacija cijeloj turističkoj branši da iznađe financijsku snagu i podrži liniju. Ovim putem pozivamo sve potencijalne partnere da se jave i predlože model, uz obavezan uvjet zatvorene financijske konstrukcije", rečeno nam je u Jadroliniji. Postoji li rješenje? Da, nakon predstojeće liberalizacije mogao bi se javiti neki strani brodar i preuzeti liniju. Danas, kad je cijeli Mediteran premrežen kruzerskim linijama, iznimno atraktivno zvuči plovidba uzduž cijele jadranske obale, tijekom koje se dotiče nekoliko mjesta pod zaštitom Unesca. prolazeći pritom pokraj desetaka otoka.

Izazovi za koncesionara
Doduše, taj bi se potencijalni koncesionar našao pred velikim izazovom. Liburnija je naime u raspadu i treba nabaviti neki bolji brod, što ne bi koštalo manje od desetak milijuna eura. U Jadroliniji pak spominju nužnost investicije od čak 50 milijuna eura. "Liburnija više ne zadovoljava uvjete komoditeta putnika traženih u današnje vrijeme, a nabavka modernijeg broda trenutno bi bila neopravdana i neodgovorna investicija", rekli su nam u Jadroliniji. Taj bi novi brod morao imati jednu palubu više, biti 20 do 30 metara duži i širi od Liburnije i nuditi puno više sadržaja na brodu, kao i veći broj kabina i veću garažu. Osim toga, dužobalna linija je sezonska, pa bi novi vlasnik morao dobro razmisliti što će raditi s tim brodom preko zime. Previše problema da bi se spašavatelj dužobalne linije tako skoro pojavio.