Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2019

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

Više od 62 posto zaposlenih u pravnim osobama ili njih oko 590 tisuća za ožujak prošle godine primilo je neto plaću nižu od hrvatskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci se odnose na 944.951 zaposlenog u pravnim osobama koji su za ožujak prošle godine ostvarili puni fond radnog vremena, a koji su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina.

U prvoj su skupini oni s neto plaćom do 2.750 kuna, kojih je bilo 0,6 posto, a slijede oni s plaćom od 2.751 do 3.200 kuna, kojih je bilo 7,6 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih, od čega njih oko 5.670 manje od 2.750 kuna.

Na drugom kraju skale su, pak, oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 5,3 posto, dok je od 10.001 do 12.000 kuna primilo 4,1 posto zaposlenih. Tako je oko 50,1 tisuća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine primilo više od 12.000 kuna, a oko 38.740 ih je primilo od 10.001 do 12.000 kuna.

VEZANI ČLANCI
>>>ANKETA: Treba li javno objaviti plaće zaposlenika u tvrtki?

>>>Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

>>>Anketa o radnoj snazi: Stopa nezaposlenosti pala na 8,4 posto

Prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine iznosila 6.253 kune, a taj je prosjek u statističkoj skupini zaposlenih s neto plaćama od 5.801 do 6.400 kuna.

Statistički je zaposlenih koji su primili do 6.400 kuna neto plaće za ožujak 2018. godine bilo ukupno 62,9 posto, ili nešto više od 594 tisuće osoba.

Zaposleni s prosječnim plaćama do 6.400 kuna razvrstani su u osam statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 4.001 do 4.600 kuna s udjelom od 13 posto, te oni s prosjekom od 4.601 do 5.200 kuna s udjelom od 11 posto. Tako je gotovo 227 tisuća ili gotovo svaki četvrti zaposlenik u pravnim osobama za ožujak prošle godine primio neto plaću od 4.001 do 5.200 kuna.

Nešto manje od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 31,8 posto ili gotovo 300,5 tisuća primilo je neto plaću od 6.401 do 12.000 kuna. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 6.401 do 7.200 kuna, njih je 10,4 posto.

Neto plaće od 7.201 do 8.000 kuna primilo je 7,6 posto zaposlenih, u skupini onih čiji je neto bio od 8.001 do 10.000 kuna ih je 9,7 posto, a između 10.001 do 12.000 kuna ih je 4,1 posto.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – više od deset posto zaposlenih primalo manje od 3.200 kuna, kao i da je najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 4.001 do 4.600 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima više od 179 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.750 kuna primilo jedan posto u toj djelatnosti, a njih 9,8 posto je primilo od 2.751 do 3.200 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Najveći broj zaposlenih u te je dvije djelatnosti bio je u skupini s prosječnim neto plaćama od 4.001 do 4.600 kuna – u prerađivačkoj ih je industriji bilo 15,4 posto, a trgovini 17,5 posto.

Po visokom udjelu zaposlenih koji spadaju u dvije najniže kategorije plaća izdvajaju se građevinarstvo i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je gotovo svaki peti zaposlenik primao manje od 3.200 kuna. Tako je u građevinarstvu, koje je imalo gotovo 57 tisuća zaposlenih, jedan posto njih primalo manje od 2.751 kunu, a više od toga ali manje od 3.200 primalo je daljnjih 18 posto, dok je od 24 tisuće zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u prvoj skupini bilo dva posto a u drugoj 16,6 posto zaposlenih.

Djelatnosti, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 18,9 i od 18,3 posto su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u kojima je bilo više od 32 tisuće zaposlenih.


Komentari članka

Vezani članci

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

10.03.2020.

Istražili smo kakav je rezultat polučila objava pozicija i plaća svih zaposlenika u domaćoj tvrtki, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, izuzmemo li državni aparat.

U avioindustriji 200 novih radnih mjesta

29.02.2020.

Vukovarske je vijećnike dogradonačelnica informirala o posjetu tvrtke koja će u travnju zaposliti prvih 50 djelatnika

Sve veći nedostatak ICT stručnjaka u EU

26.02.2020.

Zapošljavanje stručnosti u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) izazov je za poduzeća u Europskoj uniji (EU). Tijekom 2018. godine 9% poduzeća iz EU zaposlilo je ili pokušalo zaposliti ICT stručnjake. Više od polovice poduzeća (58%) izvije

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

25.02.2020.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine. Hrvatska se sve više oslanja na umirovljenike: od prodavača u trgovinama do liječnica u ordinacijama.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1041 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1029 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 275 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija