Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2019

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

Više od 62 posto zaposlenih u pravnim osobama ili njih oko 590 tisuća za ožujak prošle godine primilo je neto plaću nižu od hrvatskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci se odnose na 944.951 zaposlenog u pravnim osobama koji su za ožujak prošle godine ostvarili puni fond radnog vremena, a koji su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina.

U prvoj su skupini oni s neto plaćom do 2.750 kuna, kojih je bilo 0,6 posto, a slijede oni s plaćom od 2.751 do 3.200 kuna, kojih je bilo 7,6 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih, od čega njih oko 5.670 manje od 2.750 kuna.

Na drugom kraju skale su, pak, oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 5,3 posto, dok je od 10.001 do 12.000 kuna primilo 4,1 posto zaposlenih. Tako je oko 50,1 tisuća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine primilo više od 12.000 kuna, a oko 38.740 ih je primilo od 10.001 do 12.000 kuna.

VEZANI ČLANCI
>>>ANKETA: Treba li javno objaviti plaće zaposlenika u tvrtki?

>>>Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

>>>Anketa o radnoj snazi: Stopa nezaposlenosti pala na 8,4 posto

Prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine iznosila 6.253 kune, a taj je prosjek u statističkoj skupini zaposlenih s neto plaćama od 5.801 do 6.400 kuna.

Statistički je zaposlenih koji su primili do 6.400 kuna neto plaće za ožujak 2018. godine bilo ukupno 62,9 posto, ili nešto više od 594 tisuće osoba.

Zaposleni s prosječnim plaćama do 6.400 kuna razvrstani su u osam statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 4.001 do 4.600 kuna s udjelom od 13 posto, te oni s prosjekom od 4.601 do 5.200 kuna s udjelom od 11 posto. Tako je gotovo 227 tisuća ili gotovo svaki četvrti zaposlenik u pravnim osobama za ožujak prošle godine primio neto plaću od 4.001 do 5.200 kuna.

Nešto manje od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 31,8 posto ili gotovo 300,5 tisuća primilo je neto plaću od 6.401 do 12.000 kuna. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 6.401 do 7.200 kuna, njih je 10,4 posto.

Neto plaće od 7.201 do 8.000 kuna primilo je 7,6 posto zaposlenih, u skupini onih čiji je neto bio od 8.001 do 10.000 kuna ih je 9,7 posto, a između 10.001 do 12.000 kuna ih je 4,1 posto.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – više od deset posto zaposlenih primalo manje od 3.200 kuna, kao i da je najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 4.001 do 4.600 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima više od 179 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.750 kuna primilo jedan posto u toj djelatnosti, a njih 9,8 posto je primilo od 2.751 do 3.200 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Najveći broj zaposlenih u te je dvije djelatnosti bio je u skupini s prosječnim neto plaćama od 4.001 do 4.600 kuna – u prerađivačkoj ih je industriji bilo 15,4 posto, a trgovini 17,5 posto.

Po visokom udjelu zaposlenih koji spadaju u dvije najniže kategorije plaća izdvajaju se građevinarstvo i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je gotovo svaki peti zaposlenik primao manje od 3.200 kuna. Tako je u građevinarstvu, koje je imalo gotovo 57 tisuća zaposlenih, jedan posto njih primalo manje od 2.751 kunu, a više od toga ali manje od 3.200 primalo je daljnjih 18 posto, dok je od 24 tisuće zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u prvoj skupini bilo dva posto a u drugoj 16,6 posto zaposlenih.

Djelatnosti, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 18,9 i od 18,3 posto su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u kojima je bilo više od 32 tisuće zaposlenih.


Komentari članka

Vezani članci

Primili Vladine potpore od gotovo dva milijuna kuna, a nisu isplatili plaće radnicima

12.06.2020.

Više od 1200 poslodavaca nije isplatilo plaće svojim radnicima u zadnja tri mjeseca, prema istraživanju agencije Fininfo. Time je pogođeno najmanje 2.300 radnika. Međutim, ono što još više zabrinjava jest podatak da je gotovo 150 poslodavaca s liste neisp

Zidari i medicinske sestre traženiji od konobara! Za državnu maturu priprema se 32.000 učenika

05.06.2020.

Sve je spremno za 11. državnu maturu koja počinje u ponedjeljak 8. lipnja i na koju čeka 32.000 učenika, koji su prijavili 120.000 ispita. Zadnje pripreme kod maturanata i u školama gdje su prvi ispiti već stigli, a u Nacionalnom centru užurbano se sprema

Potražnja za zaposlenicima ponovno se probudila

01.06.2020.

Nije dinamično kao prije koronakrize, ali hrvatsko tržište rada treba nove zaposlenike. Zapošljavaju proizvođači antiseptika, građevinari, telekomi, IT industrija, marketing…

Kako uvesti nove zaposlenike u posao u vrijeme pandemije?

21.04.2020.

Uvođenje novih zaposlenika u posao nikada nije jednostavan i lak zadatak. U tom procesu, koliko god imali dobro posložen sustav, često sve muče podjednake brige: hoće li se osoba brzo uklopiti, kako će se slagati s ostatkom tima, hoće li brzo savladati ra

Vlada dogovara rezove u državnom i javnom sektoru, priča se o 20 posto manjim plaćama

14.04.2020.

Govori se o smanjenju plaća državnim službenicima i namještenicima koje bi mogle ići do 20 posto, neisplati dodataka na plaće koje su prosvjetni djelatnici izborili u štrajku, ali i rezanju plaća dužnosnicima na nacionalnoj i lokalnim razinama.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 721 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 696 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici