Egzodus iz Hrvatske: Pada broj nezaposlenih, ali pada i broj zaposlenih

Hrvatska je u srpnju zabilježila najveći pad nezaposlenosti u Europskoj uniji. Broj nezaposlenih ljudi spustio se na 189 tisuća ili na 10,6 posto, prema podacima Eurostata. Takvo smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj nije zabilježeno u prošla dva desetljeća, primijetili su analitičari Raiffeisen banke. Međutim, taj podatak nije razlog za slavlje, nego za veliku zabrinutost.

– To što je broj nezaposlenih pao na rekordno nisku razinu nije znak pozitivnog gospodarskog preokreta, nego masovnog iseljavanja mladih ljudi. Istovremeno smanjenje nezaposlenosti i zaposlenosti, što se događa u Hrvatskoj, izrazito je negativno za ekonomiju. To je još jedan znak da se Hrvatska nalazi pred demografskim slomom, što može dugoročno onemogućiti ekonomski napredak naše zemlje, upozorava ekonomist Neven Vidaković.

Via Njemačka

Naime, iako se broj registriranih nezaposlenih ljudi u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u prošlih 12 mjeseci smanjio za oko 52 tisuće, činjenica jest da se broj zaposlenih građana u zemlji ne povećava. Štoviše, broj radno aktivnih stanovnika – raspoloživih radnika – u posljednjih godinu dana smanjio se za 76 tisuća, ili za 4,6 posto, uočili su analitičari RBA prije dva tjedna, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku.
Očito je da mladi ljudi sve više napuštaju Hrvatsku u potrazi za poslom ili većim plaćama, a najviše odlaze u Njemačku. Od početka 2014. do kraja trećeg tromjesečja 2016. godine samo u Njemačku se »trajno« doselilo 128 tisuća hrvatskih državljana, prema najnovijem godišnjem izvješću OECD-a. Prema domaćim procjenama, broj iseljenih iz Hrvatske u prošle četiri godine veći je od 200 tisuća, pa nije čudno da je na hrvatskoj burzi rada sve manje prijavljenih. S druge strane, broj zaposlenih u zemlji već godinama se vrti na istoj razini i iznosi oko 1,5 milijuna ljudi.

Svaki treći radi

– Po svemu sudeći, podaci o padu broja nezaposlenih u Hrvatskoj su sporedni. Za našu zemlju najvažnije je da poveća broj zaposlenih, kako bi izbjegla ekonomsku stagnaciju, upozorava Vidaković. Dok broj zaposlenih ne povećamo na 1,8 do 1,9 milijuna ljudi, nećemo moći ubrzati gospodarski rast na željenih 4 do 5 posto godišnje. Ekonomski preokret nezamisliv je bez povećanja investicija i bez raspoložive radne snage, kaže Vidaković. Problem je što se Hrvatska, prema udjelu radno aktivnog stanovništva, nalazi na dnu ljestvice u Europskoj uniji. U SAD-u, primjerice, zaposleno je oko 45 posto stanovnika, a u Hrvatskoj malo više od trećine.

Naglo smanjivanje nezaposlenosti u Hrvatskoj djelomice je i posljedica starenja stanovništva, uočili su analitičari RBA. Prema njihovu mišljenju, demografsko starenje i iseljavanje najproduktivnijeg radno sposobnog stanovništva »ostaje golem izazov nositeljima ekonomske politike u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju«.