Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Kol 2009

Egzotični plodovi sa svih kontinenata iz Bistre

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Snježana Rajačić  

Egzotični plodovi sa svih kontinenata iz Bistre

Kwangoo i žuta lubenica, marakuja, jeju dinja, kiwano krastavac, peruanska jagoda i ino tropsko voće i povrće uspješno raste usred Bistre nedaleko od Zagreba. Podno Medvednice u bistranskom okrugu obitelj Ivana i Martine Šulog već se više od deset godina bavi uzgojem egzotičnog voća i povrća. Na 1800 četvornih metara plastenika raste tropska marakuja i pepino sočno povrće slično dinji, ali i višegodišnja rajčica-tamarilo. U sveopćem tropskom šarenilu dobro uspijevaju i čili papričice, kumquat naranča koja se jede s korom...

Poduzetni i kreativni supružnici, vlasnici tvrtke Exotic King, kažu kako je sve počelo kada je Ivan svojedobno od studentske ušteđevine kupio sjeme kiwano krastavca, vitaminske bombe, i počeo s uzgojem. Nije sve odmah išlo glatko, ali uporni Bistranin nije odustajao. Uzgoju i radu s egzotičnim voćem i povrćem učio se u hodu. Danas imaju oko 15 vrsta voća i povrća od čega potonje prednjači. Trebalo je volje i ustrajnosti da se sami pouče o uzgoju, skladištenju, pakiranju, kalibriranju i sortiranju proizvoda, ali i marketingu, brendiranju, propisima...

Tri im je godine sve propadalo, a tri su, pak, ljeta proizvodnju plasirali na naše tržište koje nije bilo zainteresirano za egzotične okuse. Zato su čak 80 posto proizvoda bacali, da bi danas 90 posto plodova svojega rada izvozili u Nizozemsku, Italiju, Englesku i Sloveniju. Prije šest godina ustrojili su četiri plastenika na svom imanju tik do unajmljene oranice od pola hektara na kojoj uzgajaju žute lubenice i druge egzotične kulture. U dijelu plastenika uzgajaju jeju dinje, tri sorte marakuje, fijoe, biljke bogate jodom... Oko 700 četvornih metara plastenika osigurano je za uzgoj mini rajčice koje mjesečno ubiru oko dvije tone.

»U plastenicima sam ljeti od pet ujutro do podneva ali i popodne«, kaže Šulog, diplomirani inženjer energetike i prometa, dodajući da posla uvijek ima, od plijevljenja, kopanja, obrezivanja biljaka... U poslu povremeno sudjeluje i supruga Martina, doktorica veterine koja ponajprije brine o njihovo četvero djece. Egzotične biljke ne traže specijalne uvjete, valja im samo prezimiti u kontroliranim uvjetima, a kod nas je to dva stupnja.

U plastenicima uzgaja i presadnice biljaka čija sadnja počinje kada prođe opasnost od mraza. Ni jedan uzgoj egzotičnog voća i povrća nije zahtjevan, a biljke ne špricaju jer nemaju (zasad) bolesti, kažu supružnici koji su u potrazi za znanjem bili u Japanu, Africi, Koreji, Obali Bjelokosti i drugim zemljama. Poslovne su kontakte ostvarili i u Berlinu, na glasovitom sajmu Fruits Logitica.

Sjeme pribavljaju diljem svijeta, iz Tajvana, Vijetnama, Južnoafričke Republike, Meksika, Sjeverne Amerike i drugih područja. Mjesečno, otkrivaju nam, iz malih plastenika ubiru dvije tone jeju dinje, a marakuje, kažu, imaju toliko da je gotovo ne mogu plasirati. Zadovoljni su i urodom višegodišnje rajčice (ulazi u kategoriju voća). Znatiželja i kreativnost Šuloge tjeraju u nove egzotične pohode, pa tako planiraju uzgoj babaka, planinske papaje, egzotičnog voća iz Južne Amerike.

Na uloženih 30.000 kuna vraćeno 120.000 kuna
Kada je riječ o uzgoju kiwana, divljega krastavca, za uloženih 30.000 kuna bruto dobit je oko 120.000. Vitaminom bogatu biljku sljubljenih okusa banane, marakuje, limete i dinje uzgajaju u Velikim Zdencima, gdje im je i glavnina proizvodnje. Sve uzgojene plodove, kažu, dostavljaju poštom i pouzećem, a ustrojili su i web stranicu www.exotic-king.com.

Stopostotna klijavost egzota
Klijavost egzota je stopostotna, a neke biljke plod nose već prve godine (kiwanoo, butter tikve, batat slatki krumpir, peruanska jagoda). Većina biljaka, pak, rađa druge godine (marakuja, babako, tamarilo), a treće fijoa i guava.

Bez EU kvota za egzotično voće i povrće
Kada se plodovi (p)oberu, biljke propadaju, a ciklus se opet ponavlja. Šulogi rade sadni materijal koji isporučuju njihovim kooperantima. Dobro je, kažu, što to voće i povrće nema ovdje prirodnih neprijatelja (štetnike) jer je novo. Proces proizvodnje obitelj obavlja ručno, a nisu, ponosno ističu, koristili ni kredite. Kažu kako bi bilo dobro kada bi se Hrvatska pozabavila takvom proizvodnjom jer Europska unija (još) nije uspostavila kvote za tu proizvodnju. Još je zahvalnije što se uzgoj može obavljati na malim površinama i sa zastarjelom tehnologijom.

Uzgajaju i plavi krumpir
Supružnici proizvode i nekoliko vrsta batata, slatkoga krumpira, i to crveni, ljubičasti i narančasti, od kojeg je, kažu, na uloženih 30.000 kuna dobit oko 90.000. Uzgajaju i plavi krumpir, ali i vitaminima bogate hokaido, futsu i butternut tikve. Ponosni su i na urod goji berija, zdravih antikancerogenih bobica biljke podrijetla s Himalaja.


Komentari članka

Vezani članci

Lidl i Spar ubrzano stižu Konzum, Müller puše za vrat DM-u, no najveće su iznenađenje plaće

19.06.2019.

Među lancima koji se bave prodajom hrane Lidl i Spar sustižu Konzum, u prodaji neprehrambenih proizvoda neprikosnoven je Pevec, a na drogerijskom tržištu Müller puše za vratom DM-u

Hrvatski poduzetnici u 2018. ostvarili više od 28,2 milijarde kuna neto dobiti

05.06.2019.

Hrvatski poduzetnici su u 2018. ostvarili više od 28,3 milijarde kuna neto dobiti, što predstavlja značajno poboljšanje konsolidiranog financijskog rezultata u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen neto gubitak od gotovo 3,1 milijarde kuna, pokazuje

Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

28.03.2019.

Broj patenata ipak ne odražava inovacijski učinak nekog društva. Međutim, moramo biti iskreni, Hrvatska nije razvojno i inovacijski orijentirana. Problemi leže u vrjednosnom sustavu skrivenom u zakonima, pravilnicima i drugim aktima koji uzrokuju negativn

Podravka ostvarila najbolji rezultat u povijesti, dosegnula dobit od 205,7 milijuna kuna

28.02.2019.

U prošloj je godini Grupa Podravka zabilježila rast prihoda od prodaje u svim regijama u kojima posluje, a najveći rast prihoda, za 71,5 milijuna kuna, zabilježen je u Adria regiji.

Najveći prihod ostvarili su poduzetnici privatnici

27.01.2019.

Najveća netodobit ostvarena je kod pedeset poduzetnika u državnom vlasništvu

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1013 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 370 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 265 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 270 članka imaju tag opg