Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lip 2018

EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

ilo kakvo daljnje smanjenje poreza trebalo bi kompenzirati uvođenjem suvremenog poreza na nekretnine, jedna je od poruka MMF-a hrvatskoj Vladi. MMF smatra da Hrvatska mora pojačano štedjeti u razdoblju gospodarskog rasta kako bi imala rezerve kad ekonomija uspori. Vrijednosni porez na nekretnine preporučuje nam i Europska komisija i, kako stvari stoje, oporezivanje nekretnina prometnut će se u vječnu zadaću sve dok je ne poštuje jedna od hrvatskih vlada.
Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Estonija porezom na imovinu prikupi 0,3 posto svog godišnjeg BDP-a, a ostale tri zemlje 0,4 posto. Hrvatska je 2016. godine imovinu svojih građana oporezivala s 207 milijuna eura (Slovenija 254 milijuna eura), a kako nam je BDP rastao, a porezno opterećenje ostalo isto, udio tog poreza spustio se s 0,5 na 0,4 posto BDP-a u 2016. godini. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se u spomenutom poreznom izvještaju Europske komisije vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto.

Vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, Velikoj Britaniji 4,3 posto, Belgiji 3,6 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Nekadašnje socijalističke države blaže zahvaćaju u imovinu građana: Slovenija i Češka naplate 0,6 posto BDP-a, Poljska 0,5 posto, Mađarska 1 posto, Bugarska 0,9 posto, Rumunjska 0,6 posto. Zajedno s komunalnom naknadom, koja se u obliku koji postoji u Hrvatskoj nigdje drugdje ne plaća, porezni teret na imovinu sličan je Mađarskome, odnosno natprosječno je visok u odnosu na ostale tranzicijske zemlje. Pitanje je zašto onda Europska komisija i MMF prozivaju samo Hrvatsku?

Uglavnom zato što se drugdje stvari nazivaju pravim imenom! Mađari, na primjer, svoj porez nazivaju porezom na luksuz i plaćaju ga svi koji imaju vikendice ili stanove, uz početno oslobođenje za nekretnine u kojima ljudi žive. Prihod je to lokalnih jedinica, a same stope uglavnom su vezane za vrijednost nekretnine. Sličan princip postoji i u drugim državama, a osnovno je pravilo da su stope poreza vezane za vrijednost nekretnine, s tim što nekretnine u kojima se živi imaju povlašten porezni tretman u odnosu na imovinu koja je u najmu ili u odnosu na zemljište. Komunalni doprinos u Hrvatskoj plaćaju svi vlasnici nekretnina, manji je primjerice u Dubrovniku nego u pojedinim slavonskim gradićima i on uglavnom ne uzima u obzir vrijednost i starost nekretnina. Kod posljednje porezne reforme ministar financija Zdravko Marić pokušao je komunalnu naknadu, uz nekoliko kriterija ovisno o namjeni i starosti, podvesti pod porez, no zbog otpora građana premijer Plenković ga je stopirao uz obrazloženje da cijeli taj posao nije dobro pripremljen. Neovisno o tome, lokalne su vlasti i nakon toga nastavile s poslovima vezanima uz masovnu procjenu nekretnina, čije će uvođenje čekati neku iduću vladu. Dakle, porezni teret na imovinu u Hrvatskoj nije malen, no kriteriji po kojima se oporezuju kuće za odmor ili plaća komunalna naknada prilično su neujednačeni, što je dobrim dijelom i razlog zbog kojeg nam politički i financijski mentori dijele packe.


Komentari članka

Vezani članci

Zagreb: Na tržištu nedostaje kvalitetnih nekretnina

28.09.2020.

ZAGREB - Osim pada potražnje za stanovima u središtu grada, analiza oglasnika Crozilla.com pokazala je kako su neke od posljedica potresa i korona krize koje su se proteklih mjeseci očitovale na zagrebačkom tržištu nekretnina također i izrazito velika pot

POREZ NA NEKRETNINE - Prodajom stana, kuće ili zemljišta može vas ‘zaskočiti‘ porez na zaradu

10.09.2020.

Nekretnina stečena kupnjom, darovanjem, nasljeđivanjem ili gradnjom u vlastitoj režiji u slučaju prodaje može se oporezovati i porezom na dohodak od imovine. Kriterij je određeni protek vremena od kupnje, a iznimka je samo ako se nekretnina prodaje članov

Stanovi u centru Zagreba više nisu popularni, sada se traže kuće i zemljišta u Lici

31.08.2020.

"Buduće kretanje cijena nekretnina obilježeno je visokom razinom neizvjesnosti. Osim o daljnjem razvoju pandemije, ponajviše će ovisiti o dugotrajnosti utjecaja njezinih posljedica na ekonomiju, posebice na kretanja na tržištu rada, turizam te, općenito,

Strani kupci pokazuju sve veći interes za nekretnine na Viru

30.08.2020.

ZAGREB - Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Pula gradovi su u kojima se tijekom srpnja na oglasniku Crozilla.com najviše pretraživala ponuda stanova za prodaju, dok su se oni za najam najviše pretraživali u Rijeci, a slijede Zagreb, Split, Zadar i Pula.

Poslovne nekretnine: Jačanje internetske prodaje i rad od kuće itekako će utjecati na kretanje cijena

20.08.2020.

Tržište poslovnih nekretnina u Hrvatskoj dosad nije bilo veći izvor sistemskih rizika, a njegova važnost u usporedbi s tržištem stambenih nekretnina iz perspektive stabilnosti domaćega financijskog sustava bila je znatno manja, stoji u najnovijoj analizi

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 371 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici