EK pokrenula postupak nametanja sankcija Hrvatskoj

Europska komisija u srijedu je započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom.

Zemlje članice imaju deset dana da se očituju o tom pitanju, a nakon toga će se odrediti sankcije Hrvatskoj, osim ako se ona u sljedećih nekoliko dana ne uskladi s europskim zakonima. Komisija može, ali ne mora, prihvatiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mjera. Komisija kao moguće mjere predlaže "pojačani monitoring i suspenziju" sredstava za pripremu za ulazak u schengenski prostor. Na upit što znači pojačani monitoring, Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice Komisije Viviane Reding, rekla je da je to jedna od opcija koja se predlaže i da će konačna odluka biti donesena nakon što se obavi postupak sa zemljama članicama. "Pojačani monitoring znači da se od Hrvatske mogu tražiti izvješća o provedbi zakona u području pravosuđa i unutarnjih poslova ili u vezi s korištenjem europskih fondova. Ali, konačne odluke još nema i stoga ne mogu biti konkretnija", rekla je Andreeva, koja je izbjegla odgovoriti je li riječ o sličnom postpristupnom monitoringu kakvog imaju Bugarska i Rumunjska. Što se tiče suspenzije korištenja sredstava schengenskog instrumenta, Hrvatska je za ovu godinu dobila već dobila 40 milijuna, a 80 milijuna eura za sljedeću godinu moglo bi biti suspendirano. Komisija dodaje da se odlučila na ovaj potez nakon više upozorenja i razmjene pisama s hrvatskim vlastima tijekom ljeta. "Komisija je ustrajno tražila od Hrvatske da brzo i bezuvjetno korigira zakon o provedbi europskog uhidbenog naloga i da se ponovno uskladi s europskom pravnom stečevinom. Na to su se hrvatske vlasti obvezale tijekom pristupnih pregovora", navodi Komisija.

Dodaje se da je Hrvatska pristala promijeniti sporni zakon, ali je kao uvjet postavila da stupi na snagu 15. srpnja 2014. godine. "Ta duga odgoda je neprihvatljiva. U lipnju 2013. Hrvatskoj je trebalo samo nekoliko dana - samo tri dana prije pristupanja - da promijeni zakon na način koji proturječi europskom uhidbenom nalogu", kaže se u priopćenju Komisije i dodaje da dulje od nekoliko dana ne bi trebalo ni za vraćanje prethodnog zakona, koji je bio u skladu s europskim propisima. U prošli petak potpredsjednica Reding, predsjednik Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele obavijestili su kolegij povjerenika o situaciji s Hrvatskom i dobili punu potporu čitave Komisije da se aktivira članak 39. iz hrvatskog pristupnog ugovora. Glasnogovornica Komisije Pia Ahrendkilde Hansen rekla je da se danas o tome pitanju nije ni raspravljalo, jer za to nije bilo potrebe, nego je "kolegij primio na znanje" ono što je Reding ovih dana najavljivala.

Članak 39. omogućuje Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave.