Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ožu 2022

Ekonomija bez recesije je kao godina bez zime

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Miodrag Šajatović  

Ekonomija bez recesije je kao godina bez zime

Od zazivanja recesije i depresije svakom poduzetniku i menadžeru diže se kosa na glavi. Ali na cikličku kontrakciju i čistilište mora se računati jer izgledne posljedice stalno odgađane recesije i depresije zastrašuju. Bar dok smo u kapitalizmu

U već glasovitoj knjizi 'Homo deus: kratka povijest sutrašnjice' izraelski znanstvenik Yuval Noah Harari promišlja o budućnosti ljudske vrste. Njegova je teza, pojednostavnjeno, da će čovjek u 21. stoljeću pokušati postati neka vrsta boga koji je sposoban prevladati smrt i kreirati umjetni život.

Kad je o ekonomskom životu u posljednjih desetak godina riječ, moglo bi se zaključiti da čovjek 21. stoljeća već ima božansku moć nad poslovnim ciklusima. Da smo sposobni dokinuti recesiju i depresiju kao kapitalizmu prirođene faze ciklusa koji već nekoliko stoljeća teče u ritmu oporavak – ubrzanje – recesija – depresija – oporavak… Čim iz nekog razloga zamiriše na recesiju i depresiju, središnji bankari upumpaju u svjetski financijski i ekonomski krvotok desetke tisuća milijardi dolara i eura.

Naravno da se od spominjanja recesije i depresije svakom poduzetniku i menadžeru diže kosa na glavi. Ali na nju se mora računati. Ekonomija bez recesije je kao godina bez zime. Kao da cijelu godinu traje ljeto, svaki dan puše blagi maestral, a nema bure koja bi pročistila zrak.

dgađanje neizbježnoga
Možda će jednoga dana u Hararijevu tehnohumanizmu, kad umjetna inteligencija preuzme upravljanje poslovnim ciklusima, biti moguća ekonomija bez recesije, s planiranim rastom od dva do tri posto, bez proizvedene, a neupotrijebljene robe. Ali do tada uzimanje lijeka u obliku monetarnih stimulansa, sa svim pogubnim nuspojavama i kontraindikacijama, da bi se odgodile recesija i depresija graniči s ludošću. Čisti primjer ekonomske dekadencije.

Što se dulje nezapamćenim tiskanjem novca pokušava zauvijek iskorijeniti faza kontrakcije u ekonomskim ciklusima, to će u jednom trenutku udar biti brutalniji, a triježnjenje aktera bolnije

Izgledne posljedice stalno odgađane recesije i depresije zastrašuju. Krajnji je čas da ih se pusti da se u godinu-dvije istutnje. Da se 'odradi' pročišćavanje i umanje neravnoteže koje odgađanjem jamče mnogo bolniji slom nego da se dopusti recesija svakih sedam do deset godina.

Pucanje nekretninskog balona 2009. i panika koja je u zapadnom svijetu zavladala izazvali su bjesomučno emitiranje novca (FED, ECB) ne bi li se ugasila vatra. Onda je 2019. došao lockdown zbog pandemije bolesti COVID-19, razlog za novo upumpavanje. Spriječena je depresija. Ali umjesto 5000 milijardi dolara prema nekim je procjenama pušteno 15.000 milijardi dolara u svjetski financijski krvotok. Sad je pak povod za dodatno upumpavanje novca ruska agresija na Ukrajinu. Još se jednom odgađa kontrakcija poslovnog ciklusa. No ekonomski zakoni u i dalje službujućem kapitalističkom sustavu ipak se ne mogu dokinuti (još ne postoje ekonomski homo deusi). Dolazi kazna u obliku inflacije. Koja će, prije ili poslije, ne samo usporiti rast BDP-a (stagflacija) nego i izazvati pad globalnog BDP-a, tj. klasičnu recesiju. I veliku depresiju.

Da ne bude zabune, razumna je mjera državne intervencije (monetarne i fiskalne) dobrodošla. Ali ovo što se događa kompromitiranje je ideje o djelomičnu izravnavanju sinusoide poslovnog ciklusa. Temeljna je ideja da se u fazi ekspanzije monetarnom politikom optimizam djelomično koči, a da se u fazi kontrakcije djelomično potakne oporavak. U posljednjem desetljeću poticanje monetarnim instrumentima primjenjuje se i kad ekonomija ide dolje, ali i kad je u uzletu.

Pogrešni signali mladima
Pogledajmo samo što to znači za Hrvatsku. Milijarde eura iz fondova EU nisu uzete od realne dodane vrijednosti poreznih obveznika razvijenih članica EU. To je novac izmišljen financijskim akrobacijama u Europskoj središnjoj banci i transferiran u sklopu proračuna EU. Onda to pretjeranim subvencijama, poticajima i grantovima neutemeljeno pregrije rast hrvatskog BDP-a. Državni proračun pun je EU novca kao šipak. Pa se dijeli šakom i kapom, često za bezvezne investicije. Ima i za bujanje državne administracije. Sve to stvara potrošačku potražnju. Pa i nekretninski balon. Laka EU lova dijeli se i drugim zemljama. I ondje se podgrijavaju potrošnja i optimizam. Pa Česi, Poljaci i ekipa ljeti preplave Jadran. Turizam jača, a industrija pati.

Zbog izostale recesije nastao je kaos i na tržištu rada. Bez serije stečajeva i otpuštanja manjak radne snage dodatno se povećava. Mlade generacije uljuljkavaju se u uvjerenju da im poslodavci moraju ispuniti baš sve zahtjeve.

Kad na kraju u jednom trenutku dođu recesija i depresija, sudar sa stvarnošću bit će iznimno bolan.


Komentari članka

Vezani članci

Musk: najskuplji poraz, pomilovanje u pričuvi, ali državne milijarde i dalje stižu

11.11.2026.

Ni na jednog sudionika ovih izbora, osim na Trumpa, nije uprto toliko očiju kao na Elona Muska. Najbogatiji čovjek na svijetu potrošio je pola milijarde dolara i izgubio. Sad mu predsjednik spominje pomilovanje, demokrati mu spremaju saslušanja, a država

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzala: Cijene u godinu dana porasle 4,9 posto

04.11.2026.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u listopadu je iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, objavio je DZS, čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, dok podaci Eurostata pokazuju da se Hrvatska s

Sumrak stoljetnog simbola švedske industrije

03.11.2026.

Volvo Cars je u samo godinu dana iz operativne dobiti od oko 600 milijuna eura otišao u gubitak od 500 milijuna eura, a prihodi su mu pali gotovo četvrtinu, s otprilike osam na samo šest milijardi eura. Prodaja je u trećem kvartalu potonula 10,7 posto na

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk