Ekonomski institut očekuje rast BDP od 1,3 posto

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) upozoravaju kako je u Hrvatskoj, po svemu sudeći, recesija nastavljena i u prvom tromjesečju ove godine, no u nastavku godine očekuju blagi oporavak i u ovoj bi godini rast BDP-a mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto

U ovoj se godini očekuje daljnji pad zaposlenosti, dok bi oporavak tržišta rada mogao započeti iduće godine, inflacija će ubrzati, a kamatne stope ponešto pasti, navode analitičari Instituta u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly. Bruto domaći proizvod (BDP) je u četvrtom tromjesečju 2010. bio 0,6 posto manji nego godinu dana ranije, čime je na razini cijele 2010. godine zabilježen pad gospodarske aktivnosti za 1,2 posto. 'Desezonirani podaci o kretanju BDP-a pokazuju da je pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju uslijedio nakon osjetnog rasta u trećem tromjesečju, čime su poništeni prvi znakovi oporavka te je odgođen izlazak iz recesije. Štoviše, niti prvi gospodarski pokazatelji za početak ove godine nisu ohrabrujući: industrijska proizvodnja i aktivnost građevinarstva opadaju, promet u trgovini na malo stagnira, a rast izvoza je usporen', navode analitičari Instituta. Usprkos blagom rastu kreditiranja poduzeća i smanjenju pritiska na Zavod za zapošljavanje, analitičari upozoravaju na i dalje prisutnu slabu aktivnost gospodarstva u prvom dijelu ove godine. Prognoze za nastavak godine ipak su nešto povoljnije. 'Očekuje se blagi oporavak potaknut povoljnijim kretanjima u sektoru investicija, djelomice i osobne potrošnje te rastom izvoza roba i usluga, naročito turističkog sektora. Rast BDP-a bi u ovoj godini mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto', procjenjuju u EIZ-u i dodaju da će takvom razvoju događaja pogodovat zaključivanje pristupnih pregovora s EU-om. Visoka likvidnost financijskog sustava i blago jačanje kreditiranja doprinijet će jačanju domaće potražnje. Iako će zbog toga doći do povećanja uvoza, očekuje se da će deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom ostati umjeren i u 2011. i u 2012. i bitno manji nego u razdoblju prije krize. Vanjski dug ne bi trebao prijeći granicu od 100 posto BDP-a, procjenjuju analitičari Ekonomskog instituta. Smatraju da nedavno slabljenje negativnih trendova u kretanju broja nezaposlenih nije dovoljno za zaključak o oporavku tržišta rada tako da se u ovoj godini očekuje daljnji pad zaposlenosti. Međutim, očekuje se da se negativna kretanja uglavnom iscrpe u ovoj godini kako bi u idućoj godini, bude li se rast BDP-a odvijao u skladu s predviđanjima, došlo do određenog oporavka. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi 18 posto, a u idućoj se smanjiti na 17,6 posto. Zbog rastućih inflacijskih pritisaka sa svjetskog tržišta hrane i energije očekuje se ubrzani rast domaćih cijena - stopa inflacije mogla bi porasti s prosječnih 1,1 posto u prošloj godini na 2,7 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini. Relativno visoka likvidnost financijskog sektora trebala bi se postupno preliti u povećano kreditiranje, premda će visok stupanj neizvjesnosti oko stanja na europskim financijskim tržištima dovesti tek do blagog pada kamatnih stopa. U pogledu fiskalne politike ne očekuju se vidljive promjene u ovoj godini, tako da će deficit biti veći nego prošle godine, dok bi proces konsolidacije javnih financija mogao započeti iduće godine, nakon izbora.

Analitičari EIZ-a ukazuju i na rizike nepovoljnijih kretanja od očekivanih koji uključuju mogućnost da državni proračun bude suočen s neočekivanim obvezama na osnovi ranije izdanih garancija, da smanjena zaposlenost i potrošački pesimizam dodatno ograniče osobnu potrošnju te da ponašanje koje održava status quo onemogući oporavak. S druge strane, očekuje se pozitivan učinak završetka pregovora o članstvu u EU-u, ali i znatni problemi ako proces neće teći u skladu s očekivanjima.