Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2009

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Zdravko Sever  

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Korištenje alternativnih izvora energije u Hrvatskoj je pionirski posao. Stoga se, iako planovi i programi za to postoje, radi korak po korak. Zainteresiranost za alternativne izvore energije postoji na razini državnih institucija i kod gospodarstvenika, a polako, istina još nedovoljno, pridružuju im se i građani, neposredni konzumenti. U ovome trenutku iz alternativnih izvora dobivamo jedan posto, a plan je do 2010. dobiti 5,8 te do 2020. godine 20 posto energije.

Među proizvođače alternativnih izvora energije spadaju i pogoni za proizvodnju peleta. Do sada s onim dovršenim u pogon je pušten i onaj u Brezinama nedaleko od Lipika, tako da u Hrvatskoj sada rade tri privredna subjekta koja se bave proizvodnjom peleta. Uskoro bi pak pelete trebalo proizvoditi sedam tvrtki. Među tri tvrtke koje su počele s proizvodnjom pelete odnedavno se nalazi i Gamauf iz Brezina nedaleko od Lipika, koja je u gradnju pogona za preradu biomase uložila 6,4 milijuna eura te za tu namjenu u visini od 1,6 milijuna eura digla kredit kod Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj. Vlasnik tvrtke Slavko Gamauf, koji ima tvornicu ali za druge namjene i u Turskoj te tamo zapošljava 380 radnika, objašnjava zašto se odlučio za proizvodnju peleta.

»Još prije tri godine odlučio sam se na ovaj korak. Ideju sam dobio u inozemstvu gdje puno radim i često sam vani. Današnji pogon rezultat je iskustva sličnih industrijskih pogona u EU, ali i naše prilagodbe i usavršavanja tehnologije.«

Naime, Slavko i njegovi sinovi, Saša i Roman, prilagodili su u cijelosti, a u pojedinim dijelovima izradili potpuno novu tehnologiju koju su ugradili u svoju tvrtku. Isplativost nije upitna.

»To je pilanski ostatak, šumska biomasa, piljevina od sječa i čišćenja stabala uz rijeke i potoke. Toga kod nas ima dovoljno, a mi dnevno proizvedemo četiri tone peleta na sat koje odmah odlaze na tržište Europske unije. Da možemo i znatno više proizvoditi Europa bi u cijelosti preuzela sve pelete«, kaže Slavko Gamauf. Stoga sa sinovima nema problema s plasmanom, ali ni s 50 kooperanata koji ih opskrbljuju s biomasom.

U novom pogonu zaposleno je 36 radnika s područja Lipika i time Slavko Gamauf u svojim tvrtkama u Hrvatskoj zapošljava 250 radnika. Kompletna proizvodnja je automatizirana tako da je rad čovjeka sveden uglavnom na kontrolu proizvodnog procesa. Obitelj Gamauf namjerava širiti proizvodnju i prvi korak bit će im vezan uz novi pogon, a proizvodili bi električnu energiju koju će prodavati HEP-u. Slavko i sinovi vjeruju da će i u tom naumu uspjeti jer biološkog otpada ima širom Hrvatske, pa neće biti problema sa sirovinom kako bi proizveli električnu energiju koju će preuzeti domaće tržište.

Proizvodnju i prodaju mogli bi povećati i za 500 posto
»Skoro 30 godina sam privrednik. Radim na europskom i svjetskom tržištu i prihvaćam njihove kriterije. Pratim sva kretanja pa sam se i pripremio za krizno razdoblje. Stoga mi u našoj tvrtki ne osjećamo krizu i vjerujte mi, kad bi proizvodnju peleta mogli povećati za 500 posto, sve bi prodali na inozemnom tržištu, a možete si misliti što će biti kad se otvori naše domaće tržište«, kaže Slavko Gamauf.

Razlozi za otvaranje novih pogona
U Hrvatskoj se samo iz šuma godišnje može dobiti četiri milijuna prostornih metara biomase. Riječ je o drvnom otpadu koje ostaje nakon sječe. Ako se tomu doda i činjenica da proizvođače peleta s otpadnim materijalom opskrbljuju pilane i drugi subjekti, to je dovoljno posla i za mnogo više pogona koji bi u Hrvatskoj prema programima i planovima trebali proizvoditi pelete. Sada se u Hrvatskoj s obzirom na kapacitete može proizvoditi 150.000 tona peleta, a mogućnosti se kreću i do 500.000 tona. Ako se tomu doda činjenica da sadašnja proizvodnja peleta u cijelosti završava na zapadnoeuropskom tržištu i da je s tih prostora potražnja puno veća, to je dovoljan razlog da se u Hrvatskoj, uz podršku ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, gospodarstvenici znatno više okrenu toj proizvodnji. Radi popularizacije korištenja peleta u ogrjevne svrhe Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo je i 300 peći namijenjenih za taj ogrjev, te ih podijelilo školama i knjižnicama.


Komentari članka

Vezani članci

HS-Produkt osniva Centar kompetencija za naprednu proizvodnju i mehatroniku

17.10.2019.

Tijekom sljedećih desetak godina snaga tvornice mjerit će se po kriteriju koliko imate robota, a ne brojem radnika. U tom smislu mi se pripremamo za budućnost i da ćemo biti potpora razvoju gospodarstva

AD Plastik: U tri mjeseca gotovo 158 milijuna eura novih poslova u Rusiji

11.10.2019.

Komplet statičkih brtvi za novi model vozila Lada Granta te vanjski strugači stakla za Renault Logan i Sandero proizvodit će se u ruskoj tvornici AD Plastik Togliatti

U Samoboru rade ponajbolje svjetske radare u hidrologiji, u Kini već drže 30 posto tržišta

10.10.2019.

Samoborska tvrtka Geolux odlučila je nakon nedavnih uspjeha na međunarodnim izložbama i prezentacijama pokušati daljnji prodor svojim radarima za mjerenje u hidrologiji na tržišta EU, SAD-a i Azije.

Umjetna inteligencija je pokretač razvoja, ali EU zaostaje za SAD-om i Kinom

03.10.2019.

Podatke treba otvoriti kako bi se olakšao trening umjetnoj inteligenciji, što je mukotrpan rad ukoliko se ne može odraditi automatizmom i nemoguć je za provesti bez dovoljne količine dostupnih podataka. Razvojem umjetne inteligencije zasigurno će doći do

Glazbena industrija 80 posto svojih prihoda bilježi od servisa za streamanje glazbe

09.09.2019.

Prema Wall Street Journalu i Udruženju diskografske industrije Amerike (RIAA) 80% svih prihoda u toj industriji dolazi od servisa za streamanje glazbe

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1249 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 981 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 549 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija