Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2009

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Zdravko Sever  

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Korištenje alternativnih izvora energije u Hrvatskoj je pionirski posao. Stoga se, iako planovi i programi za to postoje, radi korak po korak. Zainteresiranost za alternativne izvore energije postoji na razini državnih institucija i kod gospodarstvenika, a polako, istina još nedovoljno, pridružuju im se i građani, neposredni konzumenti. U ovome trenutku iz alternativnih izvora dobivamo jedan posto, a plan je do 2010. dobiti 5,8 te do 2020. godine 20 posto energije.

Među proizvođače alternativnih izvora energije spadaju i pogoni za proizvodnju peleta. Do sada s onim dovršenim u pogon je pušten i onaj u Brezinama nedaleko od Lipika, tako da u Hrvatskoj sada rade tri privredna subjekta koja se bave proizvodnjom peleta. Uskoro bi pak pelete trebalo proizvoditi sedam tvrtki. Među tri tvrtke koje su počele s proizvodnjom pelete odnedavno se nalazi i Gamauf iz Brezina nedaleko od Lipika, koja je u gradnju pogona za preradu biomase uložila 6,4 milijuna eura te za tu namjenu u visini od 1,6 milijuna eura digla kredit kod Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj. Vlasnik tvrtke Slavko Gamauf, koji ima tvornicu ali za druge namjene i u Turskoj te tamo zapošljava 380 radnika, objašnjava zašto se odlučio za proizvodnju peleta.

»Još prije tri godine odlučio sam se na ovaj korak. Ideju sam dobio u inozemstvu gdje puno radim i često sam vani. Današnji pogon rezultat je iskustva sličnih industrijskih pogona u EU, ali i naše prilagodbe i usavršavanja tehnologije.«

Naime, Slavko i njegovi sinovi, Saša i Roman, prilagodili su u cijelosti, a u pojedinim dijelovima izradili potpuno novu tehnologiju koju su ugradili u svoju tvrtku. Isplativost nije upitna.

»To je pilanski ostatak, šumska biomasa, piljevina od sječa i čišćenja stabala uz rijeke i potoke. Toga kod nas ima dovoljno, a mi dnevno proizvedemo četiri tone peleta na sat koje odmah odlaze na tržište Europske unije. Da možemo i znatno više proizvoditi Europa bi u cijelosti preuzela sve pelete«, kaže Slavko Gamauf. Stoga sa sinovima nema problema s plasmanom, ali ni s 50 kooperanata koji ih opskrbljuju s biomasom.

U novom pogonu zaposleno je 36 radnika s područja Lipika i time Slavko Gamauf u svojim tvrtkama u Hrvatskoj zapošljava 250 radnika. Kompletna proizvodnja je automatizirana tako da je rad čovjeka sveden uglavnom na kontrolu proizvodnog procesa. Obitelj Gamauf namjerava širiti proizvodnju i prvi korak bit će im vezan uz novi pogon, a proizvodili bi električnu energiju koju će prodavati HEP-u. Slavko i sinovi vjeruju da će i u tom naumu uspjeti jer biološkog otpada ima širom Hrvatske, pa neće biti problema sa sirovinom kako bi proizveli električnu energiju koju će preuzeti domaće tržište.

Proizvodnju i prodaju mogli bi povećati i za 500 posto
»Skoro 30 godina sam privrednik. Radim na europskom i svjetskom tržištu i prihvaćam njihove kriterije. Pratim sva kretanja pa sam se i pripremio za krizno razdoblje. Stoga mi u našoj tvrtki ne osjećamo krizu i vjerujte mi, kad bi proizvodnju peleta mogli povećati za 500 posto, sve bi prodali na inozemnom tržištu, a možete si misliti što će biti kad se otvori naše domaće tržište«, kaže Slavko Gamauf.

Razlozi za otvaranje novih pogona
U Hrvatskoj se samo iz šuma godišnje može dobiti četiri milijuna prostornih metara biomase. Riječ je o drvnom otpadu koje ostaje nakon sječe. Ako se tomu doda i činjenica da proizvođače peleta s otpadnim materijalom opskrbljuju pilane i drugi subjekti, to je dovoljno posla i za mnogo više pogona koji bi u Hrvatskoj prema programima i planovima trebali proizvoditi pelete. Sada se u Hrvatskoj s obzirom na kapacitete može proizvoditi 150.000 tona peleta, a mogućnosti se kreću i do 500.000 tona. Ako se tomu doda činjenica da sadašnja proizvodnja peleta u cijelosti završava na zapadnoeuropskom tržištu i da je s tih prostora potražnja puno veća, to je dovoljan razlog da se u Hrvatskoj, uz podršku ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, gospodarstvenici znatno više okrenu toj proizvodnji. Radi popularizacije korištenja peleta u ogrjevne svrhe Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo je i 300 peći namijenjenih za taj ogrjev, te ih podijelilo školama i knjižnicama.


Komentari članka

Vezani članci

Osječani mogu prodati patent, ali žele proizvoditi u Slavoniji

22.01.2018.

Riječ je o višestrukoj utičnici s mehanizmom za olakšano izbacivanje utikača

Od ambrozije pravi pelete za grijanje!

22.12.2017.

Ambrozije, biljke koju svi nastoje iskorijeniti ali u tome ne uspijevaju, ovdje ima na sve strane. Dakle, sirovina za moju peć raste ispod prozora po cijelom polju, na sve strane je ima, pa zato nema razloga za brigu

Apple kupuje Shazam za 400 milijuna dolara

13.12.2017.

Shazam je kompanija osnovana u Velikoj Britaniji 1999. godine, a korisnicima omogućuje prepoznavanje i kupnju glazbe putem pametnih telefona ili računala na temelju isječka glazbenog zapisa.

Pipistrel i Norveškoj prodao svoje električne zrakoplove

30.11.2017.

Norvežani žele imati većinu malih zrakoplova na električni pogon, problem je u tome što promet takvih letjelicama nije reguliran.

Željezara nakon dvije godine počinje raditi

30.11.2017.

Ovaj sisački metalurški pogon u svojim je zlatnim godinama poslovanja bio pravi div, koji je zapošljavao 15.000 ljudi.

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija