Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2012

Europljani ušteđevinu sele u virtualni svijet

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Alenka Juričić  

Europljani ušteđevinu sele u virtualni svijet

Dok se dužnička kriza rasplamsava širom starog kontinenta, Europljani sve više izvlače svoj novac iz banaka u strahu za svoje ušteđevine te ih sele u sigurne luke poput obveznica SAD-a ili Kanade te – virtualnog novca zvanog Bitcoins, piše američki list Financial Post.

Volumen europskih uloga leti nebu po oblake, pri čemu se takav rast osjeti ponajviše na račun uloga ljudi iz Grčke, Italije, Španjolske, ali i Nizozemske koji su, očito, izgubili povjerenje u bankarski sustav. Bitcoinsi su postali zanimljivi i stoga što prinosi na državne obveznice jakih ekonomija u zadnje vrijeme također padaju na vrlo niske razine. U takvoj situaciji građani europskih zemalja našli su novo »utočište« za svoju ušteđevinu. Bitcoin je »internet valuta« koja se pojavila 2009. godine i to kako bi se izbjegli troškovi transakcije jedne valutu u drugu te općenito smanjili troškovi plaćanja on-line. Naime, nema plaćanja naknada s obzirom da se radi o sustavu izvan klasičnog bankarskog sustava. Isto tako, ovaj je novac i izvan kontrole države te nacionalnih banaka. S obzirom da u vrijeme aktualne krize vlade država u cijelom svijetu u ekonomije upumpavaju ogromne količine takozvanih fiskalnih stimulansa, potencijalno stvarajući podlogu za snažan rast inflacije, nije čudno što je Bitcoin odjednom privukao mnogo pažnje, kao i druge digitalne valute. Zanimljivo je da su ljudi više voljni svoj novac preseliti u Bitcoin sustav, koji je podložan upadima hakera, umjesto bankama s dugogodišnjom tradicijom ili trezorima država, primjećuju u ovom listu. Digitalni novac tako je već pretrpio jake hakerske napade poput onog od prošle godine kada su hakeri napali Mount Gox, jednu od najvećih Bitcoins mjenjačnica.

Komentirajući ovaj trend, ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako više godina postoji trend stvaranja virtualnog novca i nitko ustvari ne zna koliko ga konkretno ima. – Virtualni novac može biti balon koji će se kad-tad raspuknuti. Karakterističan je po tome što se sve odvija bez kontrole države i centralnih banaka što ga čini apsolutno nesigurnim. Pitanje je gdje je u svemu tome realni novac, jer u konačnici i taj virtualni novac mora imati uporište u realnoj vrijednosti, kazao je Novotny.


Komentari članka

Vezani članci

Bitcoin više nije kriptovaluta kojom se najviše trguje

08.10.2019.

Tu ulogu preuzeo je tether koji na dan ostvaruje vrijednost svih trgovanja od gotovo 21 milijardu američkih dolara.

Hoće li Facebook postati svjetska središnja banka?

24.06.2019.

Glavni problem koji su kriptovalute imale do sada, tj. imaju još uvijek - s obzirom na to da Facebook još nije lansirao libru i ona neće zaživjeti još godinu dana - jest problem adopcije, odnosno to što se ne koriste na puno mjesta. Kriptovalute omogućava

Ničim izazvane, kriptovalute skočile za 19 milijardi dolara

03.04.2019.

Analitičari smatraju da rast nije izazvao neki poseban događaj, pa skok pripisuju emocionalnim investitorima

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Bitcoin potonuo ispod 3.500 dolara, u tjednu srušen 35%

26.11.2018.

U posljednjih sedam dana bitcoin je izgubio čak 35 posto vrijednosti. To je najveći tjedni pad za ovu kriptovalutu od travnja 2013. godine kad je u jednom tjednu ova kriptovaluta srušena 44 posto.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2051 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija