Europljani ušteđevinu sele u virtualni svijet

Dok se dužnička kriza rasplamsava širom starog kontinenta, Europljani sve više izvlače svoj novac iz banaka u strahu za svoje ušteđevine te ih sele u sigurne luke poput obveznica SAD-a ili Kanade te – virtualnog novca zvanog Bitcoins, piše američki list Financial Post.

Volumen europskih uloga leti nebu po oblake, pri čemu se takav rast osjeti ponajviše na račun uloga ljudi iz Grčke, Italije, Španjolske, ali i Nizozemske koji su, očito, izgubili povjerenje u bankarski sustav. Bitcoinsi su postali zanimljivi i stoga što prinosi na državne obveznice jakih ekonomija u zadnje vrijeme također padaju na vrlo niske razine. U takvoj situaciji građani europskih zemalja našli su novo »utočište« za svoju ušteđevinu. Bitcoin je »internet valuta« koja se pojavila 2009. godine i to kako bi se izbjegli troškovi transakcije jedne valutu u drugu te općenito smanjili troškovi plaćanja on-line. Naime, nema plaćanja naknada s obzirom da se radi o sustavu izvan klasičnog bankarskog sustava. Isto tako, ovaj je novac i izvan kontrole države te nacionalnih banaka. S obzirom da u vrijeme aktualne krize vlade država u cijelom svijetu u ekonomije upumpavaju ogromne količine takozvanih fiskalnih stimulansa, potencijalno stvarajući podlogu za snažan rast inflacije, nije čudno što je Bitcoin odjednom privukao mnogo pažnje, kao i druge digitalne valute. Zanimljivo je da su ljudi više voljni svoj novac preseliti u Bitcoin sustav, koji je podložan upadima hakera, umjesto bankama s dugogodišnjom tradicijom ili trezorima država, primjećuju u ovom listu. Digitalni novac tako je već pretrpio jake hakerske napade poput onog od prošle godine kada su hakeri napali Mount Gox, jednu od najvećih Bitcoins mjenjačnica.

Komentirajući ovaj trend, ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako više godina postoji trend stvaranja virtualnog novca i nitko ustvari ne zna koliko ga konkretno ima. – Virtualni novac može biti balon koji će se kad-tad raspuknuti. Karakterističan je po tome što se sve odvija bez kontrole države i centralnih banaka što ga čini apsolutno nesigurnim. Pitanje je gdje je u svemu tome realni novac, jer u konačnici i taj virtualni novac mora imati uporište u realnoj vrijednosti, kazao je Novotny.