Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2019

Fajferice im odredile životni put: doveli ih na Krk pa s otoka preselili na kopno

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Fajferice im odredile životni put: doveli ih na Krk pa s otoka preselili na kopno

Iako su živjeli na otoku Krku, inženjerka cestovnog prometa, Milka Stupan i njezin suprug Boris, po zanimanju nautičar, nisu odabrali turizam, kao izvor prihoda. Potaknuti ljubavlju prema vrtlarstvu i stočarstvu supružnici su se odlučili na neuobičajen potez – na najveći su hrvatski otok, u susjedstvo galebova i riba, po prvi put u povijesti doselili nerasta i crnu slavonsku svinju s praščićima. Upravo su zbog svinjogojstva prije nekoliko godina i preselili s otoka na imanje pet kilometara udaljeno od Vrbovca, gdje, na plodnoj zemlji proizvode svu hranu, od mesa, preko jaja i meda, do zdravih grickalica.

Crna slavonska svinja prvi put u povijesti doselila je na Krk
"Rođena sam na selu te sam sve do svoje 18. godine svakodnevno pomagala svojima u poslovima u vrtu i oko životinja tako da mi apsolutno ništa, što se tiče vrtlarstva, stočarstva i poljoprivrede općenito, nije strano. Sve to što sam zavoljela još u djetinjstvu preraslo je s godinama u moju veliku ljubav. životinje i rad u vrtu nešto su što me opušta i u čemu istinski uživam. Ta se moja ljubav poklopila s velikom željom da suprug i ja, jednog dana, počnemo proizvoditi svoju vlastitu hranu. Razmatrali smo razne mogućnosti, a onda smo donijeli i konačnu odluku – na otoku ćemo uzgajati crne slavonske svinje“, prisjeća se 52-godišnja Milka Stupan početaka svoje, kako kaže, avanture u koju je krenula 2013. godine.

"Sretna okolnost je bila što je naš obiteljski prijatelj imao zapuštene drmune, tako na Krku zovu zemljišne čestice u vlasništvu. Kako bismo tu zapuštenu zemlju doveli u red, prije šest smo godina napravili veliku radnu akciju – raskrčili smo drmune, kupili i postavili ograde te električnog pastira i sve je bilo spremno za useljenje novih stanara. Na sajmu u Slavonskom Brodu kupili smo umatičenu krmaču s rodovnikom, koja je imala 9 praščića, a uz nju i umatičenog nerasta te smo tu veliku slavonsku obitelj dopremili na Krk. Bio je to dan za pamćenje, jer je tada, po prvi put u povijesti otoka, crna slavonska svinja uselila na Krk“, pričaju simpatični supružnici.

Otočnu farmu svinja nazvali su Bodulica
Kako bi mogla prijaviti svinje, Milka je, po savjetu veterinara, otišla u Rijeku te je otvorila OPG. No, kako kaže, nije tada još bila dovoljno informirana te je tek kasnije saznala da je, umjesto otvaranja OPG-a, trebala samo registrirati farmu.

"Kako stanovnike otoka nazivaju boduli i mi smo našu otočnu farmu slavonskih svinja nazvali Bodulica. Kroz dvije godine bavljenja svinjogojstvom uvjerili smo se da našim "Slavonkama“ itekako prija mediteranska klima, odlično su se razvijale i napredovale. No, ispostavilo se da je uzgoj svinja, kada nemaš baš ništa od vlastite hrane, vrlo skup jer kupovati, a potom i dopremati kukuruz, žitarice i lucernu s kontinenta na otok, definitivno nije mali trošak. Mnogi su, stoga, mislili da ćemo odustati od svinjogojstva, no prevarili su se – između svinja i otoka, odabrali smo svinje te smo, zbog njih, odlučili napustiti Krk i preseliti se u unutrašnjost, gdje ćemo za njih moći sami uzgajati hranu“, kaže Milka Stupan.

Našli su svoju kućicu iz snova usred plodne zemlje
Odlučni da se nastave baviti svinjogojstvom, supružnici su krenuli u potragu za malim seoskim imanjem.

"Tražili smo neko svoje mjesto pod suncem, komad plodne zemlje na kojem ćemo moći sami uzgajati hranu za svinje, ali i hranu za cijelu našu obitelj. Na sreću, potraga je urodila plodom. Preko grupe na Facebooku našli smo malo seosko imanje. Kućica i 3 hektara plodne zemlje u selu Lovrečka Velika, nedaleko od Vrbovca, bili su baš ono o čemu smo sanjali te smo 2015. kupili imanje, udruživši sredstva s mojom sestrom i zetom koji žive u Njemačkoj. Zajedno sa svojim svinjama, a imali smo tada već četiri krmače i mnogo praščića, preselili smo s Krka u svoj novi dom. Uslijedili su mjeseci rada, kako bismo sve na imanju doveli u red, no i suprug i ja smo radoholičari, pa nam ništa nije bilo teško i uspjeli smo“, priča naša sugovornica, ističući kako joj je u ostvarenju sna pomagala i njena 85-godišnja majka.

Nakon financijski zahtjevnog pothvata, u koji se s obitelji upustila, vijest da kao vlasnica OPG-a može tražiti poticaj na zemlju koju obrađuje i na crnu slavonsku svinju, kao zaštićenu pasminu, došla je u pravi trenutak.

Hrana koju si proizvedemo, bolja je od one u hotelima s 5 zvjezdica
"U ovoj godini istječe mi obveza od 5 godina držanja crne slavonske svinje. I dalje ću imati svinje, ali neću više tražiti poticaj, jer mi uz svakodnevni obim poslova na farmi, sve to stvara dodatne obaveze i pritisak. Za druge mjere za poljoprivrednike nisam se niti prijavljivala, jer moj cilj je postignut – na našem imanju sada proizvodimo svu hranu u količinama dovoljnim za naše potrebe“, kaže Milka Stupan.

Odluku da se s mora presele na kopno, supružnici nisu požalili, jer svoja su tri hektara plodne zemlje pretvorili u pravu malu tvornicu zdrave hrane, koja je, kako kažu, bolja i od one u hotelima s pet zvjezdica.

U ovoj godini istječe mi obveza od 5 godina držanja crne slavonske svinje. I dalje ću imati svinje, ali neću više tražiti poticaj jer mi uz svakodnevni obim poslova na farmi, sve to stvara dodatne obaveze i pritisak, kaže Milka Stupan.

"Tužno je da ovdje, u Lovrečkoj Velikoj, ima mnogo neobrađenih i zapuštenih njiva, a ova plodna zemlja, na kojoj uspijeva doslovno sve, ima toliko mnogo potencijala! Mi smo presretni jer sve na našem stolu potječe s našeg grunta, uzgojeno bez ikakve 'kemije'. Često kažem da ovakvu hranu nemaju niti hoteli s pet zvjezdica. Meso mojih svinja je vrhunsko, jer su uzgojene na otvorenom, hranjene lucernom, kukuruzom, žitaricama, tikvama, jabukama, povrćem iz mog vrta te zelenom travom, koje ovdje ima u izobilju, od proljeća do jeseni.

Naše kokice su cijeli dan vani, na velikoj površini, te čitavu godinu imamo svoja jaja. U vrtu, koji je dobrim dijelom malčiran, uzgajam sve, čak imamo i svoj kikiriki, kukuruz kokičar, bučine sjemenke, pa tako, uz orahe i lješnjake, imamo i svoje domaće, zdrave grickalice. Prve jutarnje vrtlarice su moje patke, koje čuvaju vrt od najezde puževa. Ne kupujemo ništa od hrane, a u dućan idemo samo po kruh, sol, kavu i nešto malo šećera, jer gotovo sve zaslađujemo medom od naših pčela. Imam i svoju mast, a u zamjenu za svoje proizvode dobijemo maslinovo ulje“, priča nam Milka.

Na komadu plodne zemlje može se proizvesti sva hrana za obitelj
San ove inženjerke da sama proizvodi svu hranu za svoju obitelj ostvaren je te poručuje: "Na samo jednom, ne baš velikom komadu plodne zemlje na selu, može se proizvesti kompletna hranu za jednu obitelj, a viška je toliko da bi se mogle prehraniti i još tri obitelji".

Poučena iskustvom, Milka je došla i na ideju koja bi, po njenom mišljenju, bila od velike pomoći malim proizvođačima, a ujedno bi omogućila brojnim obiteljima da se hrane zdravo, po povoljnim cijenama.

"Mi mali poljoprivrednici svakodnevno imamo viškove svojih proizvoda, no na žalost, nemamo kamo s njima. Problem bi mogle riješiti male otkupne stanice, gdje bismo mogli dnevno prodati taj višak proizvoda. Iz tih bi se otkupnih stanica zdravom hranom, domaćim voćem i povrćem, mogli svakodnevno snabdijevati vrtići i škole. U sklopu stanice, mogla bi čak biti i mala kuhinja u kojoj bi se, od voća i povrća koje ima kratak vijek trajanja, pravili džemovi, marmelade, zimnica… Otkupne bi stanice mogle dogovoriti otkup svježeg voća i povrća i s malim dućanima u okolici.

Na taj bi način poljoprivrednik odmah dobio nešto novca, otkupna stanica bi zaradila kroz prodaju otkupljenih proizvoda te bi se sama financirala, a profitirali bi i kupci jer bi dobili zdravu, domaću hranu, po prihvatljivoj cijeni“, poručuje vlasnica farme Bodulica.


Komentari članka

Vezani članci

Sav češnjak sade ručno, a sve što uzgoje - prodaju do sredine listopada

19.02.2020.

Bilo bi nam veliko zadovoljstvo kada bismo svojim primjerom bar nekoga ohrabrili i potaknuli da se vrati zemlji i poljoprivredi jer, iako je teško, uz dovoljno volje i želje, rezultati ne izostaju, kaže 28-godišnji Ivan koji sa suprugom Romanom uspješno g

Ne gledajmo jedni druge kao konkurenciju, što nas je više bit će manje uvoza

19.02.2020.

Svima koji, čitajući moju priču, požele i sami krenuti s uzgojem jagoda, poručujem da mi se slobodno jave za sve potrebne savjete, jer budu li u ovu slatku avanturu krenuli kao grlom u jagode, potrošit će godinu dana samo na učenje i prikupljanje svih pot

Kulen Novosel: Brendiranje i marketing uz pomoć županije za još jači proboj na tržište

19.02.2020.

Nikada nisam očekivao, koliko god ga volio, da će moj kulen pobuditi toliko zanimanje u Hrvatskoj i šire. To je dokaz da se sve što se radi sa srcem i isplati, kaže Slađan Novosel, vlasnik farme rasplodnih krmača i tovilišta te sve poznatijeg kulena.

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

Uzgajat će i minilubenice, 15-kilašice nisu tražene

13.02.2020.

Sve je veća potražnja za manjim lubenicama. Prije je bilo pravilo što veće, to bolje i nekada su se tražile one od 15-ak kilograma, ali danas više ne. Sada su zahtjevi za lubenice od 8 do 12 kilograma. A ima upita i za ove male pa ćemo ove godine imati po

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija