Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2009

Faktoringom do lakšeg uvoza

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Renato Đurđević  

Faktoringom do lakšeg uvoza

Putem uvoznog faktoringa uvoznici mogu razviti svoje poslovanje jer se dugovanje ne bilježi u poslovnim knjigama uvoznika kao financijska obveza, već kao obveza prema dobavljaču, za razliku od bankovnih akreditiva ili jamstava. Na taj način tvrtke mogu uvesti više robe i eventualno više zaraditi.

Uvozni faktoring je najmanji član u hrvatskoj obitelji faktoringa i vjerojatno će proteći još pokoja financijska kriza dok se ne izmigolji iz sjene starije braće. Primjerice, najveća tvrtka koja pruža faktoring usluge u Hrvatskoj Erste Factoring i ne nudi tu uslugu navodno zbog manjka interesa klijenata i složenosti takve usluge. S druge strane, faktori koji su uvrstili uvozni faktoring u svoj portfelj ostvaruju minorni promet u tom segmentu faktoringa poput zagrebačkog Prvog faktora. Ta prva faktoring-kuća u nas je lani okrenula 450 milijuna eura od čega na uvozni faktoring otpada svega 0,5 posto prometa.

Uvozni faktoring omogućuje tvrtkama da kupuju robu iz inozemstva bez bankovnih garancija, akreditiva ili avalnih mjenica. Tvrtka robu normalno naručuje s ugovorenom odgodom plaćanja, ali umjesto plaćanja u korist njezina dobavljača u inozemstvu, fakturu plaća na račun faktoring-kuće. U svakom slučaju, kaže Vesna Šojat, predsjednica Uprave Erste Factoringa, uvozni faktoring je proizvod namijenjen visoko bonitetnim domaćim klijentima koji redovito uvoze od inozemnog dobavljača uz uvjet odgode plaćanja s dospijećem minimalno 30 dana.

Dva su oblika uvoznog faktoringa. U prvom slučaju riječ je o dobavljačkom faktoringu, faktoring-kuća financira tvrtku koja uvozi robu iz inozemstva, na način da uplati sredstva inozemnoj tvrtki, a po dospijeću se naplati od kupca – tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj, dok je u drugom slučaju faktoring kuća u Hrvatskoj korespodent inozemnoj faktoring-kući i samo daje garanciju. Znači, u uvoznom faktoringu javljaju se četiri sudionika: klijent, faktoring-kuća, kupac (u inozemstvu) i korespodentna faktoring kuća u zemlji dužnika. Putem uvoznog faktoringa, smatraju financijaši, uvoznici mogu razviti svoje poslovanje jer se dugovanje ne bilježi u poslovnim knjigama uvoznika kao financijska obveza, već kao obvezu prema dobavljaču za razliku od bankovnih akreditiva ili jamstava koji smanjuju kreditnu sposobnost. Na taj način tvrtke mogu uvesti više robe i eventualno više zaraditi.

- Daljnja prednost uvoznog faktoringa u odnosu na bankovne akreditive leži u tome što je uvozni faktoring revolving posao, tj. poslovanje se obavlja unutar određenih limita koji se tijekom razdoblja korištenja ‘pune i prazne’. Suprotno uvoznom faktoringu, bankovni akreditiv jednokratni je posao što klijentu znatno otežava i usporava proceduru rada. Naime, jednom kad klijent iskoristi akreditiv kod svakog sljedećega mora proći bančinu provjeru boniteta što traje znatno dulje. Uz to, uvoznik pri korištenju uvoznog faktoringa ne snosi troškove poslovanja, već ih snosi izvoznik-prodavatelj dok pri korištenju bankarskih akreditiva i garancija troškove najčešće snosi uvoznik-kupac. Na taj način uvoznici mogu pobrati više marže ili pak prodati robu po konkurentnijim uvjetima nego tvrtke koje uvoze robu koristeći se uslugama bankarskih akreditiva ili garancija - tumači Tomaž Kačar, direktor Prvog faktora.

Za razliku od domaćeg faktoringa u kojem faktoring kuća ima izravan kontakt s klijentom i potpisan ugovor s pratećom dokumentacijom, kod uvoznog se faktoringa ne potpisuje ugovor već samo ‘Introductory letter’ odnosno generalna cesija što je podloga za obavljanje posla uvoznog faktoringa. U domaćem faktoringu klijent je u ulozi prodavatelja, jer u tom slučaju on faktoring kući prodaje svoja potraživanja, a u uvoznom je faktoringu u ulozi kupca, no u oba se slučaja provjerava klijentov bonitet.

Ključna razlika je i u ulozi faktoring-kuće. Kod domaćeg faktoringa ona je kreditor, a kod uvoznog isključivo garant. Zasad, uvozni faktoring najviše traže tvrtke koje su zaglibile s bankovnim garancijama i akreditivima, odnosno one kojima je bilanca preopterećena tim instrumentima osiguranja pa im je smanjena kreditna sposobnost. Upitno je koliko će se taj vid faktoringa razvijati u budućnosti jer faktoring kuće najavljuju da će više promovirati izvozni faktoring jer je traženiji, a i u skladu je s nacionalnim planom gospodarske politike.


Komentari članka

Vezani članci

Novi model financiranja u Hrvatskoj: Do novca preko POS uređaja

06.11.2026.

Poduzetnici do financiranja mogu doći bez odlaska u banku, a iznos otplate ovisi o dnevnom kartičnom prometu

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Ozbiljan deficit: Fali nam 30 milijuna litara vina, a omotnica neiskorištena

26.02.2026.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je s gotovo 50 posto prije desetak godina na manje od 30% danas, rekao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK naglasivši da je zato važno da i novac koji dolazi kroz Vinsku omotnicu iskoristimo u cijelosti.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk