Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2010

Franšize donose novac

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Magdalena Družijanić  

Franšize donose novac

Hrvatsko se tržište tek otvara za sustav franšize i franšiznog poslovanja, koncept je prepoznat, ali još se presporo razvija. Za oblik poslovanja u kojem davatelj franšize primatelju daje pravo korištenja svoga branda i provjerenog sustava poslovanja, a zauzvrat se kupac franšize obvezuje platiti franšiznu pristojbu, godišnja prodaja u svijetu broji se u milijardama, dok kod nas, slaže se i Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, nema ni konkretnijih službenih podataka.

Nema potpore institucija i banaka
− U Hrvatskoj je trenutno prisutno oko 170 franšiznih brandova, od kojih 20-ak domaćih, redom hrvatskih kompanija. Zajedno zapošljavaju oko 17.000 zaposlenih, s prosječnim rastom od 10 do 15 posto godišnje − kaže Ljiljana Kukec. Na promociji franšizinga u Hrvatskoj treba još puno raditi jer, nažalost, ne postoji potpora kruga institucija i banaka. Iako u Hrvatskoj još uvijek dominiraju strane franšize, već dulje vrijeme uspješno posluju i neke domaće tvrtke koje su razvile vlastite franšize, primjerice Body Creator, Bio&Bio, AH Servis ili Torte i to, napominje Kukec.

− Nema potpore ni u obliku nekog nacionalnog plana promocije, zbirnih podataka što se potražuje, a koji bi pomogao u pogledu domaćih franšiza. Ulaskom u Europsku uniju stvari mogu, zbog konkurencije i njihova lakšeg ulaska na domaće tržište, biti još gore, a mi nespremni – objašnjava.

U Centru, kaže, svakodnevno zaprime desetke poziva kojima se građani žele informirati, te potražuju zbirne podatke o tome koje franšize nedostaju ili barem da ih se savjetuje gdje i kako što mogu napraviti. No, na pozivu Centru najčešće i ostaju, jer država preko institucije još uvijek nema nikakav konkretan plan za takvo poslovanje. I kriza je djelomično, kao i u svim drugim industrijama, udarila po franšizama, objašnjava Kukec, i to posljednjih godinu dana, kako u svijetu, tako i u nas za desetak posto. Da je recesija ostavila traga na franšiznom poslovanju, no ipak u manjem postotku nego u drugim oblicima poslovanja, slaže se i Splićanin Robert Bilić, koji se prvi put upoznao s franšiznim sustavom 1997. godine, kad je postao prvi hrvatski McDonald’s franšizer, a koji temu franšiza obrađuje i na svojem internetskom blogu.

− Razlika između običnog i franšiznog poslovanja leži u tome što lansiranjem nekog svog proizvoda ili usluge više riskirate i zapravo ne znate kako će ljudi na tržištu reagirati na određeni proizvod, osim toga, uči se na vlastitim pogreškama, a kod franšiznog proizvoda kupujete brand koji je na tržištu već uhodan. Usporedbe radi, u 75 posto slučajeva otvaranje vlastite samostalne kompanije i takvo poslovanje propadne nakon pete godine, dok u 85 posto slučajeva franšizno poslovanje uspješno radi i nakon pete godine − kaže Bilić, koji je prije godinu dana uzeo prava za master franšizu tvrtke Signarama te sada vodi grafički centar Signarama u Splitu.

Prije master franšize Signarama, Bilić je deset godina držao franšizu splitskog McDonald’sa, sve do zatvaranja restorana 2007. godine u centru Splita. On se za otvaranje restorana McDonald’s obučavao deset mjeseci, no to mu do posljednjeg trenutka nije osiguralo siguran posao i dobivanje franšize. Bilić kaže da je McDonald’s globalno prije nekoliko godina napravio zaokret u strategiji u dosta zemalja, uključujući i Hrvatsku, te su počeli preuzimati franšizne restorane natrag u korporaciju. Prije mjesec dana, 16 restorana McDonald’sa u Hrvatskoj preuzeo je Georg Gavrilović mlađi, u partnerstvu s Robertom Kujundžićem.

Unosni poslovi
Na pitanje što eventualno može savjetovati budućim zainteresiranim kandidatima za različite vrste franšize, Bilić ove godine predlaže okretanje prema franšizama prodaje sendviča, krafni, čišćenja i održavanja prostora, diskontnih frizerskih salona, hotelima s povoljnijim cijenama usluga, a nikako ne one vezane uz spa, wellnesse i solarije.


Komentari članka

Vezani članci

Kako osigurati vjernost menadžera: Otpremnina kao instrument sigurnosti za tvrtku

19.12.2018.

Postoje razlike u menadžerskim ugovorima između privatnih i državnih/lokalnih tvrtki jer ‘državne tvrtke nude veću sigurnost uz manju plaću i posebice dodatne bonuse

Neprijatelji profitabilnosti: Kako ih pobijediti i od jedne kune stvoriti dvije?

13.12.2018.

Istina je i da direktori vrlo dobro znaju što im na kraju godine ostane, kada se sve zbroji i oduzme. No čak i najboljima se događa da previde neku od komponenti koje im mogu pomoći

Na trećem Diablogu proglašeni najbolji blogeri, influenceri i brendovi

22.11.2018.

Rezultati najnovijeg istraživanja o hrvatskoj blogerskoj i influencer sceni pokazali su kako su kreatori sadržaja sve zreliji, uz brigu o vlastitim online kanalima velika većina (61%) ima i stalan posao, te su visoko obrazovani (75%)

Najbolje europske zemlje za početak poslovanja

20.11.2018.

Prvo mjesto zauzela je Hrvatima draga Irska, nakon nje slijedi Island, dok treće mjesto drži Švedska.

Zdravoljupci povećali potrošnju u Konzumu za 40 posto

19.11.2018.

TCC je gotovo istu kampanju radio za Lidl Irskoj i Nizozemskoj, a Billa u Austriji, s time da su se negdje zvali Food Heroes, negdje Vitamin Stars, a u Hrvatskoj Zdravoljupci. Konzum je u ovom slučaju igrao na već prokušanu stvar koju je iz nekog razloga

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1862 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 792 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 801 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag EU
  11. 868 članka imaju tag svijet
  12. 844 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 752 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 452 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 338 članka imaju tag poticaji
  22. 404 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 316 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast