Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2018

GEM istraživanje: U poduzetničke pothvate se ulazi više iz prilike, a ne nužde

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

GEM istraživanje: U poduzetničke pothvate se ulazi više iz prilike, a ne nužde

U Varaždinu, na Fakultetu organizacije i informatike, 5. srpnja predstavljeni su neki od glavnih zaključaka najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za 2017. godinu te je predstavljena dodatna analiza poduzetničkog kapaciteta Sjeverne Hrvatske. Istraživanje je predstavila Slavica Singer u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca. Događanje je popratio veliki broj poduzetnika, predstavnika akademskog sektora, kao i javnog sektora.

Okupljene su pozdravili organizatori Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Sanja Ostroški, direktorica regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca u Varaždinu te Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike. Nakon pozdrava organizatora, profesorica Slavica Singer je predstavila novo GEM istraživanje za 2017. godinu.

U poduzetništvo iz uočene prilike

U Sjevernoj Hrvatskoj 22% odraslih građana vidi priliku u poduzetništvu što je znatno daleko od europskog prosjeka (37%), ali čak 21% ljudi ima namjeru baviti se poduzetništvom što je bolje u odnosu na europski prosjek (15%). U poduzetništvo se prema istraživanju ulazi iz uočene prilike, a ne iz nužde što je vrlo važan podatak za dugoročnost i održivost poduzetništva u Sjevernoj Hrvatskoj.

Oni koji u pothvat ulaze zbog uočene prilike češće imaju dugoročnije planove i optimističniji su te više doprinose gospodarstvu kroz jaču inovativnost i stvaranje novih radnih mjesta. Prisutan je i strah od promašaja (kao i u cijeloj EU) što dodatno blokira ljude da se ohrabre i okušaju u poduzetništvu. Postoji prostor za napredak te je potrebno dodatno educirati i ohrabriti građane kako bi se približili europskom prosjeku.
Odrasla poduzeća u Sjevernoj Hrvatskoj

Sjeverna Hrvatska ima najveći postotak ”odraslih poduzeća” (5,8%) u odnosu na prosjek Hrvatske (4,4%) te je po tom pitanju najbliže europskom prosjeku (7,1%) što je vrlo važno za razvijanje poduzetničkog kapaciteta regije i države.

– Poduzetnički kapacitet zemlje ili regije određen je interakcijom pojedinca (sa znanjem i predanosti) i okoline čije komponente (regulatorni okvir, razvijenost financijskog tržišta, suradnja istrazivača i poslovnog sektora…) podržavaju, a ne ograničavaju poduzetničke inicijative. Poduzetničko djelovanje rezultat je promišljenih odluka temeljenih na znanju. Poduzetnikom se postaje učenjem, formalnim i iskustvenim, a ne rođenjem. Sredine koje njeguje kulturu suradnje i zajedničke odgovornosti (lokalne samouprave, akademske zajednice i poslovnog sektora) uspijevaju razviti jači poduzetnički kapacitet, izjavila je Slavica Singer prilikom predstavljanja novog GEM istraživanja.

Istraživanje je za Hrvatsku proveo kao i proteklih godina GEM istraživački tim kojeg čine Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer i Sunčica Oberman Peterka sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na čelu sa Slavicom Singer te CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.

Istraživanje su nakon predstavljanja na okruglom stolu uz moderatora ekonomskog analitičara Velimira Šonju dodatno komentirali i Dubravka Lekić, vlasnica Terma Jezerčica, Jarmila Pezo, predsjednica Uprave informatičke tvrtke IGEA te Tihomir Premužak, generalni direktor Vetropack Straže i predsjednik Izvršnog odbora HUP-Podružnice Varaždin.

U izuzetno zanimljivoj raspravi sudionici okruglog stola su se osvrnuli ne problem nedovoljnog broja rastućih poduzeća koja imaju sposobnost ulagati u razvoj te konkurirati na domaćem i stranom tržištu. Također, komentiralo se političko i regulatorno okruženje, inovativnost, nove tehnologije, uvjete za razvoj IT industrije, sustav financiranja i kreditiranja poduzetnika.

Ubrzati izdavanje dozvola

Da je u Hrvatskoj i dalje teško pridobiti potrebne dozvole kod novih investicija dokazuje primjer kojeg je u raspravi istaknula Dubravka Lekić koja je upravo u završnoj fazi izgradnje novog kampa u Termama Jezerčica.

– U zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za nove mobilne kučice, lokalni je županijski ured uvjetovao dokaz o statičnosti objekta, iako nije riječ o gradnji apartmačna niti hotela. Tek kad su slovenski proizvođači prema zahtjevima taj element unijeli u dokumentaciju mogli smo krenuti s realizacijom investicije. To upućuje kako je prilikom pribavljanja dozvola potrebno što manje admistritativnih prepreka kako bismo mogli što jednostavije realizirati projekte i otvoriti Terme za što veći broj posjetitelja u vrijeme ljetne turističke sezone. Kao poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom mogu primijetiti kako ponekad ne postoje zajednički interesi koji su iznad stranačkih, a da na korist svima pomažu poduzetnicima da što lakše rastu i otvaraju nova radna mjesta.

Prilagoditi javne natječaje

Kao glavne prepeke razvoja poduzetništva Jarmila Pezo u Hrvatskoj vidi u visokim nametima, posebno na plaće i u neprilagodbi javnih natječaja kojima bi se mogli više preferirati domaći ponuđači usluga.

– U IT sektoru, posebno ako ste član međunarodne grupacije, pristup novcu nije problem, ali je veliki izazov ostati konkurentan i zadržati kvalitetne IT stručnjake. Poznato je da su plaće zaposlenika u tom sektoru neusporedivo veće u drugim zemljama Europske unije i zato je važno što je više moguće smanjiti namete za poslodavce i radnike kako bi ih zadržali u Hrvatskoj, ističe Pezo.

Politika niskih plaća je povijest

Postoje tri grupe iseljenika, prvu čine mladi koji zbog društvene klime žele promijeniti sredinu i nemaju ozbiljniju tendenciju povratka u Hrvatsku. Druga skupina iseljenika su visokoobrazovani stručni kadrovi koji mogu uz višestruko bolje uvjete ostvariti svoju karijeru izvan Hrvatske te treću skupinu čini najveći broj građana koji zbog nemogućnosti pronalaska posla prihvaća drugačije uvjete rada i života u inozemstvu.

– Vidimo da se među tom skupinom jedan broj ljudi ipak počeo vraćati u Hrvatsku te im trebamo ponuditi bolje uvjete rada nego što su bili do sada. Politika niskih plaća je povijest. Kao industrija koja posluje u blizini drugih zemalja potrebno je da budemo konkuretni kako bismo zadržali radnike u Hrvatskoj, koji zbog boljih uvjeta na dnevnoj razini odlaze preko granice u potrazi za kvalitetnijim životom, izjavio je Tihomir Premužak, generalni direktor Vetropack Straže i predsjednik Izvršnog odbora HUP-Podružnice Varaždin.

Učiti na pozitivnim primjerima od drugih zemalja

Na raspravi je zaključeno da se gospodarski sektor u Hrvatskoj mora tranformirati da bi bio konkurentan nadolazećim stranim tržištima, no to još uvijek nije učinio javni sektor. I ovo istraživanje kao i ostala ukazuju na konkurentnost našeg gospodarstva u odnosu na druga u Europskoj uniji, ali je važno također uspoređivati i našu javnu upravu s javim upravama u drugim zemljama.

Istaknulo se da je važno poticati razvoj menadžmenta u javnoj upravi kako bi se lakše odredili prioriteti i donosile odluke koje će ubrzati javne usluge i olakšati ih poduzetnicima. Hrvatska još puno mora učiniti da se u privatnom i javnom sektoru posveti stalnom učenju, a posebno od zemalja koje su pokazale najbolje primjere poticanja poduzeništva, obrazovanja i konkurentnosti u privlačenju investicija i kvalitetnih radnika.


Komentari članka

Vezani članci

Poreč prvi u Hrvatskoj: Možete li pogoditi o čemu se radi?

17.06.2026.

Poreč je vodeći hrvatski grad po broju novootvorenih poduzeća na tisuću stanovnika. Prema najnovijoj analizi poduzetničke aktivnosti, u Poreču se otvara 6,68 novih poduzeća na tisuću stanovnika, što je najbolji rezultat među svim hrvatskim gradovima i još

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Kolak: Smionost čini razliku između uspješnih i neuspješnih

25.05.2026.

Na panel raspravi u Zagrebu čelnici Končara, Zagrebačke burze i Zagrebačke banke govorili o kapitalu, hrabrosti i rastu domaćih kompanija

Unlokie – riječki startup koji zna kako pokrenuti igru

13.05.2026.

Riječki startup Unlokie pokrenuo je pilot projekt na Igralištu Kampus, jednom od najposjećenijih javnih sportskih prostora u gradu Rijeci, s oko 70.000 korisnika godišnje.

Sumina: Poduzetnički put naučio me da je odgađanje najskuplja odluka

20.04.2026.

Sumina je sa samo 32 godine napravio jedan od najvećih exita na domaćoj poslovnoj sceni, dok se sada ostvaruje i u investicijskim vodama

Tag cloud

  1. 2876 članka imaju tag turizam
  2. 1507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2717 članka imaju tag hrvatska
  4. 1815 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1659 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1257 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 699 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 873 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 693 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 365 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 493 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk