Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2016

Genos - od osječkog startupa do jedne od vodećih znanstvenih institucija

Izvor: www.index.hr · Autor: M. Repecki  

Genos - od osječkog startupa do jedne od vodećih znanstvenih institucija

PRIVATNA tvrtka Genos jedna je od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj.

Zapošljavaju vrhunske stručnjake, a ugledni znanstveni časopis "The Scientist" 2013. godine proglasio je Genos "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Genos je 2007. godine osnovao prof.dr.sc. Gordan Lauc ugledni hrvatski znanstvenik i poduzetnik. Krenuli su kao akademski start-up u okviru biotehnološkog inkubatora Tera Tehnopolis u Osijeku, a kasnije svoj laboratorij sele u Zagreb. Poslovanje tvrtke je u počecima orijentirao na područje forenzike.

Genos je svoje poslovanje prije nešto više od godinu dan formalno odvojio na genetiku i glikobiologiju, a danas posluje kao grupa koja isprepliće poslovnu i znanstveno-istraživačku djelatnost.

2015. godine DNA laboratorij se izdvaja iz Genosa kao zasebna poslovna jedinica, a većinski vlasnik postaje ugledna kompanija Medilab koji uspješno razvija tvrtku u smjeru humane i animalne genetike. U Genos DNA laboratoriju kontinuirano se radi na novim testovima koji korisnicima nude mogućnost personaliziranog pristupa zdravlju kroz dijagnostiku genskog rizika koji određuje kako razvoj bolesti tako i metode njihova liječenja.

Najuspješnija znanstvena institucija u dobivanju istraživačkih projekata EU

Istraživački dio Genosa, pod vodstvom prof. Lauca, orijentiran je na još nedovoljno poznato područje glikobiologije, koje je u fazi razvoja i na globalnoj razini. Njihov istraživački tim tako trenutno radi na šest velikih FP7 projekata (Instrument Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja) te na jednom Horizon 2020 projektu, a svi ti projekti su međunarodnog karaktera i u njima se kroz međunarodne timove ostvaruju značajna znanstvena otkrića.

Iza 2010. godine Genos počinje vrlo uspješno aplicirati na istraživačke projekte Europske komisije, te do 2013. godine postaje najuspješnija znanstvena institucija u Hrvatskoj u dobivanju Europskih istraživačkih projekata. Taj uspjeh je prepoznat i na razini EU, te je na prezentaciji Horizon 2020, novog okvirnog programa Europske komisije za istraživanje i inovacije, Genos predstavljen kao uspješan primjer sudjelovanja u europskim projektima.

Genos je sudjelovao u sedam velikih međunarodnih istraživačkih konzorcija koji su rezultirali značajnim znanstvenim otkrićima. Europska komisija je posebno poticala sudjelovanje istraživača iz gospodarstva u projektima, budući da je jedan od temeljnih prioriteta EU da se rezultati znanstvenih istraživanja primijene u gospodarstvu. U slučaju Genosa to znači da znanstvena otkrića trebaju rezultirati dijagnostičkim metodama koje mogu pridonijeti razvoju personalizirane medicine, tj. najučinkovitijem liječenju svakog pojedinog pacijenta.

Put od znanstvenog otkriće, do njegove primjene je vrlo dug, budući da je potrebno provesti velik broj dodatnih istraživanja koja će potvrditi da se radi o analizama koje će doista pomoći ljudima. Na tom putu Genos je najdalje odmakao u razvoju biomarkera za jednu podskupinu dijabetesa, gdje su upravo završili veliku kliničku studiju, te očekuju njegovu skoru primjenu u rutinskoj dijagnostici.

Većina zaposlenih su doktori znanosti ili pred doktoratom

Iako mnogi znanstvenici iz Hrvatske bolju budućnost traže u inozemstvu, Genos svojim zaposlenicima osigurava vrhunske uvjete rada. Ugledni znanstveni časopis "The Scientist" proglasio je Genos "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

"Genos danas zapošljava 26 ljudi, od kojih je velika većina mladih doktoranada ili posljedoktoranada koji su uključeni u brojne međunarodne znanstvene i istraživačke projekte čime ostvaruju veliko iskustvo i znanje. Skoro 90 posto naših zaposlenika su doktori znanosti ili oni pred doktoratom. Kao što stalno ističemo u Genosu je inovativnost i kreativnost svakodnevni posao.

U Genosu vlada internacionalna atmosfera i jezik komunikacije je engleski s obzirom na to da na zajedničkim projektima u Genosu rade kako ponajbolji mladi hrvatski znanstvenici, tako i njihovi kolege iz cijelog svijeta. U posljednjih godinu dana tako su dio našeg tima bili ili su to još uvijek kolege iz Kine, Rusije, Australije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, te Srbije, a gotovo uvijek je nekoliko Genosovih istraživača na privremenim boravcima u laboratorijima diljem svijeta", kaže prof. Lauc.

Genos danas svoje usluge prodaje vodećim akademskim institucijama poput Yalea i Harvarda, a pripremaju globalno lansiranje GlycanAge testa, koji je do sada najbolji poznati biomarker za procjenu stvarne biološke dobi.

"Ono što je trenutno core business Genosovog laboratorija za glikobiologiju su proteini, a potpuno razumijevanje strukture i funkcije proteina nije moguće bez uvida u njihovu glikozilaciju. U gliko-Genosu, kako neslužbeno zovemo taj dio Genos grupe, provode se analize glikozilacije pojedinačnih i ukupnih proteina plazme na najsuvremenije analitičkoj opremi, a provode ih analitičari s velikim znanjem i renomeom o čemu svjedoči i niz znanstvenih publikacija objavljenih u renomiranim svjetskim znanstvenim časopisima.

Rade za Yale, Harvard Kings College...

Genos je danas vodeća svjetska tvrtka za visokoprotočnu analizu glikana, te svoje usluge prodajemo istraživačima na svim kontinentima osim Afrike. Naši kupci su vodeće svjetske akademske institucije poput sveučilišta Yale i Harvard u SAD-u, elitne bolnice Cedars Sinai u Los Angelesu, Kings College London, Sveučilišta u Edinburghu i brojnih drugih.

Laboratorij za glikobiologiju uspješno se bavi uslužnim analizama, ali i dalje prvenstveno usmjeren na znanstveno-istraživačke projekte koji pokušavaju odgonetnuti mehanizme genetičke i epigenetičke regulacije glikozilacije, te identificirati glikanima koji imaju potencijal za biomarkere. Strategija tvrtke je da rezultat istraživanja nastalih u Hrvatskoj zaštitimo patentima, te tako svoje znanje plasiramo na svjetsko tržište. Primjerice na jesen putem tvrtke kćeri pripremamo globalno lansiranje našeg GlycanAge testa, koji je do sada najbolji poznati biomarker za procjenu stvarne biološke dobi.

U prvo vrijeme test će biti dostupan samo u tzv. 'premium' segmentu tržišta, tj. putem elitnih poliklinika. No kako planiramo pokriti Europsku uniju, Ameriku, Rusiju, Tursku i Kinu, taj premium segment zapravo je brojniji od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj. Jedini izuzetak će biti Hrvatska, gdje ćemo i dalje raditi na razvoju proizvoda, te će taj test kroz istraživačke projekte koje ćemo provoditi u suradnji s akademskim institucijama u Hrvatskoj biti dostupan i širem krugu zainteresiranih", kaže prof. Lauc.

Lauc kaže da u Hrvatskoj postoji potencijal razvoja biotehnoloških kompanija poput njegove, jer one mogu naći svoje mjesto na svjetskom tržištu, ali upozorava da kao društvo i kao pojedinci jako malo radimo na tome da se stvari pokrenu u smjeru stvaranja društva znanja.

"Naši političari stalno govore o društvu znanja, no i kao društvo i kao pojedinci jako malo radimo na tome da se stvari pokrenu u ovom smjeru. Temeljni problem je nedostatak kulture rada (na svim razinama), koji se kod nas nažalost ne cijeni dovoljno. Genos je primjer da je moguće u Hrvatskoj osnovati biotehnološku kompaniju i biti globalno uspješan. Naš uspjeh rezultat je toga da u firmi imamo jako puno jako pametnih mladih ljudi, no osim što su jako pametni, oni su i jako vrijedni te vrlo teško i naporno rade, jer sama pamet nažalost nije dovoljna. Za uspjeh je potrebno i jako, jako puno rada. Naš primjer je još uvijek iznimka, no danas je sve više mladih i propulzivnih tvrtki koje svoje mjesto nalaze u novim poslovnim nišama STEM područja i koji se pozicioniraju kao kreativni inovativni igrači u međunarodnim vodama. Biotehnološke kompanije imaju velik globalni potencijal te ne postoje prepreke da inovativni i tržišno zanimljivi proizvodi nađu svoje mjesto na globalnom tržištu. Danas se može poslovati u Hrvatskoj, a biti dio svijeta", kaže prof. Lauc.


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

SDF Žetelice: Veće plaće i stalni posao za 50 ljudi

16.07.2018.

Same Deutz Fahr Žetelice ukupno zapošljavaju oko 400 radnika, više od 95 posto ukupne proizvodnje izvoze i jedan su od vodećih hrvatskih izvoznika.

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

27.06.2018.

MCZ svoje peći na pelete izvozi u 40-ak zemalja, a njihovo poslovanje kao idealan primjer izučavaju Talijani

Danas posluju u 15 država svijeta, a za ovu godinu najavljuju izlazak na još jedno veliko tržište

27.06.2018.

Glavni adut je sigurno vrlo jasno pozicioniranje branda i specijalizacija za jedan segment

Tko su najveći hrvatski izvoznici?

26.06.2018.

Peto mjesto pripada pulskom Uljaniku, koji je lani prodao brodova na stranim tržištima u vrijednosti 1,6 milijardi kuna, i koji je ove godine dobio za strateškog partnera Kermas energiju Danka Končara.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP