Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2008

Gnojnica će davati struju, toplu vodu i gnojivo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Krušelj  

Gnojnica će davati struju, toplu vodu i gnojivo

Iskustvo pokazuje da se poljoprivreda s pravom smatra jednim od najriskantnijih segmenata gospodarstva, a reprodukcija i tov svinja u tome su možda i najnepredvidljiviji posao. Uporno variranje cijena, tržišni viškovi, nekontrolirani uvoz te stalna opasnost od izbijanja epidemija čine proizvođače, ali i banke, vrlo skeptičnima kad se ukaže mogućnost ulaženja u velike investicije. Doda li se tome i današnja krizna situacija na tržištu kapitala, gdje je rasplet teško predvidjeti, onda svjesni ulazak u višemilijunske investicije u javnosti izaziva nemalo iznenađenje. A kad se u sve to upletu i nove tehnologije, koje su uvijek i financijski rizične, tvrtke koje se u to upuštaju moraju izazvati pozornost.
Jedna je od njih i Sizim iz Malog Otoka u općini Legrad, vlasništvo obitelji Markan. Devedesetih su godina počeli s malim tovilištem, razvijali su se kako je to situacija na tržištu svinjskoga mesa omogućavala, da bi prije nekoliko godina sagradili novo tovilište i reprocentar kapaciteta 400 krmača i 2800 tovljenika u jednom turnusu, dakle oko 8000 isporučenih komada prasadi godišnje, prosječne težine od oko 110 kilograma. Marijan Markan, direktor tvrtke, okupio je i dvjestotinjak kooperanata, tako da je postao i najveći proizvođač u Koprivničko-križevačkoj i susjednim županijama. Obitelj Markan, čija tvrtka danas zapošljava sedamdesetak radnika, tu nije stala, svjesna da ipak raspolaže premalim kapacitetima za ozbiljni posao. Zato je krenula u projekt koji ne samo da će višestruko povećati kapacitete za reprodukciju i tovljenike, nego će sagraditi i električnu centralu na bioplin, prvu takve vrste u Hrvatskoj, koja toj investiciji daje posebnu dimenziju.
Sizim je, naime, već počeo s gradnjom novog reprocentra za čak tisuću krmača, kao i tovilišta za oko 7000 tovljenika u jednom turnusu. To znači da će stari i novi kapaciteti zajedno osiguravati isporuku čak 30.000 tovljenika godišnje. Prema tome će Sizim imati najveće i najmodernije tovilište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Da bi to bilo moguće, već je počela gradnja 14.000 četvornih metara novih tovilišta i reprocentra. Još je impresivnije vidjeti takve objekte, jer će dio njih biti dužine 200 metara.
Ukupna je vrijednost ulaganja 40 milijuna kuna. Markan je osigurao 30 milijuna kuna kredita Zagrebačke banka, koja je i dosad pratila njegove projekte, dok je deset milijuna njegovih sredstava. Kako ne bi gubio vrijeme, jer investicija mora biti dovršena do kraja proljeća, Markan je u Danskoj, koja u europskim okvirima prednjači u svinjogojstvu, kupio krda od 1200 nazimica, dakle krmača vrhunske genetike, koje će biti osnovica daljnjeg rasploda. To ga je ulaganje u kvalitetu stajalo dodatnih pola milijuna eura.
Glavno bi, ipak, trebalo uslijediti tijekom iduće godine. Paralelno s velikim tovilištem i reprocentrom grade se i dvije okrugle lagune, ukupnog kapaciteta 10.000 prostornih metara, u koje će se iz svih tovilišta slijevati i čuvati gnojnica. Treba, naime, znati da se gnojnica ne smije tijekom cijele godine ispuštati na poljoprivredne površine, već u utvrđenim terminima, te da ona oslobađa veliku količinu bioplina, od čega šezdesetak posto metana. Ako se metan slobodno ispušta u zrak, smatra se stakleničkim plinom, pa je globalni cilj da se takvo korištenje ograniči, a najbolji je način njegovo sagorijevanje.
Na toj spoznaji temelji se Sizimov projekt za gradnju elektrane kapaciteta jednog megavata. Elektrane na bioplin prilično su popularne u Austriji i Danskoj. Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi, HEP je dužan otkupljivati električnu energiju iz obnovljivih izvora, za što je osigurana i subvencionirana cijena od 1,20 kuna po kilovatsatu.
Nesporna je i naplata tih potraživanja. Zato je Markan uvjeren kako ni gospodarska kriza neće razuvjeriti bankare i pojedine fondove da investiraju u njegovu elektranu. Potrebno je, i to za tehnološki najnovija rješenja, osigurati oko 35 milijuna kuna, koji se Sizimu moraju vratiti u roku od šest-sedam godina.

Metan pokreće motor, motor aktivira generator, struja u mrežu
»Tehnologija i nije komplicirana jer metan koji se oslobađa iz gnojnice pokreće motor s unutarnjim sagorijevanjem s 12 cilindara i 1300 konjskih snaga. Motor, pak, aktivira generator snage jednog megavata. Struja odmah preko transformatora ulazi u električnu mrežu, bilježeći na izlazu isporučenu količinu. U tom procesu ostaje i znatna količina tople vode od 80 stupnjeva, koja će se koristiti za grijanje farmi, tako da ćemo istodobno imati i ogromnu uštedu energije«, objašnjavaju tehnički direktor Ivan Markan i direktor sektora razvoja Damir Kobeščak. Zanimljivo je da u fermantator ne mora ići samo gnojnica, koja je u tovilištu i najveći problem, nego i izrazito suha tvar, poput klaoničkog i restoranskog otpada, zelene mase, slame i šumskog otpada. Tako se osigurava da generator stalno proizvodi struju. Nakon svega toga na dnu fermentatora ostaje supstrat u kojem je znatna količina fosfora i dušika. Drugim riječima, krajnji je otpad zapravo kvalitetno gnojivo koje će Sizim koristiti na svojim oranicama, osiguravajući time i nove uštede.


Komentari članka

Vezani članci

Pevex otvara novi centar, posljednji u 2020. godini

06.11.2020.

Prvi hrvatski trgovački lanac Pevex za svoj posljednji veliki potez u 2020. godini odabrao je preseljenje prodajnog centra u Makarskoj. Naime, Pevex se sa sadašnje lokacije, u zapadnom dijelu Makarske, seli na adresu gdje je do sada bio Velpro.

U Podgorju, seocu sa 70 mještana, gradit će hotel

03.11.2020.

Riječ je o adaptaciji i nadogradnji društvenog doma u hotel s 14 soba i kapacitetom 55 osoba, ukupne netopovršine 1057 kvadrata. Lokacija za hotel je dobra, a s takvim sadržajem i selo bi živnulo. K tome, nismo nigdje bliže imali općinsku česticu za podiz

Švicarci ove godine investiraju 50 milijuna kuna u svoju novu tvornicu u Hrvatskoj

27.10.2020.

Iz Gwatta nam pojašnjavaju da su se ovim biznisom počeli baviti 1999., a glavno tržište su im bile zemlje Zajednice Neovisnih Država (ekonomski okvir za zemlje bivšeg SSSR-a). Od 2010. su bazirani u Švicarskoj pod brendom Omega Minerals kao stožerne grupe

Usred Like investicija vrijedna preko 20 milijuna eura

15.10.2020.

Pri kraju su radovi na izgradnji kogeneracijskog postrojenja tvrtke „Energana Gospić 1“ u Gospiću. Radi se o investiciji vrijednoj preko 20 milijuna eura, te bi, prema riječima izvođača, svi radovi na postrojenju trebali bi biti gotovi u prosincu, nakon č

Serengeti investirao u startup Besplay Adria s kojim ulazi u razvoj AI softvera za sektor retaila

09.10.2020.

Tvrtka ovime širi poslovanje u domenu strojnog učenja i preuzima vlasnički udio u aplikaciji RedAI, koja primjenom umjetne inteligencije omogućuje brzu analizu stanja na policama u maloprodaji

Tag cloud

  1. 2066 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 339 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici