Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Sij 2025

Golubić: Suncokret je bio takav da ga nije ni trebalo navodnjavati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

Golubić: Suncokret je bio takav da ga nije ni trebalo navodnjavati

Posjetili smo Dragoljuba Golubića koji se cijeli život bavi poljoprivredom. Jedan je od rijetkih koji je osigurao sve usjeve, a i velik dio površina je pod sustavom navodnjavanja. Prošle je godine izabrao SelectiS hibrid suncokreta koji mu se pokazao vrlo otpornim i s visokim prinosom.

"Koliko se ima, toliko se krpa", kaže naš domaćin Dragoljub Golubić iz Vaške nedaleko Slatine. To je moto koji ga je vodio kroz život i s kojim, kako nam je ispričao, sretno i zadovoljno žive. On je i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva otvorenog još 2000. godine kada je s obitelji krenuo u proizvodnju povrća. Sadili su papriku, patlidžan, cvjetaču.

Cijena je povrća s godinama padala pa su se okrenuli svinjogojstvu. Hranili su 17 krmača, no i to nije dugo trajalo. Kaže, nekih šest godina. Kako su povećavali površine, posvetili su se intenzivnom ratarenju, pa tako danas obrađuju 68 hektara.

U radu pomaže cijela obitelj, pogotovo sin Renato koji je od malih nogu pokazao veliku volju za poljoprivredom i želi nastaviti obiteljsku tradiciju pa je i on otvorio svoj OPG.

Golubić najviše uzgaja kukuruz, no tu su još i soja, ječam, u zadnje dvije godine bob te suncokret. I sam je svjestan sve izraženijih klimatskih promjena i neizvjesnih godina te sve svoje usjeve osigurava, a 43 hektara navodnjava budući da je u blizini sustav navodnjavanja Kapinci-Vaška.

Problem s prolaskom na natječajima
"S ovim hektarima može se solidno živjeti, ali rizik je toliko ulagati i prepustiti sve slučaju, u ovom slučaju vremenu", smatra on. Kupio je vlastitim sredstvima svu mehanizaciju i tri tifona koja su mu bila potrebna, jer, žali se, ni na jednoj mjeri za sredstva iz europskih fondova nije uspio proći. Ističe da je problem bio u bodovanju te da ni sam ne razumije kako je to kod nekoga prošlo, a kod nekoga ne.

"I sin mi se nalazi u neobranom grožđu. On niti je mali, a niti mladi poljoprivrednik po njihovim kriterijima te se po tome ne može prijaviti na navedene natječaje".

Što se navodnjavanja tiče, Golubić je jako zadovoljan: "Prošle godina na tabli od devet hektara imao sam 38 pokusa od 7 različitih sjemenskih kuća", priča nam te dodaje kako je u normalnim godinama prinos na toj zemlji bio 7-8 tona kukuruza, a u sušnim kakva je bila lani 5 maksimalno. "Mi smo ostvarili 12,7 t/ha, na čistom pijesku. Kukuruz je bio strava, no dali smo po pet puta po nekih 27 litara vode", pojasnio je.

jetveni se rokovi, napominje, više ne mogu pratiti - sve se to pomjerilo. On je odlučio ići na ranije rokove sjetve i to mu se pokazalo vrlo uspješnim. Također, odabir sortimenta smatra vrlo važnim u borbi s vremenskim uvjetima.

Prošle godine isprobao novi hibrid suncokreta iz SelectiS programa
Oduvijek su težili naprednoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga su uvijek bili spremni na inovativna poljoprivredna rješenja pa su se tako prošle godine odlučili isprobati SelectiS hibride suncokreta tvrtke AgroChem MAKS te nisu požalili, ističe Golubić.

Zbog toga je od lani u svoj plodored uvrstio Hysun 310 SU hibrid suncokreta: "Saznao sam za ovaj program na stručnom predavanju prošle godine. Odmah sam ga uvrstio u plan sjetve i pokazalo mi se odličnim, za iduću godinu planiram isprobati nove SelectiS hibride kukuruza te svakako ponoviti i možda uvesti još neke nove hibride suncokreta".

Priča nam kako je u prošloj zaista zahtjevnoj godini Hysun 310 SU pokazao izvanredne rezultate.

Sijao ga je 3. travnja 2024. Iako je sjetvena norma za njega oko 65 tisuća biljaka, išao je na 63 tisuće, malo rjeđi sklop, ali suncokret je to iskompenzirao veličinom glava. U jesenskoj gnojidbi bacio je 300 kilograma 0-20-30, predsjetveno 350 kg 15-15-15 te 120 kilograma KAN-a u kultivaciji.

"Slušam priče prijatelja koji su imali zastupljene druge sjemenske kuće, no Hysun ne bježi nijednoj konkurenciji, čak mislim da i odskače. Ostvario sam 4.560 kg u prosjeku, međutim to je bilo na četiri različite parcele", nastavlja on. Na pojedinim tlima ostvario je i debelo preko 5 tona po hektaru, kaže, što znači da ima visok genetski potencijal, odnosno da može dati još puno više.

Ove godine planira uvrstiti i TORA biostimulatore i folijarna gnojiva u ishranu ratarskih kultura kulturu kako bi biljka bila još jača za izazove koje će vrijeme donijeti, a za savjete se zahvaljuje stručnom savjetniku tvrtke AgroChem MAKS Matiji Bedeu koji mu je pružao podršku kada je to bilo potrebno.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa preuzima baranjsku tvrtku s više od 1.000 ha poljoprivrednog zemljišta

11.03.2026.

Žito grupa nastavlja širenje poljoprivredne proizvodnje u istočnoj Hrvatskoj. Potpisan je kupoprodajni ugovor između tvrtke Novi Agrar, članice Žito grupe, i baranjske tvrtke Anabbela iz Duboševice, čime potonja prelazi u stopostotno vlasništvo Žito grupe

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Darko Babić: Uz vrhunske hibride i sorte imamo i dobre vijesti o cijeni

20.02.2026.

Ususret proljetnoj sjetvi, na stručnom predavanju tvrtke AgroChem MAKS predstavljen je sjemenski program SelectiS. Razgovarali smo s voditeljem divizije sjemenarstva dr.sc. Darkom Babićem.

VSŽ osigurala milijun eura za kreditiranje sjetve, za većinu poljoprivrednika uz 1% kamate

13.02.2026.

Iznosi se kreću od minimalnih 5.000 do maksimalnih 35.000 eura, a koriste se isključivo za nabavu sjemena, presadnica, zaštitnih sredstava, gnojiva i goriva

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

02.02.2026.

Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje 280 hektara, a svoju proizvodnju bazira na analizama tla jer smatra da bez poznavanja stvarnog stanja tla dolazi do nepotrebih troškova i slabijih rezultata

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke