Goran Štrok: Vlada ne čini sve da spasi turizam

U jeku priprema za nadolazeću sezonu u ovoj recesijskoj godini i mjerama koje država poduzima razgovarali smo s poznavateljem turističkih kretanja i biznismenom Goranom Štrokom, vlasnikom hotelskog lanca Jadranski luksuzni hoteli.

Informacije o bukingu upozoravaju na ozbiljan pad broja turista u svim europskim destinacijama. Hoće li i u Hrvatsku ove godine doći manje turista?

- Mnogo naših potencijalnih gostiju neće putovati u 2009. ili će značajno smanjiti budžet za putovanja, a istodobno strane tvrtke režu budžete za poslovna putovanja i kongrese. Prema procjenama stručnjaka, hoteli u svijetu već su početkom godine zabilježili pad od gotovo 20 posto. Prognoze govore o globalnom padu putovanja u 2009. u rasponu od 10 do 15 posto. Izvjesno je da će Hrvatska teško ostvariti rezultate iz prošlih godina, prema mojoj procjeni ove godine može se očekivati pad između 15 i 20 posto.

Jesu li mjere koje poduzima Vlada u gospodarstvu i turističkom sektoru dovoljne da održe konkurentnost hrvatskog turizma?

- Dosad poduzete interventne mjere nisu dovoljne. Uspoređujući sredstva koja su uložena u hrvatsku brodogradnju s mjerama i novcem uloženim u hrvatski turizam zaključujemo da je turizam dramatično podcijenjen.

Tijekom protekla dva desetljeća nije bilo sustavnog razvoja turizma i mnogo toga je prepušteno stihiji i inicijativi privatnog poduzetništva. Zbog toga se Hrvatska doživljava kao skupa destinacija s tri zvjezdice. To je posljedica neselektivnog razvoja turizma. I dalje nema ciljane promidžbe, a nedostaje i jasna vizija i strategija. Drugim riječima: nema jasne poruke. Stoga je nužna i reorganizacija Hrvatske turističke zajednice.

Koliko će devalvacije nacionalnih valuta u Engleskoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj... pridonijeti padu interesa za ljetovanje u Hrvatskoj?

- Devalvacija nacionalnih valuta u velikoj će mjeri utjecati na pad interesa za ljetovanja u Hrvatskoj. Primjerice, Hrvatska je tradicionalno zanimljiva engleskom tržištu, međutim ove godine ljetovanje u Hrvatskoj za Engleze će biti oko 25 posto skuplje. Slična je situacija i s Česima, Mađarima, Poljacima... Za sve njih, zbog prejake kune, postali smo preskupa destinacija. Stoga će pad tečajeva koji pogađa milijune građana na našim emitivnim tržištima svakako pogoditi i turistički sektor. Hrvatska u usporedbi s konkurentnim zemljama na Mediteranu ima imidž skupe destinacije, što je ponajprije posljedica sustava PDV-a i tečaja kune. Stoga smatram da je nužna prilagodba fiskalne i monetarne politike uvjetima koji sada vladaju na tržištu.

Što bi po vašem mišljenju Vlada morala učiniti da spasi turističku sezonu?

- Valja najprije razmotriti visinu stopa PDV-a, naknadu za komunalna davanja i koncesije za plaže te raznorazne parafiskalne namete, što uključuje plaćanje pretplate za HTV, ZAMP i sl. Dakle sva pitanja koja je valjalo davno riješiti.

Slom svjetskog financijskog tržišta zaustavio je brojne investicije u turizmu, pa sada valja poduzeti mjere kako bi se ublažile negativne posljedice. Puno može pomoći Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja bi trebala osigurati povoljne uvjete kreditiranja i raznim mjerama poticati razvoj i investicije u turizmu, a što bi se pozitivno odrazilo na ukupnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. Inače, kao član Izvršnog odbora HUP-a podržavam mjere koje je HUP iznio prije tri mjeseca, kada se u Hrvatskoj počelo javno govoriti o krizi i recesiji.