Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2015

Gordana Kovačević: Moramo zbiti snage za zajedničku viziju i istinske prioritete

Izvor: liderpress.hr · Autor: Gordana Kovačević  

Gordana Kovačević: Moramo zbiti snage za zajedničku viziju i istinske prioritete

Završila je još jedna teška i veoma zahtjevna poslovna godina. Ništa novo, rekli bismo.

Jednako je zahtjevno poslovati na svim tržištima, a s veličinom kompanije raste i složenost poslovanja te odgovornost za rezultat. Statistički, iako ima i pozitivnih odstupanja, u cjelini poslovni pokazatelji i sektorske analize pokazuju da naše gospodarstvo sve teže podnosi nove zahtjeve i udarce iz okoline, a sve to, naravno, utječe i na društvo u cjelini.
Premda su u 2014. blag rast izvoza, dobra turistička sezona te kvalitetno poslovanje nekih hrvatskih gospodarskih uzdanica, među koje se svakako ubraja Ericsson Nikola Tesla, svakako dobrodošli pozitivni primjeri, nisu dovoljni. Hrvatskoj treba više takvih pozitivnih priča o kompanijama koje uspješno posluju, zapošljavaju i izvoze.

Svi su problemi poznati
Međutim, sve je to dobro poznato. Ako pomno pročitate što je sve napisano i izrečeno u posljednjih šest-sedam kriznih godina u našemu medijskom prostoru (evo, uzmimo za primjer objavljena poslovna očekivanja u Lideru), onda bez pretjerivanja možemo zaključiti da su svi problemi dobro poznati, svi recepti i preporuke dani, sve najbolje želje upućene, a mi i dalje tapkamo u mjestu i tonemo sve dublje… Posebno me zabrinjava što kao pojedinci ili timovi, pa čak i kompanije, možemo dosegnuti sâm Olimp, a istodobno kao društvo nismo u stanju postići konsenzus ni o strateškim stvarima o kojima ovisi budućnost naše djece.
Krajnji je trenutak da se trgnemo na svim razinama i shvatimo da nitko osim nas neće napraviti naš dio posla. Moramo zbiti snage oko zajedničke vizije, istinskih prioriteta, moramo pružiti ruku jedni drugima i u interesu naraštaja koji dolaze zasukati rukave i zapitati se – kako ja mogu pridonijeti gospodarskom i društvenom oporavku zemlje. S obzirom na to da je gospodarstvo uvijek korak ispred ostalih segmenata društva u suočavanju s realnošću tržišnih, tehnoloških i društvenih zahtjeva, ono prvo trpi najteže udarce, ali i najsvjesnije je neumitnosti brzih promjena i prihvaćanja novog vremena. Slikovito rečeno, naše je gospodarstvo poput maratonca koji bez obzira na sve otegotne okolnosti nastavlja svoju utrku prema cilju.

Odrađivanje ključnih ciljeva
Ulog je golem. Nije pitanje jedne kompanije ili jednog sektora, riječ je o budućnosti svih nas. Zato prognoze poslovanja za mene ne mogu biti kvalitetne ako uz strategiju vlastite kompanije, odnosno organizacije, dakle onih područja i djelatnosti za koje smo uglavnom sami odgovorni, ne uključimo utjecaj iz okoline ponajprije u zakonodavnome, fiskalnom i parafiskalnom okviru. Upravo imajući to na umu, a znajući da će kompanijska kultura uvijek pobijediti strategiju, mislim da bi nešto slično trebali razmotriti i na razini države.
Dakle, trebaju nam hitne reforme i strateški smjerovi razvoja. Međutim, usporedno s tim za uspjeh nam je nužna kritična masa ljudi iz poslovnog, javnog i civilnog društva, ali i svih građana koji prihvaćaju nužnost promjena koje, nažalost, najčešće nisu lake i jednostavne i zahtijevaju žrtve i odricanja. Trebali bismo krenuti redom i odrediti nekoliko ključnih ciljeva, predstaviti ih građanima što razumljivije kako bi svaki pojedinac shvatio nužnost promjena, razumio ulogu u transformacijskim procesima te na kraju točno mogao odrediti kad može očekivati prve pozitivne učinke za sebe, svoju djecu, obitelj i sve građane ove zemlje.
Važna je što šira mobilizacija ljudi jer reforme i rezovi koje treba učiniti odnose se na sve nas koji ovdje živimo i planiramo svoju budućnost. Istaknula bih samo neke važne reforme koje nas očekuju: reformu javne uprave, zdravstva, obrazovanja, socijalnog i mirovinskog sustava. Izvoz i promjena strukture izvoza u korist visokotehnoloških proizvoda visoke dodane vrijednosti izdvojila bih kao jedan od ključnih prioriteta naše zemlje jer u uvjetima drastičnog pada domaće potrošnje kućanstava i nužnih rezova potrošnje javnog sektora upravo izvoz može potaknuti gospodarski rast.

Loša struktura izvoza
Zabrinjava što je udio najsloženijih proizvoda, među kojima je i ICT, u hrvatskome industrijskom izvozu na niskih 6,4 posto, a oni najjednostavniji u izvozu sudjeluju s 22,4 posto. Koliko je ta struktura nepovoljna, ilustrira podatak o izvozu njemačkih kompanija: najsloženiji proizvodi, odnosno oni s visokom dodanom vrijednošću, sudjeluju s 39,6 posto, a oni najjednostavniji imaju udio od samo 3,4 posto, zahvaljujući čemu je Njemačka izvozno konkurentna zemlja. Hrvatsko je tržište premaleno i moramo se orijentirati na izvoz, a da bismo imali konkurentan izvozni proizvod, trebamo inovativno poduzetništvo koje razvoj temelji na znanju i komercijalizaciji inovativnih ideja. Ulaskom u Europsku uniju za Hrvatsku je postalo vrlo važno imati dobro razrađene strategije razvoja zemlje jer je to preduvjet za privlačenje sredstva iz fondova, što je i prilika da se zemlja usmjeri prema izgradnji društva čiji je gospodarski i svaki drugi razvoj zasnovan na znanju.
Među snažne se nositelje razvoja svakako ubraja ICT sektor, koji ne traži visoka početna ulaganja u infrastrukturu, zapošljava visokoobrazovane stručnjake te osigurava potencijalnu dobit stvorenim proizvodima visoke dodane vrijednosti. Riječ je o industriji koja ima velik izvozni potencijal, ali trebaju nam konkretne mjere za podizanje konkurentnosti i industrije i njezinih zaposlenika, od rasterećenja cijene rada do poticanja i povećanog ulaganja u razvojno-istraživačke i inovacijske (R&D&I) aktivnosti. Štoviše, istraživanje, razvoj i inovacije najvažniji su strateški prioriteti Europske unije do 2020., pa sve zemlje EU nastoje stvoriti poticajnija poslovna okružja za sve koji su zainteresirani otvoriti vlastite razvojno-istraživačke i inovacijske centre upravo u njihovim zemljama ili dodatno investirati u širenje postojećih centara znanja. Da biste se mogli baviti istraživanjem i razvojem u visokim tehnologijama, uz tehnološko liderstvo i prvorazredne inovativne stručnjake morate imati financijsku snagu, a to je teško osigurati u zemlji poput naše.

Rješenje u strateškom povezivanju
Stoga smatram da Hrvatska treba tražiti rješenje u strateškom povezivanju sa zemljama i korporacijama koje imaju takav potencijal, a spremne su u našoj zemlji otvoriti razvojno istraživačke centre i centre izvrsnosti inovativnosti. Od te simbioze svi imaju koristi: hrvatskim kompanijama tako je dostupno tehnološko liderstvo i uključene su u kreiranje globalnih tehnoloških trendova, a globalne korporacije dobivaju mnogo od znanja i fleksibilnosti naših stručnjaka.
Upravo primjer Ericssona Nikole Tesle potvrđuje ispravnost strateškog povezivanja hrvatskih tvrtki s inozemnim partnerima. Međutim, ‘Obzor 2020’, koji je usmjeren na pametan, uključiv i održiv razvoj EU, podrazumijeva obrazovanu radnu snagu s tendencijom rasta visokoobrazovanih te mobilnih zaposlenika koji će dati nov poticaj gospodarstvu budućnosti. Da bismo se i mi približili tom cilju, hrvatski obrazovni sustav i nastavne programe treba mijenjati i prilagoditi potrebama gospodarstva. Svi znamo da na tržištu rada nedostaju stručnjaci tehničkih smjeroca, a na društveno-humanističkim studijima imamo hiperprodukciju kadrova koji nisu toliko traženi pa uglavnom završavaju na zavodima za zapošljavanje.
Takvo stanje nije dobro ni za mlade ljude koji se žele zaposliti ni za one koji zapošljavaju, a za državnu blagajnu takvo je stanje katastrofalno. Ipak, ima sektora koji stalno zapošljavaju, pri čemu ponajprije mislim na ICT industriju. U EU već sada nedostaje devetsto tisuća ICT stručnjaka, a ICT je jedna je od rijetkih gospodarskih grana i u Hrvatskoj koja unatoč recesiji stalno raste i zapošljava nove stručnjake. Upravo zato, kad govorimo o poslovnim prognozama, i društvo treba razumjeti da nam je za nove poslove u budućnosti potrebno dovoljno j stručnjaka koji znanjem, vještinama, multidisciplinarnim pristupom i ljudskim kvalitetama odgovaraju potrebama globalnog tržišta te imaju nove ideje o tome kako popuniti popise inovativnih hrvatskih proizvoda sa svjetskim rejtingom.

Zajedništvo u akciji
Da zaključim: poslovne prognoze za 2015. zaista su oslobođene velikih iluzija da se nešto znatno drugačije može dogoditi na razini pojedinačnih primjera. Nama treba zajedništvo u akciji! Samo svi zajedno ‒ usmjereni na rezultat utemeljen na poslovnoj izvrsnosti i inovativnosti te etičkim načelima u svim procesima i segmentima društva ‒ možemo biti onaj jezičac na vagi koji će pretegnuti prema boljoj budućnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Bez obzira koliko ste kvalificirani, jedna pogreška u razgovoru za posao može presuditi

20.05.2019.

Zhuo naglašava da, iako vam iskustvo i jedinstveni setovi vještina mogu pomoći da dobijete intervju na Facebooku, za nju ona nisu glavni prioritet jer su “mnogi ljudi još uvijek u fazi učenja i to je sjajno. To je u redu.".

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

14.05.2019.

Istraživanja i analize pokazuju da su moderne kompanije loše u zapošljavanju novih osoba jer niti koriste odgovarajuće procese niti prate dovodi li njihova politika zapošljavanja odgovarajuće kadrove u njihovo okruženje

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Na Velesajmu razvili pametnu narukvicu koja pomaže starijima i nemoćnima

13.05.2019.

"Nadamo se da ga netko neće koristiti jer nema s kime piti kavu", šale se tvorci Silver Monitora. Za razliku od drugih sličnih uređaja Silver Monitor je savršeno jednostavan za korištenje. U sebi ima SIM karticu koja se može spojiti na bilo koju mrežu i s

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija