Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Tra 2017

Gorko - slatka bitka: Europski propisi ograničili uzgoj stevije u Hrvatskoj

Izvor: novilist.hr · Autor: Irena Frlan Gašparović  

Gorko - slatka bitka: Europski propisi ograničili uzgoj stevije u Hrvatskoj

U Velikoj Kosnici nedaleko Zagreba polja OPG-a Anto Jurić nekad su bila puna grmova stevije. U uzgoj ove južnoameričke biljke, čije je sušeno lišće do 40 puta slađe od šećera, na ovom su OPG-u svojevremeno uložili puno vremena i truda, potaknuti i interesom ljudi koji su tzv. zelenu steviju počeli koristiti kao prirodni zaslađivač. No, prije dvije godine na obiteljskom gospodarstvu odustali su od prerade lišća stevije i preusmjerili se samo na presadnice ove biljke. Razlog su europski propisi: sušeno mljeveno lišće stevije ne može se stavljati na tržište i prodavati jer se »zelena stevija« ne nalazi na europskom popisu tzv. nove hrane. Uzgoj stevije nije zabranjen, kao ni korištenje umjetnog zaslađivača koji se iz nje dobiva, ali nije dozvoljeno korištenje, odnosno prodaja lišća ili zelenog praha u trgovinama.

Nova hrana

»Mi smo prvi krenuli sa stevijom, prije pet ili šest godina. Ali prije dvije godine usmjerili smo se samo na sadnice«, kaže nam Ilija Jurić, napominjući da se »zelena stevija«, zbog propisa Europske unije, ne može stavljati na police trgovina, a nije im uspjelo niti da je u Hrvatskoj registriraju kao dodatak kupkama, kao što su to učinile neke druge članice EU-a. Zbog svega toga okrenuli su se uzgoju presadnica, nadajući se ipak da će se europski propisi u što skorije vrijeme promijeniti.

Za promjenu propisa zalažu se i pojedini zastupnici Europskog parlamenta, među kojima je i hrvatski eurozastupnik Tonino Picula koji je, uoči stupanja na snagu nove europske uredbe o novoj hrani, od Europske komisije zatražio da razmotri stavljanje zelene stevije na listu dozvoljene hrane.

Jedino dozvoljena upotreba steviol glikozida

Iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Ministarstva zdravstva potvrđuju da se u Hrvatskoj, kao niti u drugim članicama EU-a, ne smije prodavati lišće ili prah stevije. »Trenutno je jedino dozvoljena upotreba steviol glikozida, temeljem nekoliko znanstvenih mišljenja i evaluacija koje je načinila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) od 2010. do 2014. godine, a koja su ujedno bili i podloga za donošenje zakonske legislative na nivou Europske unije, vezano za navedenu problematiku«, odgovaraju iz HAH-a.

U Ministarstvu, pak, kažu da postoji velik broj upita od strane država članica na tu temu, pa je Europska komisija pokrenula raspravu o statusu lišća stevije kao nove hrane. Do objave stava Komisije, podsjećaju, u Hrvatskoj su obvezujuća postojeća EU pravila.

»Proizvođači ne mogu plasirati listove i prerađevine od listova stevije (prirodno uzgojene stevije) niti u Hrvatskoj ni na području cijele EU jer se stevija ne nalazi na popisu nove hrane, odnosno u katalogu nove hrane. To je popis koji sadržava netradicionalne europske proizvode koji se smiju koristiti za potrebe prehrane unutar Europske unije«, pojašnjava Picula, dodajući da je istovremeno ekstrakt koji se dobiva iz stevije odobren u EU kao aditiv i koristi se kao umjetno sladilo.

Odgođena procjena

»Svojim pitanjem Komisiji pozvao sam da se dozvoli upotreba i naravno, prodaja tzv. zelene stevije tj. same biljke koja je prirodno uzgojena«, ističe Picula. Stupanjem na snagu novih propisa o novoj hrani, što bi se trebalo dogoditi krajem ove godine, »očekujem od Komisije da ponovno razmotri stavljanje stevije na popis dozvoljene hrane, baš kao što su to dosad napravile zemlje poput SAD-a i Japana«, poručuje Picula koji je Komisiju podsjetio i da se, članstvom Hrvatske u EU, »niz poljoprivrednika suočio s nemogućnošću plasmana svojih proizvoda te neisplativosti održavanja nasada stevije«.

Kako na listu dozvoljene hrane?

No, odgovor Komisije na njegovo pitanje o tome može li se očekivati promjena statusa spomenute biljke, nije ohrabrujući. »Status biljke Stevia rebaudiana Bertoni neće se promijeniti« u svjetlu nove uredbe, stoji u odgovoru Komisije otprije desetak dana. Komisija pritom podsjeća da su donijeli odluku od odbijanju stavljanja na tržište biljke i sušenih listova »nakon što su belgijska nadležna tijela provela procjenu rizika«. Ujedno, dodaju, njemačka nadležna tijela su 2007. godine zaprimila novi zahtjev za odobrenje biljke i sušenih listova kao hrane ili sastojka hrane. »Od podnositelja zahtjeva zatraženo je da dostavi dodatne informacije o sigurnosti te biljke, a 2010. na njegov je zahtjev procjena odgođena«, navodi Komisija u svom odgovoru.


Komentari članka

Vezani članci

Napustio građevinu i stvorio eko oazu: Market ima svoju vodu, struju i hranu

14.04.2026.

Tomislav Market, posljednjih 15 godina posvetio je stvaranju održivog i samodostatnog gospodarstva koje danas predstavlja pravi primjer ekološke proizvodnje.

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

120 krava i 550 tisuća kilograma mlijeka: Obiteljska stočarska tradicija OPG-a Mikulinjak

13.04.2026.

Ivica Mikulinjak iz Vojvodinca, mjesta na samoj granici Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije već se 23 godine bavi stočarstvom, a Hrvatska mljekarska udruga dodijelila mu je prestižnu nagradu "Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka" za 2025.

Fortenova prodala Vinku plus

13.04.2026.

FORTENOVA grupa i poljoprivredna kompanija Osatina grupa potpisale su kupoprodajni ugovor kojim Osatina grupa preuzima Vinku plus sa sjedištem u Vinkovcima, priopćila je Fortenova.

Slavonske šunke obitelji Jurić vraćaju tradiciju na stol

09.04.2026.

Prije nego što šunka stigne na blagdanski stol - u jednoj slavonskoj komori proteklih se dana strpljivo čekalo da vrijeme, sol i dim naprave svoje.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke