Gospodarstvenici studente motivirali svojim životnim i poslovnim pričama

Vi ste budućnost Hrvatske! Iako zvuči kao klišej, vi možete učiniti Hrvatsku boljim mjestom za život. Prilike su svuda, samo se treba odvažiti. Natjecanje nikad ne prestaje. Ograničenja ne postoje. Griješiti je dobro. Vjerujete u sebe i nikad ne nemojte dozvoliti da vam netko ubija snove... Mali je to dio važnih i korisnih savjeta koje su vlasnici, direktori i predsjednici uprave dali studentima okupljenima na konferenciji CEO (Career and Entrepreneurship Opportunities) koja se održala u subotu, 7. studenoga, na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u organizaciji tog fakulteta u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Sarajevu.

Riječ je o najvećemu regionalnom projektu kojemu je cilj povezati mlade ljude s uspješnim ljudima koji ih pozitivnim primjerima motiviraju na aktivan pristup poduzetništvu i razvoju karijere razbijanjem mitova o uspjehu i usvajanjem novih znanja i vještina. I uistinu je to bila motivirajuća, inspirativna, entuzijastička, edukativna i duhovita konferencija. Poduzetničke i životne priče sa 700 okupljenih studenata podijelili su Vedran Antoljak (glavni partner u Sense Consultingu), Miljenko Vaić (Nestlé), Ida Pandur (Entourage), Branka Slaveska (Heineken Hrvatska), Luka Abrus (5 minuta), Krešimir Dvorski (Nextbike) te Ivan Brezak Brkan (Netokracija & Meme Media). No bilo je i mnogo gostiju iznenađenja: pjevači Mladen Bodalec i Miroslav Škoro te novinarka Fani Stipković, koji su kao i čelnici nekih od jačih tvrtki u Hrvatskoj ispričali studentima svoje životne putove.

Griješiti je dobro Griješiti je dobro, jedan je od savjeta koji su se mogli čuti, a stigao je od glavnog partnera u Sense Consultingu Vedrana Antoljaka:
– Griješite! Nijedan uspjeh nije nastao bez pogrešaka, nijedna se inovacija nije dogodila bez pogrešaka. U Sense Consultingu njegujemo kulturu pogrešaka. One se i očekuju od vas ako pokušavate. Budite autentični i aktivni, vjerujte u sebe i znajte da ograničenja ne postoje – poručio je Antoljak, koji ima široko znanje i međunarodno iskustvo. Ispričao je svoj poslovni i poduzetnički put na koji je krenuo već kao klinac u osnovnoj školi, a iz kojeg su se izrodili korisni savjeti koji i današnjim studentima mogu pomoći da postanu uspješniji. Pritom je naglasio važnost cjeloživotnog obrazovanja te obitelji kao njegove najveće motivacije.
Svog studiranja te poslovnog puta prisjetio se i Vaić, regionalni menadžer Nestléa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, koji je naglasio važnost rada na vlastitoj konkurentnosti te stjecanja vještina radom, ali i učenja od najboljih i najgorih.
– Budućnost je puna izazova i prilika. Zgrabite svoju – poručio je Vaić, koji ima 20-godišnje iskustvo rada u velikim kompanijama.
Svoju je svakako zgrabila Ida Pandur, ali, kako je sama rekla, rano je shvatila da su predrasude nešto s čime će se susretati u svojoj karijeri.
– Kad sam bila djevojčica, profesor je za novinarsku radionicu izabrao jednog dječaka, ne zato što je u nečemu bio bolji od mene, nego samo zato što mu se nije na put išlo s djevojčicom – ispričala je studentima Pandur.

Teže je kao žena Ta ista mala djevojčica danas je na čelu digitalne agencije Entourage, a svi izazovi i predrasude samo su je očeličili. Studentima je poručila da putuju svijetom jer bi im to trebalo otvoriti oči, liberalizirati stajalište o životu, ali i pripremiti ih za okrutno tržište rada s kojim će se susresti. Također, istaknula je društvene mreže poput Facebooka i LinkedIna kao izvrsan način za ostvarivanje korisnih kontakata. Zašto su u poslovnom svijetu još uvijek muškarci bolje plaćeni i pozicionirani od žena, zanimalo je okupljene studentice koje namjeravaju pratiti njezin put.
– Žene u poslovnom svijetu rjeđe dobiju ono što zaslužuju zato što se boje tražiti ono što im pripada. Muškarci rijetko imaju s time problema – ustvrdila je Pandur.
Put Branke Slaveske, predsjednica Uprave Heinekena Hrvatska, od inženjerke koja ne može naći posao u rodnom Skopju do šefice multinacionalne kompanije nije bio lagan. No uspjela je i, kako je priznala, čini joj se da se sve događalo s razlogom i da su je svako teško iskustvo i izazov doveli do toga gdje je danas.

Energija i ambicija – Imala sam sreću da radim s iznimno dobrim liderima u svojoj tvrtki, onima kojih se nisu bojali zaposliti ljude koji će propitkivati njihove odluke – zaključila je Slaveska, koja je kao i Antoljak istaknula važnost obitelji. Kroz smijeh je otkrila tajnu uspješnog balansiranja privatne i poslovne sfere, a to je da uza sav uspjeh žene ne smiju zaboraviti voljeti svijet, svoju obitelj, a muškarac njihova života uvijek mora biti zadovoljan. Kao i ostale sudionike konferencije, i nju od onih manje uspješnih u poslovnom svijetu razlikuje golema količina energije i ambicije. Baš kao i Luku Abrusa, direktora tvrtke Pet minuta.
– Ako želite biti uspješni u svome poslu, bez obzira na to čime se bavite, morate imati neutaživu žeđ za učenjem i veliku ljubav prema svome zanimanju, koja se manifestira tako da konstantno razmišljate o njemu. Treba znati reći 'ne' kada osjetite da je pravo vrijeme za to i uvijek se dobro naspavati. To su moji savjeti za vas želite li biti uspješni u onome što radite – poručio je Abrus.
Šou je ukrao Krešimir Dvorski uletjevši na pozornicu na metroseksualnom biciklu, kako ga je nazvao moderator konferencije Frane Ridjan. Autor projekta sustava javnih bicikala Nextbike na duhovit, ali i bolno iskren način opisao je svoj životni put, koji uključuje otkaz s mjesta direktora marketinga u tvrtki koja je otišla u stečaj, razvod i minus u banci. Danas je taj marketinški stručnjak pionir sustava javnih bicikala u Hrvatskoj. Za uspjeh tog projekta, otkrio je, potrebna je bila kombinacija sreće i rizika. Nakon što se upoznao s ’malim’ Antom Gustinom iz Metkovića, Dvorski je vidio potencijal u njegovoj ideji.
– Kad sam prvi put vidio Antu, počeo sam se smijati. Sav u znoju, drhtavih ruku, okupljenima je predstavljao svoj projekt. Kasnije sam shvatio da ideja ima velikog potencijala. Samo mu je prezentacija bila katastrofalna – ispričao je Dvorski, poručivši studentima da poduzetnici ne prihvaćaju krizu kao izgovor.