Gotovinin biznis s tunom uzeo maha, lani prihodi skočili više od 30 posto, a za ovu godinu imaju velike planove

Posao s tunom kojem se general Ante Gotovina posvetio zadnjih sedam godina napreduje sve bolje. Nakon snažnog investicijskog ciklusa njegova tvrtka Pelagos net farma već drugu godinu ostvaruje solidnu dobit, a pozitivne trendove bilježe i ostali poslovni pokazatelji

Gotovina je u marikulturu je ušao 2013. godine u partnerstvu s prijateljem Milanom Mandićem, suvlasnikom tvrtke Jadran tuna iz Biograda. Njihova tvrtka Pelagros net farma u sedam godina poslovanja afirmirala se kao jedan od vodećih proizvođača i izvoznika visoko kvalitetne tune.

Protekla poslovna godina za Gotovinu je bila osobito uspješna. Prema podacima Poslovne Hrvatske u 2019. prihodi Pelagrosa skočili su čak 34 posto dosegnuvši 74 milijuna kuna. Porasla je i čista dobit, i to sa 7,1 na 7,9 milijuna kuna.

Ostvarenim rezultatima Pelagros je stao uz bok partnerskoj tvrtki Jadran tuna, a osjetno je prešišao glavnog konkurenta, kompaniju Kali tuna s Ugljana, koja se lani suočila s teškoćama u poslovanju.

Inače, poslovanje partnerskih tvrtki Pelagosa i Jadran tune od početka je isprepleteno, o čemu svjedoči činjenica da obje tvrtke vodi isti direktor, Nenad Horvat iz Svetog Filipa i Jakova. Direktorica marketinga u Pelagos net farmi je Dunja Zloić-Gotovina, bivša časnica i generalova supruga.

Gotovinina tvrtka uzgaja skupocjenu plavoperajnu tunu i pretežno je plasira u inozemstvo. Od ukupne proizvodnje lani je izvezeno više od 80 posto, i to uglavnom na japansko tržište.

Pelagros posjeduje uzgajalište u blizini Murtera, smješteno 11 nautičkih milja od logističkog sjedišta u Gaženici, koje ima kapacitet od 1500 tona u 12 uzgojnih jedinica.

Odmah poslije osnivanja pokrenut je snažan investicijski ciklus u kojem je uz pomoć kredita HBOR-a i sredstava iz fondova Europske unije kompanija nabavila vlastitu ribarsku flotu te izgradila suvremene hladnjače kapaciteta 2000 tona i pogon za preradu inćuna kapaciteta 1000 tona.

Ulaganja u modernizaciju nastavljena su i narednih godina pa je tako lani kapitalne investicije u prerađivačke kapacitete dosegnule svotu od 13,5 milijuna kuna. U ovoj godini na redu je povećanje ribolovne flote. Planiraju kupiti dva broda za rad u marikulturi i ulov plave ribe.