Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2009

Gotovo milijarda i pol kuna za četiri nova kongresna centra

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Edis Felić  

Gotovo milijarda i pol kuna za četiri nova kongresna centra

Ministarstvo turizma dodijelilo je prošle godine Splitu, Opatiji i Dubrovniku bespovratna financijska sredstva u visini 1,5 milijuna kuna za gradnju kongresnih centara.

Ovi gradovi, kao i Grad Zagreb, ušli su u početnu fazu osnivanja centara - izradu projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i ostale dokumentacije. Od svih gradova, jedino je opatijsko poglavarstvo konkretno obznanilo da se vrijednost njegova ukupnog projekta procjenjuje na 210 milijuna kuna, dok su ostali gradovi taj podatak zatajili.

U Opatiji je na djelu javno-privatno partnerstvu, i to koncesijskog tipa (koncesija na 40 godina). Grad Opatija će pritom financirati troškove konzultanta za javno-privatno partnerstvo u vrijednosti od maksimalno 1,8 milijuna kuna, dok sve ostale troškove preuzima na sebe privatni partner. Privatni partner će svake godine Gradu plaćati procijenjenu vrijednost prava građenja od oko 1,7 milijuna kuna.

Tako će u Opatiji objekt imati dvije zatvorene etaže. Prva, na 1.200 četvornih metara, druga, upola manja i ostakljena. Ukupni broj mjesta je 1.800, međutim. postoje i velike mogućnosti pregrade i modifikacija. Na vrhu građevine bit će otvorena pozornica u obliku amfiteatra, s montažnom pozornicom i ekranom. Prema aktualnom dinamičkom planu, gradnja Centra trebala bi početi u rujnu 2009., a završiti u prosincu 2010. U ostalim gradovima to nam nisu znali reći.

U Dubrovniku su donijeli odluku za uređenje Babinog kuka, kao buduće lokacije kongresnog centra. Gradnja na 70 tisuća četvornih metara bit će u nekom od oblika javno-privatnog partnerstva, a centar će sadržavati više polivalentnih dvorana, kapaciteta 3.000 do 5.000 sudionika. Uz višenamjenske poslovne prostore s garažnim dijelom (jedna ili više etaža), moguća je i gradnja manjeg hotela.

U sklopu projekta Istočna obala gradske luke, u Splitu je počela prva faza u realizaciji ovog vrlo velikog i izuzetno važnog projekta, čiji bi kapacitet trebao biti tri do četiri tisuće sudionika. Na međunarodnom natječaju sudjelovat će eminentni svjetski urbanisti. Obuhvat, u kojem se osim kongresnog centra i ostalih turističkih i poslovnih sadržaja planira izmještanje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora te rekonstrukcija gradske luke koja se mora prilagoditi sve većem broju putnika i prometa, vrlo je složen i zahtjevan. Kao što ističu u splitskom poglavarstvu, sve intervencije koje se budu radile moraju voditi računa o blizini Dioklecijanove palače, prometnim rješenjima...

Sredstva koja su dobili od Ministarstva pomoći će upravo izradi svih studija i analiza o veličini i sadržajima kongresnog centra kao i sagledavanju konačnog izgleda i urbanističkog rješenja cijele lokacije.

Višestruko isplativo

Iako nije ušao u projekat Ministarstva, i u Zagrebu će se graditi kongresni centar. Proveden je urbanističko-arhitektonski natječaj i osigurano zemljište u vlasništvu Grada, a predviđena je gradnja podzemne garaže te prema potrebi i novog hotela. Financirat će se modelom javno-privatnog partnerstva. Za izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvole za građenje osigurano je 15,6 milijuna kuna. Kongresni centar bi trebao primiti oko 4.000 gostiju, a ideja je da se sagradi jedna velika dvorana koja bi se mogla podijeliti u više srednjih i manjih.

Koliko će stajati kongresni centri u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu teško je reći. Ipak, ako će Opatijci izdvojiti procijenjenih 210 milijuna kuna, mogli bismo ugrubo reći da bi, s obzirom na planirane kapacitete u preostala tri grada, svaki od njih mogao izdvojiti oko 500 milijuna kuna.

Sigurno je da će kongresni centri produljiti turističku sezonu. U Dubrovniku je kongresni turizam inače razvijen tijekom cijele godine, a s ovim će biti i zastupljeniji. U Opatiji se pak predviđa 70.000 sudionika u prvoj, a 100.000 u petoj godini poslovanja. Broj noćenja u prvoj godini trebao bi se povećati za 35 tisuća, a u petoj godini za 45 tisuća, uz porast godišnje potrošnje u restoranima za pola milijuna eura te godišnje potrošnje u sektoru slobodnih aktivnosti i zabave za 840 tisuća eura.


Komentari članka

Vezani članci

Marković Vukadin o turističkoj sezoni usred krize: Možda će nam i svanuti

07.04.2026.

Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bila je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam. Komentirala je trenutačno stanje predsezone te kakva su daljnja očekivanja s obzirom na promijenjene energetske i geopolitičke okolnosti.

Unatoč ratovima i neizvjesnostima, rezervacije u Hrvatskoj iznenađujuće dobre

20.03.2026.

Ključni izazovi u turizmu koji su uvjetovani ratovima, trenutačno stanje vezano za rezervacije i očekivanja za ovu sezonu - u fokusu su turističkih agencija.

Hoteli traže radnike - Filipinci i Nepalci kao okosnica sezone

20.02.2026.

Nedostatak radne snage na obali posebno je vidljiv uoči turističke sezone. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja bez kojih, čini se, ni ove godine neće moći.

Klimatske promjene pomaknule sezonu: Rujan postaje sve privlačniji mjesec za turiste. Niže cijene smještaja i lijepo vrijeme

25.08.2025.

Posezona u Hrvatskoj izgleda obećavajuće. Naime, kako sada stvari stoje, glavna sezona bi se mogla produžiti u rujan, za koji već nekoliko godina turistički djelatnici govore kako ustvari i ne pripada tom »posezonskom« razdoblju već špici sezone.

Srpanjski pad u turizmu nije loša vijest, sezona je u skladu s očekivanjima

20.08.2025.

Troškovi rada u prvom polugodištu rasli su u Hrvatskoj 12 posto, a na Mediteranu samo četiri posto.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke