Gotovo se izjednačio broj radnika i umirovljenika

U prvoj polovici 2010., u odnosu na isto razdoblje lani, najviše se povećao broj novih korisnika prijevremenih starosnih mirovina, za čak 76 posto, iz čega se može zaključiti da se prijevremenim umirovljenjem »rješava« višak zaposlenih te da raniji odlazak u mirovinu često nije svojevoljna odluka radnika, stoji u novoj analizi Instituta za javne financije koju potpisuje Marijana Bađun. Ukupni porast broja umirovljenika tijekom 2009. iznosio je dva posto, s time da se najviše povećao broj korisnika prijevremenih starosnih mirovina - za visokih 20 posto, a isto vrijedi i za prvu polovicu 2010. - najizraženiji porast bilježi se upravo u kategoriji prijevremenih starosnih mirovina (12 posto).

Istodobno je došlo do porasta broja korisnika najnižih mirovina prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (ZOPHBDR) i članovima njihovih obitelji (35, odnosno pet posto u 2010.). Tijekom 2009. za 13 posto povećao se i broj korisnika invalidskih mirovina u kategoriji hrvatskih branitelja, vojske i Hrvatskog vijeća obrane, stoji u naglascima analize o stanju u mirovinskom sustavu. Većinu čine branitelji. Kad se zbroje svi korisnici invalidskih mirovina, dolazimo do broja od oko 323.000, što je čak 27 posto ukupnog broja korisnika mirovina!

Inače, u 2009. broj korisnika tzv. braniteljskih mirovina rastao je brže od broja korisnika radničkih mirovina. U prvoj polovici 2010. primjećuje se manji rast broja korisnika tzv. braniteljskih u odnosu na isto razdoblje lani, pa je u prvih šest mjeseci ove godine bilo 1436 novih braniteljskih mirovina u odnosu na 3193 te mirovine u prvoj polovici 2009. godine. Istodobno, u prvoj polovici 2010. omjer osiguranika i korisnika mirovina iznosio je samo 1,28, što je najniži zabilježeni omjer u Hrvatskoj od 1990., kada smo imali tri osiguranika na jednog korisnika mirovine.

Za mirovine 15,2 milijarde kuna
Lani je udjel rashoda za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u porastao na 10,33 posto, u odnosu na 9,58 posto u 2009., što je posljedica pada BDP-a, ali i porasta rashoda za mirovine. Jaz između prihoda od doprinosa i rashoda za mirovine i mirovinska primanja u 2009. je iznosio 14,6 milijardi, što je 16 posto više u odnosu na 2008., kad je ta razlika iznosila 12,6 milijardi kuna. Samim time u 2009. povećao se iznos izravnih proračunskih rashoda za mirovine i mirovinska primanja za dvije milijardi kuna: s 13,2 na 15,2 milijarde.