Građani ne odustaju od mirovinske štednje

Financijska imovina građana u našoj regiji u posljednjih je sedam godina porasla za 150 posto, dok je taj rast za zemlje EU-a iznosio oko 40 posto. Najveći rast bilježi se u SAD-u, čiji građani ulažu uz najveću stopu rizika, a najmanji rast bilježi se, pak, u Japanu, čiji građani imaju najkonzervativnije portfelje, odnosno štede uglavnom u štedionicama koje daju vrlo male kamate. Financijska kriza koja je obilježila kraj 2008. i 2009. godinu donijela je gubitke, no oni su manji nego što se pretpostavljalo. Tako su građani SAD-a izgubili 17,4 posto svoje imovine, pad vrijednosti financijske imovine u EU iznosi osam posto, a u Japanu 5,5 posto, kazao je Dinko Novoselec, direktor AZ obaveznog mirovinskog fonda, na radionici za novinare koja je proteklog vikenda, u organizaciji AZ obaveznog i dobrovoljnih mirovinskih fondova te Allianz osiguranja, održana u Zadru.

Riječ je o podacima iz istraživanja koja redovno provodi Allianz grupa. Prema scenariju koji pretpostavlja da oporavak počne već potkraj ove godine, a koji podrazumijeva i pozitivne stope rasta tržišta kapitala te blagi rast nove štednje, stručnjaci Allianz grupe predviđaju da bi pad vrijednosti financijske imovine mogao biti anuliran do 2012. godine, odnosno da bi se financijska imovina građana do tada mogla »vratiti« na vrijednosti otprije krize.

Predviđanja pokazuju da bi se pritom najbrže mogli oporaviti građani zemalja članica EU-a zbog relativno visoke stope štednje, dok će američki oporavak znatno ovisiti o gospodarstvu. Naime, iako građani SAD-a imaju imovinu čija vrijednost prelazi tri američka BDP-a, znatan dio te imovine (čak 40 posto) uložen je u rizične papire, pa će oporavak u velikoj mjeri ovisiti o tome kako će se razvijati tržište kapitala.

»Iako uporno pokušavamo pronaći znakove da je kriza doista zahvatila Hrvatsku, u poslovanju obaveznog i dobrovoljnih AZ mirovinskih fondova to se ni izbliza ne da naslutiti«, kazali su Dinko Novoselec, direktor obaveznog AZ mirovinskog fonda, i Krešimir Gjenero, direktor AZ dobrovoljnih mirovinskih fondova. Naime, iako se govori o smanjenju zaposlenosti i plaća, uplate u obavezni mirovinski fond nisu pale u odnosu na prošlogodišnje iznose, niti pada broj članova za koje se redovito uplaćuju doprinosi.

»Od početka godine do sada prikupili smo između 7000 i 8000 novih članova dobrovoljnih fondova. Do sada smo na godinu imali oko 13.000 novih osiguranika, što znači da je to očekivano. Također, i uplate članova su vrlo redovne i ne raste broj onih koji odustaju od štednje«, kažu naši sugovornici. Ipak, dodaju kako kod ocjena o efektima krize ipak treba voditi računa i o tome da se njezine posljedice u praksi najčešće bilježe s odgodom od tri do četiri kvartala pa nije isključeno da bi se tek mogle zabilježiti.

Oporavak tek nakon 2012.?
Na razini Allianz grupe nema procjena za srednju i istočnu Europu ni posebno za Hrvatsku, no čelni ljudi AZ mirovinskih fondova i Allianz osiguranja slažu se u tome da je scenarij prema kojem oporavak počinje već u 2009. godini i završava već do kraja 2012. godine za Hrvatsku i zemlje u regiji vjerojatno pomalo preoptimističan. Kada je riječ o Hrvatskoj, ništa se značajno nije promijenilo, niti ima naznaka da hoće, na što ukazuju i najave da bi proračun za 2010. trebao biti na razini proračuna iz 2009. godine, u kojem je čak 87 posto troškova zadano, pa nema manevarskog prostora za promjene koje bi mogle pridonijeti bržem izlasku iz krize, zaključuju menadžeri AZ fondova i Allianz osiguranja Zagreb.