Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2009

Građani se sve teže odlučuju za podizanje kredita

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Građani se sve teže odlučuju za podizanje kredita

Kreditna aktivnost poslovnih banaka privatnom sektoru tijekom rujna nastavila se smanjivati, a godišnja stopa rasta ukupnih plasmana banaka na kraju rujna spustila se na 1,9 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine plasmani smanjeni za 1,8 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Po sektorima, sužavanje kreditne aktivnosti banaka i dalje se ponajviše odnosi na sektor stanovništva. Ukupni krediti banaka na kraju rujna iznosili su 252,5 milijardi kuna i bili su za 7,8 posto ili za 18,3 milijarde kuna veći nego u istom razdoblju lani. Na to je povećanje utjecao rast kredita državi.

Na godišnjoj razini pak, u odnosu na prošlogodišnji rujan, godišnja stopa rasta kredita stanovništvu na kraju rujna ove godine spustila se na samo 0,8 posto. Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 122,4 milijardi kuna, što je 979,8 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani, a 3,8 milijardi kuna manje nego na kraju prošle godine. Usporavaju se i plasmani poduzećima, a njihova se godišnja stopa rasta ipak blaže usporavala nego godišnja stopa rasta kredita stanovništvu, te je na kraju rujna iznosila 3,7 posto.

Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač kaže da je usporavanje kreditiranja u segmentu stanovništva pod utjecajem nekoliko faktora. U kontekstu trenutačnih gospodarskih kretanja banke su u određenoj mjeri ipak opreznije u kreditnim politikama. S druge strane, sklonost prema kreditnim proizvodima su se također promijenile, tako da se građani teže odlučuju za podizanje kredita, objašnjava Kovač. Dodaje da to korespondira s padom povjerenja potrošača odnosno manjom potrošnjom. Isto vrijedi i za segment stambenog kreditiranja, koje je u proteklim godinama bio najbrže rastući segment kreditiranja stanovništva, jer se građani zbog povećanih pritisaka na razinu kamatnih stopa u proteklom razdoblju, već spomenute nesigurnosti, ali i očekivanja određenog pada cijena nekretnina, teže odlučuju za ulazak u dugoročni kredit. Stabilizacijom gospodarskog okruženja, oporavkom sentimenta potrošača te stabilizacijom kamatnih stopa doći će i do stabilizacija dinamike kreditiranja te određeni oporavak, smatra Kovač.

Što se tiče usporavanja kreditiranja poduzeća, Kovač kaže da taj segment pod utjecajem usporavanja potražnje investicijskih kredita, gdje poduzeća pod utjecajem nepovoljnog poslovnog okruženja te neizvjesne dinamike oporavka odgađaju dio svojih investicijskih projekata. Komponenta kreditiranja tekuće likvidnosti odnosno obrtnih sredstava bilježi stabilnija kretanja, a što je posljedica pritisaka rastuće nelikvidnosti u gospodarstvu. Oporavak kreditiranja poduzeća sasvim je sigurno jedan od preduvjeta i gospodarskog oporavka, ističe Kovač. Oporavkom regionalnih gospodarstva, povećanjem apetita za rizik te stabilizacijom pritisaka na kamatne stope može se očekivati i oporavak u investicijskom kreditiranju. U ovom trenutku u kolikoj mjeri i opsegu se taj oporavak može očekivati u 2010., teško je procijeniti, napominje Kovač.

Direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević kaže da razloge smanjenja kreditne aktivnosti banaka treba tražiti i na strani ponude i potražnje. Na strani ponude, u uvjetima relativno oskudnih sredstava na tržištu, banke su svoja sredstva plasirala državi koja se općenito smatra najmanje rizičnim komitentom, a tek onda na red dolaze poduzeća i stanovništvo. U skladu s globalnim trendom od trećeg tromjesečja 2008. godine, i hrvatske banke postale su osjetljivije na rizičnost plasmana, ističe Živković Matijević. U nastavku godine te početkom 2010. godine, očekuje nastavak tendencije smanjivanja kredita stanovništvu jer je smanjena potražnja za kreditima, ponajprije stambenim i za financiranje kupnje prijevoznih sredstava i trajnih potrošnih dobara.

Naime, neizvjesnost glede održanja realnih primanja stanovništva na dostignutoj razini odbija potencijalne korisnike od zaduživanja. Također, povećana ponuda nerealiziranih stanova na tržištu djeluje u pravcu smanjivanja cijena nekretnina, stoga potencijalni kupci odgađaju odluku o kupnji stana i dugoročnom zaduženju. Oporavak realnog sektora gospodarstva ne očekuje prije druge polovice 2010., pa samim time do tada ne očekuje niti značajniji rast potražnje za kreditima.

Manje kredita za automobile
S 42,7 posto u ukupnim su kreditima stanovništvu zastupljeni stambeni krediti, koji su krajem rujna ove godine iznosili 51,9 milijarde kuna, što je sedam posto ili 3,4 milijarde kuna više nego krajem prošlogodišnjeg rujna. Istodobno su krediti za kupnju automobila manji za više od milijarde kuna (ili 11,6 posto), te su na kraju rujna ove godine iznosili 8,04 milijarde kuna. Podaci pokazuju i smanjenje stanja kredita po kreditnim karticama za 10,6 posto ili za 586,7 milijuna kuna, na 4,9 milijardi kuna na kraju rujna. Nešto su smanjeni i ostali krediti stanovništvu koji su zadnjeg dana rujna ove godine iznosili 50,2 milijarde kuna, što je 3,2 posto manje nego na kraju prošlogodišnjeg rujna.

Banke pozorno prate naplatu potraživanja
Pooštreni su uvjeti za ocjenu kreditne sposobnosti klijenta, kao i za vrednovanje založene imovine. Banke pozorno prate naplatu potraživanja i provode organizirane akcije restrukturiranja plasmana kod klijenata s rastućim problemima u otplati kreditnih obveza. »Na strani ponude kredita banke su uskladile kreditne politike s očekivanjima nastavka recesije te je sve manji broj interesenata za korištenje kredita koji uspijevaju zadovoljiti uvjete minimalne rizičnosti«, ističe Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Consultinga.

Krediti za premošćivanje poteškoća
Smanjena potražnja za kreditima sektora poduzeća može se dijelom objasniti i snažnim ovogodišnjim padom uvozne aktivnosti, ali ponajprije krize koja je pogodila realni sektor gospodarstva, kaže Živković Matijević. Osim toga, s obzirom na smanjeni uvoz kapitalnih dobara, navedeno upućuje na zaključak da krediti odobreni korporativnom sektoru uglavnom imaju funkciju premošćivanja poteškoća s likvidnošću, a ne financiranja kapitalnih investicija. Krediti državi sa stanjem na kraju rujna iznosili 22,4 milijarde kuna, što je za 111,3 posto ili za 11,8 milijardi kuna više nego u istom vremenu lani, dok su krediti republičkim fondovima povećani za 51,8 posto, na 9,07 milijardi kuna. Istodobno su krediti državnim trgovačkim društvima smanjeni za 12,3 posto, na 7,4 milijarde kuna, a krediti ostalim trgovačkim društvima veći su za pet posto ili 85,9 milijardi kuna.

Neto dobit banaka u devet mjeseci smanjena za 21,7 posto
Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit u ukupnom iznosu od 3,09 milijardi kuna, što je 855,7 milijuna kuna ili 21,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci iz agregiranog statističkog izvješća banaka sa stanjem na kraju rujna ove godine, a koje je objavila Hrvatska narodna banka. Prema tim podacima, neto kamatni prihod banaka na kraju rujna iznosili su nešto više od sedam milijardi kuna, a usporedba s podacima HNB-a objavljenim prošle godine za isto razdoblje pokazuje da je to smanjenje 6,1 posto ili 459,1 milijun kuna. Neto prihodi od provizije i naknada porasli su pak 1,2 posto na 2,24 milijarde kuna. Istodobno su višestruko (za 305 posto) povećani ukupni troškovi rezervacija za gubitke, koji su na kraju rujna ove godine iskazani u visini većoj od dvije milijarde kuna (2,07 milijardi kuna), dok su u istom vremenu lani iznosili 512,4 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća

01.06.2026.

U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

I ove smo godine za uskrsne blagdane rekordno trošili, ali...

10.04.2026.

I ove smo godine za uskrsne blagdane rekordno trošili. Prema podacima Porezne uprave, u tjednu uoči Uskrsa potrošili smo gotovo 713 milijuna eura, što je 5 posto više nego u prošlogodišnjem uskrsnom tjednu.

Blagdanski stol sve skuplji: Jaja, meso i riba bilježe rast cijena. Uskršnja potrošnja ove godine mogla bi dosegnuti 2,26 mlrd eura

25.03.2026.

U četiri tjedna uoči ovogodišnjeg Uskrsa u Hrvatskoj će se potrošiti više od 2,26 milijardi eura, odnosno oko 9 posto više nego prošle godine, procjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a potrošačima poručuju da biraju domaće proizvode gdje god mo

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk